Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-608/08 (Narodna stranka Radom za boljitak)

Odluka donesena 15. 06. 2010.

  • Građanska prava i obaveze - utvrđivanje i spor
  • Izborni sistem
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-608/08

Apelacija

Odluka o dopustivosti

15. 06. 2010.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 15. juna 2010. godine, u predmetu broj AP 608/08, rješavajući apelaciju Narodne stranke Radom za boljitak, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tač. 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Narodne stranke Radomza boljitak podnesena protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine, broj Iž-48/07 od 26. decembra 2007. godine i odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, broj 01-07-2877-1-34/07 od 21. decembra 2007. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Narodne stranke Radom za boljitak (u daljnjem tekstu: apelant), koju zastupa advokat Mario Bogdanović, podnijela je 26. februara 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH), broj Iž-48/07 od 26. decembra 2007. godine i odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: CIK), broj 01-07-2877-1-34/07 od 21. decembra 2007. godine.

2. CIK je 21. decembra 2007. godine donijela odluku broj 01-07-2877-1-34/07 o potvrđivanju i objavljivanju rezultata prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske održanih 9. decembra 2007. godine. Tom odlukom je potvrđeno da je za predsjednika Republike Srpske izabran Rajko Kuzmanović, kandidat političke stranke Savez nezavisnih socijaldemokrata –SNSD – Milorad Dodik. U obrazloženu odluke je navedeno da je CIK odlukom broj 01-07-1-2877-1-33/07 od 17. decembra 2007. godine, nakon prebrojavanja glasova, utvrdila i objavila rezultate prijevremenih izbora te da je u toj odluci utvrđeno da u skladu sa članom 5.30 stav (4) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 23/01 do 32/07; u daljnjem tekstu: Izborni zakon), na objavljene rezultate može podnijeti zahtjev za ponovno brojanje glasačkih listića u roku od tri dana od dana objavljivanja rezultata prijevremenih izbora. Nadalje je navedeno da je na ovaj način CIK u skladu sa odredbama Izbornog zakona osigurala zaštitu izbornog prava svakoj stranci koja ima određeni pravni interes da svoje pravo ustanovljeno navedenim zakonom zaštiti. Budući da nijedan politički subjekt nije podnio zahtjev za ponovno brojanje glasačkih listića CIK je, u skladu sa članom 2.9 stav (1) tačka 9. i članom 5.29. Izbornog zakona, donijela predmetnu odluku.

3. Odlučujući o apelantovoj žalbi protiv odluke CIK, broj 01-07-2877-1-34/07 od 21. decembra 2007. godine, Sud BiH je donio rješenje kojim je žalbu odbio. U obrazloženju rješenja je navedeno da je apelant u žalbi istakao da smatra da su prijevremeni izbori provedeni bez povreda procedure koje bi mogle uticati na rezultate izbora te da ne osporava tačnost konačno objavljenih rezultata prema kojim je gospodin Rajko Kuzmanović dobio najveći broj glasova. Međutim, navedeno je da apelant smatra da je u skladu sa članom 12.3 Izbornog zakona mandate trebalo dodijeliti i kandidatima iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda. Sud je ocijenio neprihvatljivim žalbene navode apelanta da nisu bili ispunjeni uvjeti za raspisivanje prijevremenih izbora budući da je mandat predsjednika Republike Srpske prestao zbog smrti u smislu člana 1.10 tačka 2. Izbornog zakona. Nadalje je navedeno da nisu ispunjene zakonske pretpostavke (član 14.3 stav 1.) da se ista odluka donese i za potpredsjednike Republike Srpske čiji mandat još traje. Apelaciono upravno vijeće je posebno ukazalo da apelant nije ni izjavljivao žalbe Apelacionom odjelu Suda BiH na odluku CIK o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske od 5. oktobra 2007. godine, a ni na odluku CIK o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske od 11. oktobra 2007. godine, u kojim bi ukazivao na eventualne nepravilnosti u izbornom procesu, ili na povredu Izbornog zakona BiH, nego žalbom pobija odluku CIK o potvrđivanju i objavljivanju rezultata prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske održanih 9. decembra 2007. godine, mada istovremeno tvrdi da su prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske provedeni bez povreda izborne procedure i da su tacni objavljeni konacni rezultati, prema kojim je gospodin Rajko Kuzmanović osvojio najviše glasova birača. S obzirom na navedeno apelaciono upravno vijeće smatra, da se mandati nisu mogli dodijeliti i potpredsjednicima Republike Srpske, budući da je mandat (smrću) prestao samo predsjedniku Republike Srpske, a ne i njegovim potpredsjednicima.

4. Apelant smatra da je osporenim odlukama povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), kao i pravo na nediskriminaciju iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije. Apelant također smatra da je povrijeđeno njegovo pravo iz člana 29.stav 1. Ustava Republike Srpske. Povredu ovih prava apelant vidi u pogrešnoj primjeni odredbi Izbornog zakona.

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi:

Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

6. S obzirom da apelant smatra da mu je osporenom presudom Suda BiH, kojom je odbijena njegova tužba protiv odluke CIK, dakle u sporu radi pobijanja odluke o potvrđivanju i objavljivanju rezultata prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje, koje je garantovano članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud prvo mora utvrditi da li su garancije predviđene navedenim članovima primjenjive na predmetni postupak.

7. Ustavni sud je, u predmetu AP-641/08, već odlučivao o istim činjeničnim i pravim pitanjima i donio je odluku u kojoj je apelaciju podnesenu iz istih razloga kao i u predmetnom slučaju odbacio kao nedopuštenu ratione materiae. Ustavni sud se, stoga, umjesto posebnog obrazloženja u ovoj odluci, poziva na obrazloženje i razloge date u odluci broj AP-641/08 od 28. aprila 2010. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba). U navedenoj odluci Ustavni sud se pozvao na svoju odluku broj AP-35/03 od 28. januara 2005. godine (objavljena u «Službenom glasniku Bosne i Hercegovine», broj 30/05, stav 35) gdje je zaključio da pravo na slobodne izbore nije građansko pravo, već ono spada u subjektivno političko pravo koje se odnosi na «pravo glasa» i «pravo da se bude biran na izborima za zakonodavne organe».

8. Obrazloženje navedeno u odluci Ustavnog suda broj AP-641/08 od 28. aprila 2010. godine u cjelosti se odnosi i na ovu odluku. Prema tome, zbog istih razloga Ustavni sud je zaključio da se radi o sporu koji je izvan okvira člana 6. Evropske konvencije, a član II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine u ovom slučaju ne pruža širi obim zaštite, te su navodi apelanta inkompatibilni ratione materie sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Takođe, u navedenoj odluci broj AP-641/08 od 28. aprila 2010. godine Ustavni sud je zaključio da su i navodi o povredi prava na nediskriminaciju iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije u vezi sa pravom na pravično suđenje, a budući da se radi o akcesornom pravu, također ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

9. Konačno, u vezi apelantovih navoda da su osporenim odlukama povrijeđena njegova prava iz člana 29. stav 1. Ustava Republike Srpske u Ustavni sud je u navedenoj odluci broj AP-641/08 od 28. aprila 2010. godine naglasio da prema članu VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u Ustavu Bosne i Hercegovine, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. Shodno tome, predmetna apelacija je u odnosu na navodne povrede Ustava Republike Srpske ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

10. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Prof. dr. Miodrag Simović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-608/08 (Narodna stranka Radom za boljitak) | Sudska praksa | Aktio