Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-635/10 (V. M.)
Odluka donesena 28. 04. 2010.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Državni službenik
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić
Citirani propisi
- Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine · čl. 5
- Zakon o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine · čl. 37
- Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine
- Zakon o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 59
- Odluka o izmjenama i dopunama pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 59
Predmeti (1)
AP-635/10
Apelacija
Odluka o dopustivosti
28. 04. 2010.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 28. aprila 2010. godine, u predmetu broj AP 635/10, rješavajući apelaciju Vlade Matešića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Vlade Matešića podnesena protiv presude Suda Bosne i Hercegovine broj U-1251/07 od 3. decembra 2009. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Vlado Matešić (u daljnjem tekstu: apelant), iz Mostara, koga zastupa zajednička advokatska kancelarija Sesar-Ćurić-Miletić, iz Mostara, podnio je 16. februara 2010. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj U-1251/07 od 3. decembra 2009. godine.
2. Odlukom Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: CIK) broj 06-
07-168-2/06 od 17. avgusta 2007. godine utvrđeno je da je apelant, u periodu od 18. novembra 2004. godine do 16. decembra 2005. godine, obavljao dužnost vijećnika u Općinskom vijeću Prozor/Rama dok je bliski srodnik apelanta, odnosno njegova supruga B.M., istovremeno obavljala dužnost direktora Javnog preduzeća „Radio Rama“ d.o.o. Prozor/Rama, čije istovremeno obavljanje je nespojivo na osnovu člana 5. stav 1. u vezi sa članom 4. st. 1. i 4. Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj: 16/02, 14/03 i 12/04; u daljnjem tekstu: Zakon o sukobu interesa), pa mu je na osnovu navedenih zakonskih propisa primjenom člana 20. stav 1. navedenog Zakona o sukobu interesa izrečena sankcija: „nepodobnosti za kandidovanje za bilo koju neposredno ili posredno izabranu funkciju u periodu nakon četiri (4) godine od počinjenog prekršaja, tj. od 16. decembra 2005. godine“.
3. Presudom Suda BiH broj U-1251/07 od 3. decembra 2009. godine odbijena je kao neosnovana apelantova tužba podnesena protiv odluke CIK broj 06-07-168-2/06 od 17. avgusta 2007. godine. U obrazloženju je navedeno da je naosnovan prigovor apelanta da je CIK povrijedila pravila postupka i nije mu omogućila da sudjeluje u postupku iz razloga jer nije vođena usmena rasprava, kao i da je CIK pravilno ocijenila da su u konkretnom slučaju apelanta ispunjeni uslovi iz člana člana 5. stav 1. u vezi sa članom 4. st. 1. i 4., kao i člana 20. stav 1. istog zakona u pogledu izrečene sankcije. Imajući u vidu navedeno, Sud BiH je zaključio da se osporena odluka CIK od 17. avgusta 2007. godine temelji na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju i na pravilnoj primjeni materijalnog prava, zbog čega je odlučeno kao u dispozitivu ove presude primjenom odredbi člana 37. st. 1. i 2. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 19/02).
4. Apelant se u apelaciji žali da mu je osporenom presudom Suda BiH broj U-1251/07 od 3. decembra 2009. godine povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi:
Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
6. S obzirom da apelant smatra da mu je osporenom presudom Suda BiH, kojom je odbijena njegova tužba protiv odluke CIK-a, dakle u sporu proizašlom iz izbornog procesa, povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje, koje je garantovano članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud prvo mora utvrditi da li su garancije predviđene navedenim članom primjenjive na predmetni postupak.
7. Ustavni sud je, u predmetu AP-2418/06, već odlučivao o istim činjeničnim i pravim pitanjima i donio je odluku u kojoj je apelaciju podnesenu iz istih razloga kao i u predmetnom slučaju odbacio kao nedopuštenu ratione materiae. Ustavni sud se, stoga, umjesto posebnog obrazloženja u ovoj odluci, poziva na obrazloženje i razloge date u odluci broj AP-2418/06 od 18. decembra 2008. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba). U navedenoj odluci Ustavni sud se pozvao na konzistentnu praksu Evropskog suda za ljudska prava po kojoj izborni sporovi koji se odnose na izabrane zvaničnike izlaze iz građanskih i krivičnih okvira člana 6. stav 1. Evropske konvencije (Pierre-Bloch protiv Francuske, presuda od 21. oktobra 1997. godine, Izvještaji 1997-VI).
8. Obrazloženje navedeno u odluci Ustavnog suda broj AP-2418/06 od 18. decembra 2008. godine u cjelosti se odnosi i na ovu odluku. Prema tome, zbog istih razloga Ustavni sud je zaključio da se radi o sporu koji je izvan okvira člana 6. Evropske konvencije, a član II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine u ovom slučaju ne pruža širi obim zaštite, te su navodi apelanta inkompatibilni ratione materie sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
9. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Miodrag Simović