Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-2761/08 (M. J.)

Odluka donesena 15. 06. 2010.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Građanski postupak
  • Naknada štete
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2761/08

Apelacija

Odluka o meritumu

15. 06. 2010.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija u predmetu broj AP 2761/08, rješavajući apelaciju Mileta Jevtića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2, člana 61. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:

Miodrag Simović, predsjednik Valerija Galić, potpredsjednica Seada Palavrić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Mirsad Ćeman, sudija na sjednici održanoj 15. juna 2010. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija Mileta Jevtića.

Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji je okončan Presudom Okružnog suda u Bijeljini broj Gž-517/05 od 8. juna 2009. godine.

Odluku objaviti u «Službenom glasniku Bosne i Hercegovine», «Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine», «Službenom glasniku Republike Srpske» i «Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine».

OBRAZLOŽENJE

I. Uvod

1. Mile Jevtić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Zvornika podnio je 15. septembra 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u predmetu Okružnog suda u Bijeljini (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj Gž-517/05. Apelant je dostavio dopunu apelacije 3. aprila 2009. godine.

II. Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od Okružnog suda zatraženo je 23. aprila 2009. godine da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Okružni sud je dostavio odgovor na apelaciju 13. maja 2009. godine.

4. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovor Okružnog suda dostavljen je apelantu 4. juna 2009. godine.

III. Činjenično stanje

5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

6. Apelant je 5. augusta 2004. godine podnio tužbu Osnovnom sudu u Zvorniku (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) protiv AD «Bobar osiguranje» Bijeljina (u daljnjem tekstu: tuženi) radi naknade štete.

7. Osnovni sud je Presudom broj P-222/2004 od 3. maja 2005. godine obavezao tuženog da apelantu na ime naknade nematerijalne štete isplati iznos od 3.500.00 KM i na ime izgubljene zarade iznos od 4.990.00 KM sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima postupka u iznosu od 1.900.00 KM. Višak apelantovog tužbenog zahtjeva je odbijen.

8. Protiv navedene presude tuženi je 20. maja 2005. godine izjavio žalbu.

9. Osnovni sud je 7. jula 2005. godine spis predmeta dostavio Okružnom sudu na rješavanje o žalbi.

10. Okružni sud je Presudom broj Gž-517/05 od 8. juna 2009. godine žalbu odbio kao neosnovanu i potvrdio Presudu Osnovnog suda broj P-222/2004 od 3. maja 2005. godine.

IV. Apelacija

a) Navodi iz apelacije

11. Apelant je naveo da mu je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao jedan od osnovnih principa pravičnog suđenja iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant je istakao da u vrijeme podnošenja apelacije Okružni sud nije odlučio o izjavljenoj žalbi iako je u više navrata usmeno urgirao da se predmet uzme u rad. Apelant je naveo da se u konkretnom slučaju radi o postupku naknade štete koji nije posebno složen, te je predložio da Ustavni sud usvoji apelaciju i utvrdi povredu prava na donošenje odluke u razumnom roku s obzirom na to da se tako dugo trajanje postupka o žalbi može u cijelosti pripisati ponašanju Okružnog suda.

b) Odgovor na apelaciju

12. U odgovoru na apelaciju Okružni sud je naveo da je predmetni spis primio na rješavanje o žalbi 7. jula 2005. godine, međutim, predmet nije riješen zbog toga što od novembra 2001. godine do juna 2006. godine taj sud nije bio popunjen potrebnim brojem sudija, što se svakako negativno odrazilo na efikasnost i ažurnost suda, posebno na drugostepenom građanskom referatu, te je zbog toga stalno rastao broj neriješenih predmeta. Okružni sud je, također, istakao da je napravljen plan rješavanja predmeta iz ranijih godina prema kojem je predviđeno da se svi hitni predmeti rješavaju u zakonom propisanom roku a da se stari predmeti rješavaju po redu, kako su zaprimljeni u sud. S obzirom na to da se u konkretnom slučaju ne radi o hitnom predmetu, Okružni sud je istakao da je planirano njegovo rješavanje u junu 2009. godine i da iz objektivnih razloga navedeni predmet nije mogao biti riješen ranije.

V. Relevantni propisi

13. Zakon o parničnom postupku («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 58/03 i 85/03) Član 10.

Sud je dužan da nastoji da se postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

Član 217. st. 3. i 4.

Drugostepeni sud održat će sjednicu vijeća, odnosno raspravu, u roku od 45 dana nakon što od prvostepenog suda primi spise o žalbi.

Drugostepeni sud će donijeti odluku u roku od 30 dana od dana održavanja sjednice vijeća na kojoj je odlučeno o žalbi, odnosno ako je održana rasprava, u roku od 30 dana od dana zaključenja rasprave.

