Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-339/10 (H.S.)

Odluka donesena 15. 06. 2010.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-339/10

Apelacija

Odluka o dopustivosti

15. 06. 2010.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 15. juna 2010. godine, u predmetu broj AP 339/10, rješavajući apelaciju H.S., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja

1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija H.S. podnesena protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 070-0-

Uvp-09-000076 od 2. decembra 2009. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. H.S. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, podnio je 26. januara 2010. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), broj 070-0-Uvp-09-000076 od 2. decembra 2009. godine.

2. Kako apelant nije uz apelaciju dostavio svu relevantnu dokumentaciju, Ustavni sud je u ovoj odluci koristio činjenično stanje iz odluke Ustavnog suda, AP-993/04 od 20. decembra 2005. godine. Zaključkom Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, broj 04-473-304/91 od 3. septembra 1991. godine, odbačen je apelantov prijedlog za obnovu postupka eksproprijacije okončanog rješenjem Republičkog sekretarijata za finansije - Republička uprava za imovinsko-pravne poslove, broj 10-473-100/86 od 6. maja 1986. godine.

3. Protiv navedenog zaključka apelant je podnio tužbu, koju je Vrhovni sud Bosne i Hercegovine, presudom broj U-1909/91 od 30. januara 1992. godine uvažio i osporeni akt poništio. Postupajući po navedenoj presudi Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (u daljnjem tekstu: Uprava) je, rješenjem broj 01-473-72/96 od 25. februara 1996. godine, poništila zaključak broj 04-473-304/91 od 3. septembra 1991. godine.

4. Rješenjem Uprave, broj 01-473/96 od 5. aprila 1996. godine, zamijenjeno je rješenje Uprave od 25. februara 1996. godine i odbačen je apelantov prijedlog za obnovu postupka okončanog rješenjem, broj 10-473-100/86 od 6. maja 1986. godine. Istim rješenjem odbačen je apelantov zahtjev za deeksproprijaciju ekspropriranih nekretnina rješenjem broj 07-473-15/85 od 17. novembra 1985. godine (radi se o grešci u datumu rješenja o eksproprijaciji).

5. Protiv navedenog rješenja apelant je podnio tužbu koju je Vrhovni sud, presudom broj U-

124/96 od 17. oktobra 1996. godine, djelimično uvažio tako što se osporeno rješenje u dijelu kojim je odbačen apelantov zahtjev za deeksproprijaciju nekretnina poništava, dok je apelantova tužba odbijena u dijelu kojim je odbačen apelantov prijedlog za obnovu postupka, kao i u dijelu kojim je zamijenjeno rješenje Uprave, broj 01-473-72/96 od 25. februara 1996. godine.

6. Rješenjem Vrhovnog suda, broj 070-0-Uvp-09-000076 od 2. decembra 2009. godine, odbačen je apelantov zahtjev za vanredno preispitivanje presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, broj U-

1909/91 od 30. januara 1992. godine. U obrazloženju rješenja Vrhovni sud je naveo da je apelantov zahtjev za vanredno preispitivanje nedozvoljen iz razloga što se odnosi na vanredno preispitivanje odluke ranijeg Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, koji je odlučivao na osnovu propisa Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.

7. Apelant se žali da mu je pobijanom odlukom povrijeđeno pravo na pravičan postupak iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

8. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

„Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.“

Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi: „Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;“

9. Prvo pitanje na koje Ustavni sud treba da odgovori je primjenjivost član 6. stav 1. Evropske konvencije u konkretnom slučaju. Potrebno je odgovoriti na pitanje da li se u postupku koji je okončan pobijanim rješenjem Vrhovnog suda, broj 070-0-Uvp-09-000076 od 2. decembra 2009. godine, odlučivalo o građanskim pravima i obavezama apelanta. U predmetnom postupku, utvrđeno je Vrhovni sud nije nadležan za postupanje po apelantovom zahtjevu za vanredno preispitivanje presude ranijeg Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, te je odbačen apelantov zahtjev. Dakle, iz navedenog proizilazi da u postupku koji je okončan osporenim rješenjem Vrhovnog suda, nije odlučivano o građanskim pravima i obavezama apelanta u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, nego o procesnoj dopustivosti apelantovog zahtjeva, pa stoga slijedi da je predmetna apelacija u odnosu na navodne povrede člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Takođe, Ustavni sud smatra da se u predmetnom postupku nije odlučivalo ni o pravu apelanta na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, pa proizlazi da je apelacija i u ovom dijelu ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.

10. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Prof. dr. Miodrag Simović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-339/10 (H.S.) | Sudska praksa | Aktio