Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-3214/07 (J. G.)
Odluka donesena 14. 04. 2010.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Kamata
- Građanski postupak
- Naknada štete
- Pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje činjenica (proizvoljnost)
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3214/07
Apelacija
Odluka o meritumu
14. 04. 2010.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija u predmetu broj AP 3214/07, rješavajući apelaciju J. G., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2, člana 61. st. 1. i 2. i člana 64. stav 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:
Miodrag Simović, predsjednik Valerija Galić, potpredsjednica Seada Palavrić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Mirsad Ćeman, sudija na sjednici održanoj 14. aprila 2010. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija J. G.
Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Ukida se Presuda Kantonalnog suda u Mostaru broj 007-0-Gž- 07-000 872 od 18. septembra 2007. godine u dijelu kojim je odlučeno o početku toka zakonske zatezne kamate.
Predmet se vraća Kantonalnom sudu u Mostaru koji je dužan da, po hitnom postupku, donese novu odluku, u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nalaže se Kantonalnom sudu u Mostaru da, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke, u skladu sa članom 74. stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Odluku objaviti u «Službenom glasniku Bosne i Hercegovine», «Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine», «Službenom glasniku Republike Srpske» i u «Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine».
OBRAZLOŽENJE
I. Uvod
1. J. G. (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Mostara, koju zastupaju Sanja Iličić-Lukenda i Gordana Šajin, advokati iz Čitluka, podnijela je 28. novembra 2007. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Kantonalnog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 007-0-Gž-07-000 872 od 18. septembra 2007. godine.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od Kantonalnog suda i «Croatia-osiguranja» d.d. Mostar (u daljnjem tekstu: tuženi), učesnik u postupku, zatraženo je 10. decembra 2007. godine i 22. februara 2010. godine da dostave odgovore na apelaciju.
3. Kantonalni sud je dostavio odgovor na apelaciju 8. marta 2010. godine. Tuženi nije dostavio odgovor na apelaciju.
4. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovor Kantonalnog suda dostavljen je apelantici 12. marta 2010. godine.
III. Činjenično stanje
5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelanticinih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
6. Općinski sud je donio Presudu broj 07 58 P 900940 04 P od 16. februara 2007. godine kojom je djelimično usvojio apelanticin tužbeni zahtjev i obavezao tuženog da joj na ime naknade materijalne štete isplati iznos od 6.706.80 KM sa zakonskom kamatom od 29. novembra 2004. godine i da joj naknadi troškove postupka. Osim toga, Općinski sud je presudom odbio apelanticin tužbeni zahtjev preko dosuđenog iznosa materijalne štete.
7. Općinski sud je u obrazloženju presude istakao da je provedenim dokazima nesporno utvrdio da je osiguranik tuženog 10. oktobra 2004. godine prouzrokovao saobraćajnu nezgodu. U saobraćajnoj nezgodi je učestvovao i D. G. iz Mostara, vozeći automobil koji je apelanticino vlasništvo i koji je tom prilikom znatno oštećen. Prema navodima Općinskog suda, među strankama nije bila sporna aktivna i pasivna legitimacija stranaka. Osim toga, Općinski sud je naveo da je provedenim dokazima utvrdio da je uzrok saobraćajne nezgode ponašanje oba učesnika čiji se propust ogleda u činjenici da date prilike nisu brzinu kretanja automobila prilagodili osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti i ostalim uvjetima na putu. Općinski sud je, također, utvrdio da je doprinos nastanku saobraćajne nezgode vozača apelanticinog automobila 40% a vozača osiguranika tuženog 60%. S obzirom na utvrđeni doprinos učesnika saobraćajnoj nezgodi, Općinski sud je apelantici dosudio iznos od 60% od procijenjenog iznosa štete na njenom automobilu. Naime, odredbom člana 178. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima (u daljnjem tekstu: ZOO) izričito je propisano da u slučajevima kada postoji obostrana krivica, svaki imalac odgovara za ukupnu štetu, razmjerno stepenu krivice. Općinski sud je, na osnovu člana 277. ZOO-a, obavezao tuženog da apelantici na dosuđeni iznos materijalne štete plati zakonsku kamatu od 29. novembra 2004. godine, kao dana podnošenja tužbe pa do konačne isplate.
