Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-684/10 (S. B.)

Odluka donesena 29. 06. 2010.

  • Apelacija preuranjena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-684/10

Apelacija

Odluka o dopustivosti

29. 06. 2010.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 29. juna 2010. godine, u predmetu broj AP 684/10, rješavajući apelaciju Sretena Blagojevića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Sretena Blagojevića podnesena protiv rješenja Okružnog suda u Banja Luci broj 71 0 P 050599 09 Gz od 25. novembra 2009. godine i rješenja Osnovnog suda u Banja Luci broj 71 0 P 050599 05 P od 4. maja 2009. godine, zato što je preuranjena.

OBRAZLOŽENJE

1. Sreten Blagojević (u daljnjem tekstu: apelant) iz Doboja, koga zastupa Rajko Stokić, advokat iz Doboja, podnio je 20. februara 2010. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Okružnog suda u Banja Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 71 0 P 050599 09 Gz od 25. novembra 2009. godine i rješenja Osnovnog suda u Banja Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 71 0 P 050599 05 P od 4. maja 2009. godine.

2. Rješenjem Osnovnog suda broj 71 0 P 050599 05 P od 4. maja 2009. godine, koje je potvrđeno u žalbenom postupku rješenjem Okružnog suda broj 71 0 P 050599 09 Gz od 25. novembra 2009. godine, odbačena je kao neblagovremena apelantova tužba koju je podnio protiv tužene Republike Srpske, Ministarstva saobraćaja i veze Banja Luka (u daljnjem tekstu: tužena) a kojom je tražio da se poništi kao nezakonito rješenje tužene o prestanku radnog odnosa broj 01/052-610/05 od 11. maja 2005. godine, da se tužena obaveže da ga vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ili na druge poslove koji odgovaraju njegovim stručnim i radnim sposobnostima, da se tužena obaveže da mu na ime plate za period od 1. maja 2005. godine pa do 1. februara 2007. godine isplati mjesečne iznose od po 1.275,80 KM, što ukupno iznosi 26.791,80 KM, na ime razlike zbog manje isplaćene plate za bolovanje za period od 21. oktobra 2004. godine kao dana povređivanja apelanta na poslu, pa do oktaza ugovora o radu od 1. maja 2005. godine, isplati ukupan iznos od 2.382,40 KM, kao i zakonsku zateznu kamatu i troškove postupka.

3. U obrazloženju rješenja Osnovni sud je naveo da je u odredbi člana 88. Zakona o administrativnoj službi u upravi Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske» broj 16/02) propisano da se državni službenici imaju pravo pismeno obratiti starješini organa uprave i podnijeti prigovor protiv rješenja ili drugog pojednačnog akta kojim je odlučeno o njihovim pravima i obavezama. Taj se prigovor podnosi u roku od 8 dana od dana prijema akta kojim su nezadovoljni, a o njemu je starješina organa državne uprave dužan odlučiti u roku od 30 dana od dana njegovog dostavljanja. Ukoliko starješina o podnesenom prigovoru ne odluči u navedenom roku ili ako državni službenik nije zadovoljan odlukom donesenom povodom prigovora, državni službenik se ima pravo obratiti nadležnom sudu u roku od 30 dana od dana dostavljanja. S obzirom da je rješenje o prestanku radnog odnosa apelantu uručeno 30. maja 2005. godine, a da je tužba podnijeta 2. novembra 2005. godine, sud za zaključio da je ista neblagovremena. Dakle, u konkretnom slučaju apelant nije ispoštovao navedene prekluzivne rokove nego je tužbu sudu podnio po proteku navedenog roka zbog čega je Osnovni sud oslučio kao u izreci rješenja.

4. Apelant je u apelaciji naveo da je protiv rješenja Okružnog suda broj 71 0 P 050599 09 Gz od 25. novembra 2009. godine izjavio reviziju Vrhovnom sudu Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) i da je postupak po reviziji u toku.

5. Apelant se žali da je u predmetnom postupku povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropske konvencija) i pravo na dom iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije. Nadalje, apelant smatra da su osporenim rješenjima povrijeđene odredbe člana 23. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i člana 6. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi: 1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (14) apelacija je preuranjena;

7. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

8. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je u toku pred Vrhovnim sudom, koji još nije donio odluku o reviziji.

9. Član 237. Zakona o parničnom postupku Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 58/03, 85/03 i 74/05) glasi:

Član 237.

1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravosnažne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostavljanja prepisa presude.

2) Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravosnažne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka.

3) Izuzetno Vrhovni sud Republike Srpske može dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.

10. Prema praksi Ustavnog suda revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji su apelanti dužni iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Apelanti odlučuju koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanata je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. S obzirom na izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. Zakona o parničnom postupku, prema kojem Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Zbog toga je u konkretnom slučaju, apelacija preuranjena, jer je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, neovisno od vrste te odluke, apelant ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju u kojoj je, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužan na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.

11. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Prof. dr. Miodrag Simović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-684/10 (S. B.) | Sudska praksa | Aktio