Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2595/10 (R. Š.)

Odluka donesena 21. 07. 2010.

  • Apelacija preuranjena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2595/10

Apelacija

Odluka o dopustivosti

21. 07. 2010.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 21. jula 2010. godine, u predmetu broj AP 2595/10, rješavajući apelaciju Renada Šeremeta, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Renada Šeremeta podnesena protiv rješenja Apelacionog suda Brčko Distrikta broj 097-0-

Gž-09-001730 od 12. aprila 2009. godine i rješenja Osnovnog suda Brčko Distrikta broj O-206/67 od 10. jula 2009. godine, zato što je preuranjena.

OBRAZLOŽENJE

1. Renad Šeremet (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, podnio je 28. juna 2010. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Apelacionog suda Brčko Distrikta (u daljnjem tekstu: Apelacioni sud) broj 097-0-Gž-09-001730 od 12. aprila 2009. godine (vjerovatno se radi o 2010. godini, štamparska greška pri kucanju rješenja) i rješenja Osnovnog suda Brčko Distrikta (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj O-206/67 od 10. jula 2009. godine.

2. Rješenjem Osnovnog suda broj O-206/67 od 10. jula 2009. godine odbijen je kao neosnovan prijedlog apelanta za donošenje dopunskog rješenja o nasljeđivanju iza umrlog Halila Gagića (u daljnjem tekstu: ostavitelj). U obrazloženju rješenja Osnovni sud je naveo da apelant nije,na zahtjev suda, dostavio novi zemljišno-knjižni izvadak na ime ostavitelja, uz obrazloženje, da su na predmetnoj imovini vršene određene izmjene, odnosno izdvajanje viška poljoprivrednog zemljišta i da se ista vodi kao društvena svojina sa pravom raspolaganja Fonda agrarne reforme i kolonizacije. Na kraju, sud je zaključio da se sa sigurnošću nije moglo utvrditi da je imovina za koju se traži dopunsko rješenje o nasljeđivanju zaista vlasništvo ostavitelja, pa je odlučeno kao u dispozitivu rješenja.

3. Nezadovoljan ishodom postupka pred provostepenim sudom, apelant je protiv gore citiranog rješenja uložio žalbu Apelacionom sudu. Rješenjem Apelacionog suda broj 097-0-Gž-09-001730 od 12. aprila 2009. godine usvojena je žalba apelanta, provostepeno rješenje broj O-206/67 od 10. jula 2009. godine ukinuto, a predmet vraćen Osnovnom sudu na ponovni postupak. U obrazloženju rješenja je, između ostalog, navedeno da je pobijana odluka nepravilna jer provostepeni sud nije cijenio drugi podnesak apelanta u prilogu kojeg je dostavljen zemljišno-knjižni izvadak na ime ostavioca. Apelacioni sud je naložio Osnovnom sudu da u ponovnom postupku otkloni nedostatke i odgovori na zahtjev apelanta vezano za podobnost nasljeđivanja prava ostavioca iz priloženog zemljišno-knjižnog izvatka.

4. Apelant nije, u skladu sa odredbom člana 19. stav 5. Pravila Ustavnog suda, obavijestio Ustavni sud da je ponovni postupak pred Osnovnim sudom okončan..

5. Apelant se žali da je osporenim odlukama povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije, pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi:

1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (14) apelacija je preuranjena;

7. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

8. U konkretnom slučaju ponovni postupak o predmetu apelacije je u toku pred Osnovnim sudom, pa slijedi da je apelacija preuranjena.

9. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Prof. dr. Miodrag Simović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2595/10 (R. Š.) | Sudska praksa | Aktio