8. Kantonalni sud je donio Presudu broj 007-0-Gž-07-000 872 od 18. septembra 2007. godine kojom je prvostepenu presudu djelimično preinačio. Naime, Kantonalni sud je presudom obavezao tuženog da apelantici na dosuđeni iznos naknade za materijalnu štetu plati zakonsku kamatu počevši od dana presuđenja, tj. od 16. februara 2007. godine, umjesto od dana podnošenja tužbe. U preostalom dijelu Kantonalni sud je prvostepenu presudu potvrdio. U obrazloženju presude Kantonalni sud je istakao da je ispitao osporenu presudu u granicama žalbenih navoda i po službenoj dužnosti, pazeći na primjenu materijalnog prava i na povrede odredaba parničnog postupka, koje se odnose na stranačku sposobnost i zastupanje. Dalje je Kantonalni sud istakao da je Općinski sud pravilno i potpuno utvrdio da za nastanak saobraćajne nezgode postoji suodgovornost učesnika kao i omjer te suodgovornosti i da je na konkretnu situaciju pravilno primijenio materijalno pravo, konkretno odredbu člana 178. stav 2. ZOO-a. Međutim, prema stavu Kantonalnog suda, Općinski sud nije pravilno primijenio materijalno pravo u dijelu koji se odnosi na početak toka zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos naknade. Naime, kako ističe Kantonalni sud, zatezna kamata za materijalnu štetu treba da teče od dana donošenja sudske odluke kojom je sud utvrdio iznos štete koju tuženi treba da plati apelantici, odnosno od 16. februara 2007. godine, kao dan presuđenja, pogotovo zbog toga što apelantica nije dokazala da je štetu otklonila ranije, u skladu sa članom 189. stav 2. ZOO-a.
IV. Apelacija
a) Navodi iz apelacije
9. Apelantica smatra da su joj presudom Kantonalnog suda povrijeđeni pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Kršenje prava na pravično suđenje apelantica vidi u pogrešnoj i proizvoljnoj primjeni materijalnog prava u dijelu koji se tiče početka toka zakonske zatezne kamate na dosuđenu materijalnu štetu. Naime, apelantica je istakla da je osporenom presudom zakonska zatezna kamata dosuđena od dana donošenja prvostepene presude, umjesto od dana nastanka štete. Istakla je da je Kantonalni sud zanemario odredbu člana 186. ZOO-a kojom je propisano da kamata na materijalnu štetu dospijeva danom nastanka štetnog događaja. Apelantica nije obrazložila u čemu se ogleda kršenje prava na imovinu. Osim toga, apelantica je tražila da joj se nadoknade troškovi sastava apelacije.
b) Odgovor na apelaciju
10. Kantonalni sud je u odgovoru na apelaciju naveo da tokom postupka koji je vođen pred tim sudom nisu povrijeđena apelanticina prava, te da je donesena presuda rezultat pravilne primjene materijalnog prava, bez počinjenih povreda odredaba parničnog postupka.
V. Relevantni propisi
11. U Zakonu o obligacionim odnosima («Službeni list SFRJ» br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89, «Službeni list RBiH» br. 2/92, 13/93 i 13/94, te «Službene novine Federacije BiH» broj 29/03) relevantne odredbe glase:
Član 186.
Obaveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.
Član 189.
[...] Visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, izuzev slučaja kad zakon naređuje šta drugo.
Član 277.
Dužnik koji zakasni sa ispunjenjem novčane obaveze duguje, osim glavnice, i zateznu kamatu prema stopi utvrđenoj saveznim zakonom.