VI. Dopustivost

14. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

15. U skladu sa članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

16. Apelant se Ustavnom sudu obratio zbog činjenice da postupak o žalbi koju je izjavio tuženi pred Okružnim sudom nerazumno dugo traje, odnosno da u njegovom slučaju nije u «razumnom roku» donesena odluka u smislu člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, pa je u konkretnom slučaju, u smislu člana 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, predmetna apelacija bila dopustiva i u vrijeme njenog podnošenja, iako je u međuvremenu Okružni sud donio presudu o izjavljenoj žalbi. Naime, prema članu 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može iznimno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štite Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Konačno, apelacija, u ovom dijelu, ispunjava i uvjete iz člana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji koji drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

17. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

VII. Meritum

18. Apelant je naveo da mu je zbog nerazumno dugog trajanja žalbenog postupka pred Okružnim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

19. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

[…]

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

20. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom.

[…]

a) Relevantni principi

21. Ustavni sud, prije svega, ističe da, prema konzistentnoj praksi Evropskog i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora se ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta. Pri tome se mora voditi računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).

22. Osim toga, prema praksi Evropskog i Ustavnog suda, veliki broj predmeta uzetih u rad nije valjano opravdanje za prekomjerno odugovlačenje postupka (vidi Evropski sud, Probmeier protiv Njemačke, presuda od 1. jula 1997. godine, stav 64, Izvještaji 1997-IV).

b) Period koji se uzima u obzir

23. U konkretnom slučaju apelant je podnio apelaciju 15. septembra 2008. godine, zbog toga što Okružni sud nije donio odluku povodom žalbe primljene u tom sudu 7. jula 2005. godine. Prema informacijama dostavljenim Ustavnom sudu, Okružni sud je u međuvremenu donio Presudu broj Gž-517/05 od 8. juna 2009. godine. Dakle, postupak o izjavljenoj žalbi trajao je skoro četiri godine.

c) Analiza razumnosti trajanja postupka

24. U konkretnom slučaju radi se o postupku o žalbi tuženog izjavljenoj protiv prvostepene presude u parničnom postupku koji je apelant pokrenuo protiv tuženog radi naknade štete. Složenost postupka se mora razmatrati u okviru činjeničnog i pravnog aspekta, a budući da je Okružni sud odluku donio na sjednici vijeća bez održavanja rasprave, ocijenivši da je činjenično stanje u prvostepenoj presudi pravilno utvrđeno i da je prvostepeni sud pravilno primijenio materijalno pravo, Ustavni sud smatra da se u konkretnom slučaju u postupku o žalbi pred Okružnim sudom nije radilo o složenom predmetu.

25. Što se tiče ponašanja redovnog suda, Ustavni sud zapaža da je Okružnom sudu trebalo skoro četiri godine da odluči o žalbi protiv prvostepene presude. Zakon o parničnom postupku propisuje konkretne rokove za preduzimanje svake pojedine radnje prilikom odlučivanja o žalbi, te je očigledno da se Okružni sud u konkretnom predmetu nije kretao u okviru propisanih rokova već je upravo u znatnoj mjeri odstupio od njih.

26. Ustavni sud primjećuje da je Okružni sud u odgovoru na apelaciju ukazao na poteškoće vezane za veliki priliv predmeta, na poteškoće vezane za kadrovske probleme, te veliki broj neriješenih starih predmeta i predmeta koji su hitne prirode. S tim u vezi, Ustavni sud je u ovoj odluci ukazao na to da veliki broj predmeta uzetih u rad nije valjano opravdanje za prekomjerno odugovlačenje postupka. Osim toga, Ustavni sud podsjeća na praksu Evropskog suda i vlastitu jurisprudenciju prema kojima je dužnost države da organizira svoj pravni sistem tako da omogući sudovima i javnim vlastima da se povinuju zahtjevima i uvjetima iz Evropske konvencije (vidi Evropski sud, Zanghi protiv Italije, presuda od 19. februara 1991. godine, serija A, broj 194, stav 21; i Ustavni sud, Odluka broj AP 1070/05 od 9. februara 2006. godine, stav 34). Uzimajući u obzir sve navedeno, Ustavni sud smatra da se, uzeto u cjelini, razlozi koje je sud naveo ne mogu smatrati relevantnim da bi se opravdala dužina žalbenog postupka u ukupnom periodu od četiri godine. S druge strane, Ustavni sud smatra da apelant ni na koji način nije mogao doprinijeti dužini postupka u konkretnom slučaju, te uočava da je apelant svojim urgencijama upućenim Okružnom sudu pokušao da ostvari što hitnije rješavanje predmeta.

27. Prema tome, Ustavni sud zaključuje da je u ovom slučaju nedonošenja odluke u žalbenom postupku pred Okružnim sudom u periodu od nepune četiri godine povrijeđeno pravo na «suđenje u razumnom roku» kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

VIII. Zaključak

28. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravičan postupak u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije kada apelant ni na koji način nije doprinio dužini žalbenog postupka koji je trajao skoro četiri godine i ta dužina postupka se u cijelosti može staviti na teret nadležnom sudu.

29. Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

30. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Prof. dr. Miodrag Simović

Odluka o meritumu u predmetu AP-2761/08 (M. J.) | Sudska praksa | Aktio