Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3305/10 (D. F.)
Odluka donesena 14. 09. 2010.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3305/10
Apelacija
Odluka o dopustivosti
14. 09. 2010.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 14. septembra 2010. godine, u predmetu broj AP-3305/10, rješavajući apelaciju Damira Ferhatbegovića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Damira Ferhatbegovića podnesena protiv rješenja Kantonalnog suda Sarajevo broj 09 0 U 007393 10 U od 25. maja 2010. godine zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Damir Ferhatbegović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, podnio je 30. jula 2010. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Kantonalnog suda Sarajevo broj 09 0 U 007393 10 U od 25. maja 2010. godine.
2. Osporenim rješenjem Kantonalnog suda odbačena je tužba kojom je apelant tražio da se poništi Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine broj 189/10 od 24. marta 2010. godine o izgradnji elektroenergetskog objekta RiTE Banovići, blok 1-300 MW.
3. Kantonalni sud je u obrazloženju naveo da je odredbom člana 8. Zakona o upravnim sporovima („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj 9/05) propisano da se upravni spor može pokrenuti samo protiv upravnog akta, a to je akt kojim nadležni organ uprave i upravne ustanove Federacije Bosne i Hercegovine i kantona, gradonačelnik i općinski načelnik i gradske i općinske službe za upravu, kao i institucije koje imaju javna ovlaštenja, u vršenju tih ovlaštenja, rješavaju o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnog lica u nekoj upravnoj stvari. Kantonalni sud je naveo da s obzirom da osporena odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine nema karakter upravnog akta jer se njime ne rješava o nekom upravnom pravu u smisli navedene odredbe člana 8. Zakona o upravnim sporovima, ona se ne može ni pobijati u upravnom sporu.
4. Apelant smatra da su mu osporenim rješenjem povrijeđena prava iz člana II/3. e) i k) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) i člana 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi: «Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;»
6. U konkretnom slučaju apelant se žali da je osporenim rješenjem Kantonalnog suda, kojim je odbačena njegova tužba radi poništenja odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine broj 189/10 od 24. marta 2010. godine, povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Europske konvencije.
7. Dakle, apelant apelacijom osporava odluku kojom je njegova tužba odbačena iz razloga što odluka čije poništenje je apelant tužbom tražio nema karakter upravnog akta. U predmetnom postupku je odlučivano o procesnim pitanjima, odnosno o procesnoj dopustivostri apelantove tužbe. U vezi s tim, Ustavni sud zaključuje da se u postupku u kojem je donesena osporena odluka ne radi o sporu građansko-pravne prirode iz čega proizilazi da se u predmetnom postupkunije odlučivalo o sticanju ili gubitku građanskih prava i obaveza apelanta, odnosno da taj postupak nije bio odlučujući za njegova prava i obaveze, u smislu člana II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Europske konvencije. Shodno tome, Ustavni sud zaključuje da se u predmetnom postupku nije odlučivalo ni o apelantovim pravima iz člana II/3. k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, pa proizlazi da je apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Europskom konvencijom.
8. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Miodrag Simović