Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2506/10 (A. K.)
Odluka donesena 21. 07. 2010.
- Protek roka
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2506/10
Apelacija
Odluka o dopustivosti
21. 07. 2010.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 21. jula 2010. godine, u predmetu broj AP 2506/10, rješavajući apelaciju Afrodite Knežević, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Afrodite Knežević podnesena protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 070-0-Rev-09-001711 od 14. aprila 2010. godine, presude Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 009-0-Gž-07-003025 od 22. aprila 2009. godine i presude Općinskog suda u Sarajevu, broj P-612/06 od 4. oktobra 2007. godine, zbog proteka roka za podnošenje apelacije.
OBRAZLOŽENJE
1. Afrodita Knežević (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Žepča, koju zastupa Dževad Hrnjić, advokat iz Žepča, podnijela je 21. juna 2010. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), broj 070-0-Rev-09-001711 od 14. aprila 2010. godine, presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), broj 009-0-Gž-07-003025 od 22. aprila 2009. godine i presude Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud), broj P-
612/06 od 4. oktobra 2007. godine.
2. Presudom Kantonalnog suda, broj 009-0-Gž-07-003025 od 22. aprila 2009. godine, preinačena je presuda Općinskog suda, broj P-612/06 od 4. oktobra 2007. godine i odbijena apelantica sa tužbenim zahtjevom radi isplate, dok je u nepobijajućem dijelu prvostepena presuda ostala neizmijenjena. Presudom je dalje apelantica odbijena sa zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka nastalih u povodu žalbe.
3. Rješenjem Vrhovnog suda, broj 070-0-Rev-09-001711 od 14. aprila 2010. godine, odbačena je apelantičina revizija izjavljena protiv presude Kantonalnog suda. U obrazloženju rješenja Vrhovni sud je naveo da kako je apelantica u ovoj pravnoj stvari vrijednost spora označila na iznos od 2.140,00 KM, to vrijednost pobijanog dijela pravosnažne presude ne prelazi zakonom propisani limit za dozvoljenost revizije od 10.000,00 KM. Vrhovni sud je dalje naveo da odlučivanje po reviziji nije od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.
4. Apelantica se žali da joj je pobijanim odlukama povrijeđeno pravo na pravičan postupak iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na nediskriminaciju iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (4) protekao je rok za podnošenje apelacije;»
6. Pravilo iscrpljivanja pravnih lijekova zahtijeva da apelant dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na posljednji pravni lijek, koji je efektivan i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom tako i u pravnom pogledu. Pri tome, apelant odlučuje da li će koristiti pravni lijek, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 16. stavom 1. Pravila Ustavnog suda (vidi, inter alia, rješenje Ustavnog suda, broj U-15/01, od 4. i 5. maja 2001. godine i odluku Ustavnog suda, broj AP-3432/06 od 6. marta 2007. godine).
7. U konkretnom slučaju revizija je bila neefektivan pravni lijek, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, s obzirom da je odbačena kao nedopuštena rješenjem Vrhovnog suda, broj 070-0-Rev-09-001711 od 14. aprila 2010. godine. Konačna odluka u ovom predmetu, u smislu ranije iznesenog stava, je presuda Kantonalnog suda, broj 009-0-Gž-07-003025 od 22. aprila 2009. godine. Ustavni sud nije smatrao da je potrebno utvrđivati tačan datum kada je apelantici dostavljena presuda Kantonalnog suda, broj 009-0-Gž-07-003025 od 22. aprila 2009. godine, s obzirom na to da je Vrhovni sud 14. aprila 2010. godine donio odluku po reviziji, pa se podrazumijeva da je navedenu presudu Kantonalnog suda primila prije tog datuma. Budući da je apelacija Ustavnom sudu podnesena 21. juna 2010. godine, proizlazi da je podnesena nakon što je protekao rok za podnošenje apelacije predviđen članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. U skladu sa navedenim, Ustavni sud je zaključio da je apelacija podnesena neblagovremeno, odnosno nakon proteka roka od 60 dana od dana kada je apelantica primila presudu Kantonalnog suda.
8. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant podnese apelaciju nakon proteka roka za podnošenje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Miodrag Simović