Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3053/10 (M. M., E. A., F. M., A. M., Z. F., F. Ž., R. M., M. M.)

Odluka donesena 13. 10. 2010.

  • Apelacija preuranjena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3053/10

Apelacija

Odluka o dopustivosti

13. 10. 2010.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudija Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 13. oktobra 2010. godine, u predmetu broj AP 3053/10, rješavajući apelaciju Mirsada Milavice i dr., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije Mirsada Milavice, Elvira Alića, Faika Mušića, Adisa Mahmutovića, Zedine Fišić, Fahrije Žilić, Remze Mekića, Mirsada Malkića, Osmana Mahmića, Aide Šetka, Emira Muhibića i Mensura Marića podnesena protiv presuda Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 009-0-Gž-08-002747 od 20. aprila 2010. godine, broj 65 0 P 050637 08 Gz od 18. maja 2010. godine, broj 009-0 Gž-08-003123 od 9. aprila 2010. godine, broj 009-0-Gž-08-

000570 od 21. aprila 2010. godine, broj 009-0-Gž-08-002438 od 27. aprila 2010. godine i broj 009-0-Gž-08-001787 od 27. aprila 2010. godine, zato što su preuranjene.

OBRAZLOŽENJE

1. Mirsad Milavica, Elvir Alić, Faik Mušić, Adis Mahmutović, Zedina Fišić, Fahrija Žilić, Remzo Mekić, Mirsad Malkić, Osman Mahmić, Aida Šetka, Emir Muhibić i Mensur Marić (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Halil Mušinović, advokat iz Konjica, podnijeli su 19. jula 2010. godine apelacije Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presuda Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), broj 009-0-Gž-08-002747 od 20. aprila 2010. godine, broj 65 0 P 050637 08 Gz od 18. maja 2010. godine, broj 009-0-Gž-08-

003123 od 9. aprila 2010. godine, broj 009-0-Gž-08-000570 od 21. aprila 2010. godine, broj 009-0-

Gž-08-002438 od 27. aprila 2010. godine i broj 009-0-Gž-08-001787 od 27. aprila 2010. godine.

2. Obzirom da je Ustavnom sudu dostavljeno više apelacija iz njegove nadležnosti, koje se odnose na isti činjenični i pravni osnov, Ustavni sud je, u skladu sa članom 31. stav 1. Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju predmeta br. AP 3053/10, AP 3054/10, AP 3057/10, AP 3058/10, AP 3060/10 i AP 3061/10 u kojima će se voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP 3053/10.

3. Presudama Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud), broj Pr-2293/05 od 18. aprila 2008. godine, broj 65 0 P 050637 05 P od 1. septembra 2008. godine, broj Pr-2157/05 od 2. aprila 2008. godine, broj 1264/05 od 6. novembra 2007. godine, broj 065-0-P-06-006747 od 15. februara 2008. godine i broj Pr-5966/05 od 8. novembra 2007. godine obavezana je Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: tužena) da apelantima na ime neisplaćenih plaća i naknada za regres isplati iznose pobliže označene u izrekama citiranih presuda kao i da im naknadi troškove postupka.

4. Osporenim presudama Kantonalnog suda navedenim u izreci ove odluke djelimično su uvažene žalbe tužene i provostpene presude preinačene na način pobliže preciziran u izrekama drugostepenih presuda.

5. Protiv osporenih presuda Kantonalnog suda navedenih u izreci ove odluke apelanti su izjavili revizije Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud). Apelanti nisu, u skladu sa članom 19. stav 5. Pravila Ustavnog suda, obavijestili Ustavni sud da je postupak pred Vrhovnim sudom okončan.

6. Apelanti ističu da je osporenim odlukama povrijeđeno njihovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi:

1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (14) apelacija je preuranjena;

8. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

9. U konkretnom slučaju postupci o predmetu apelacije su u toku pred Vrhovnim sudom, pa slijedi da je apelacija preuranjena.

10. Član 237. Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine («Službene novine Federacije BiH» br. 53/03, 73/05 i 19/06; u daljnjem tekstu: ZPP) glasi: «Član 237.

1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostavljanja prepisa presude.

2) Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela pravosnažne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka.

3) Izuzetno Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine može dopustiti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.»

11. Prema praksi Ustavnog suda revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji su apelanti dužni iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Apelanti odlučuju koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanata je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. S obzirom na izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. ZPP, prema kojem Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Zbog toga je u konkretnom slučaju, apelacija preuranjena, jer je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, neovisno od vrste te odluke, apelanti imaju mogućnost da ponovo podnesu apelaciju u kojoj su, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužni na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda..

12. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Prof. dr. Miodrag Simović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3053/10 (M. M., E. A., F. M., A. M., Z… | Sudska praksa | Aktio