VI. Dopustivost
12. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
13. U skladu sa članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
14. U konkretnom slučaju predmet osporavanja apelacijom je Presuda Kantonalnog suda broj 007-0-Gž-07-000 872 od 18. septembra 2007. godine protiv koje nema drugih djelotvornih pravnih lijekova mogućih prema zakonu. Zatim, osporenu presudu apelantica je primila 3. oktobra 2007. godine a apelacija je podnesena 28. novembra 2007. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
15. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII. Meritum
16. Apelantica osporava navedenu presudu Kantonalnog suda tvrdeći da su joj tom presudom povrijeđena prava iz čl. II/3. e) i k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
Pravo na pravično suđenje
17. Član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
[…]
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. […]
18. U suštini, apelantica smatra da joj je osporenom presudom Kantonalnog suda povrijeđeno pravo na pravično suđenje zbog pogrešnog stava da se zatezna kamata obračunava od dana presuđenja, odnosno od dana donošenja prvostepene odluke. Prema njenom mišljenju, zatezna kamata se dosuđuje od nastanka štete, odnosno od dana podnošenja tužbe.
19. U vezi sa apelanticinim navodima koji se tiču početka roka za računanje zakonskih zateznih kamata u slučaju naknade materijalne štete, Ustavni sud podsjeća na to da je o ovom pitanju već raspravljao u nizu svojih odluka (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 1433/06 od 13. septembra 2007. godine, stav 29, objavljena u «Službenom glasniku BiH» broj 86/07; Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 1757/06 od 8. jula 2008. godine, stav 43, objavljena u «Službenom glasniku BiH» broj 99/08; Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 3013/06 od 29. aprila 2009. godine, stav 89, objavljena u «Službenom glasniku BiH» broj 50/09). U navedenim odlukama je iskazano da se pri određivanju materijalne štete zatezna kamata dosuđuje od dana nastanka štete a ne od dana donošenja prvostepene presude. Naime, Ustavni sud je u navedenoj Odluci broj AP 1757/06, stav 43, zaključio da je […] članom 186. Zakona o obligacionim odnosima propisano da se obaveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. Dalje, članom 277. navedenog zakona propisano je da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obaveze duguje, osim glavnice, i zateznu kamatu. Stoga, prema mišljenju Ustavnog suda, iako navedenim članovima eksplicitno nije navedeno od kada se zatezna kamata dosuđuje pri materijalnoj šteti, ipak, iz navedenih zakonskih odredaba proizlazi da bi zateznu kamatu u slučaju materijalne štete trebalo dosuditi od dana nastanka štete […]. Imajući u vidu ovakvo stanovište u vezi sa tumačenjem relevantnih odredbi Zakona o obligacionim odnosima, a koje su i u vrijeme donošenja osporene presude Kantonalnog suda, kao i ove odluke, u nepromijenjenom sadržaju, i dalje na snazi, te da predmetna apelacija pokreće identično pitanje o kojem je već bilo raspravljano u citiranim odlukama, Ustavni sud je zaključio da nema razloga da promijeni svoj stav. Stoga se umjesto posebnog obrazloženja merituma ove odluke u pogledu apelanticinih žalbenih navoda Ustavni sud u potpunosti poziva na citirani stav.
20. Ustavni sud zaključuje da je Kantonalni sud u dijelu u kojem je za početak računanja roka za obračun zakonske zatezne kamate odredio dan kada je donesena prvostepena presuda povrijedio apelanticino pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
21. U vezi sa apelanticinim zahtjevom da joj se nadoknade troškovi za sastav apelacije, Ustavni sud podsjeća na to da, prema Pravilima Ustavnog suda, nije propisano da apelanti imaju pravo na troškove sastava apelacije, iz čega proizlazi zaključak da te troškove snose isključivo apelanti. Ostali navodi
22. Ustavni sud smatra da, s obzirom na zaključke u vezi sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije, nije potrebno posebno razmatrati ostale apelanticine navode.
VIII. Zaključak
23. Ustavni sud konstatira da postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije kada nadležni sud pri određivanju materijalne štete zateznu kamatu dosuđuje od dana donošenja prvostepene presude, umjesto od dana nastanka štete, kako je to regulirano relevantnim zakonskim odredbama.
24. Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. i člana 64. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
25. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Prof. dr. Miodrag Simović