Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2382/09 (Pokret za Trebinje)

Odluka donesena 13. 10. 2010.

  • Nije pravo koje uživa zaštitu Ustava i EK
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2382/09

Apelacija

Odluka o dopustivosti

13. 10. 2010.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudija Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 13. oktobra 2010. godine, u predmetu broj AP-2382/09, rješavajući apelaciju Pokreta za Trebinje i dr., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Pokreta za Trebinje, Srpske Demokratske Stranke i Srpske radikalne stranke podnesena protiv Rješenja Okružnog suda u Trebinju broj 15 0 U 000024 09 U od 15. juna 2009. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Pokret za Trebinje, koga zastupa Nikola Sekulović, Srpska Demokratska Stranka Trebinje koju zastupa Milan Grubač i Srpska radikalna stranka, koju zastupa Marko Spaić (u daljnjem tekstu: apelanti), podnijeli su 20. jula 2009. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Trebinju (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 15 0 U 000024 09 U od 15. juna 2009. godine.

2. Apelanti su podnijeli tužbu Okružnom sudu protiv Opštine Trebinje radi poništenja Odluke o izboru predsjednika i potpredsjednika Skupštine opštine Trebinje broj 09-013-312/08 od 4. decembra 2008. godine, kojom je na funkciju predsjednika Skupštine opštine Trebinje (u daljnjem tekstu: SO Trebinje) izabran Veselin Savić, te na funkciju potpredsjednika Petar Ivanković, a zbog navodne povrede tajnosti glasanja.

3. Okružni sud je Rješenjem broj 15 0 U 000024 09 U od 15. juna 2009. godine odbacio predmetnu tužbu u skladu sa članom 22. stav 1. tačka 3. Zakona o upravnim sporovima Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 109/05, u daljnjem tekstu: ZUS) u vezi sa čl. 6. i 25. istog zakona, zaključivši da navedenom odlukom nisu povrijeđena prava apelanata ili njihov interes zasnovan na zakonu.

4. U obrazloženju rješenja je navedeno da je članom 2. stav 1. ZUS-a propisano da pravo pokretanja upravnog spora ima fizičko i pravno lice ako smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno neko pravo ili neposredni lični interes zasnovan na zakonu. Nadalje, navedeno je da je Okružni sud uvidom spis predmeta zaključio da prilikom pokretanja postupka za izbor i imenovanje predsjednika i potpredsjednika SO Trebinje nije ugrožen, niti povrijeđen interes apelanata, jer su mandati odbornika koje su kandidovale partije lični mandati koji ne pripadaju partijama koje su ih kandidovale, i da bi se evenutalno samo moglo govoriti o povredi i ugroženosti interesa odbornika SO Trebinje, koji istovremeno mogu biti članovi apelanata. Zaključeno je da apelanti kao političke partije nemaju legitimaciju za pokretanje upravnog spora u konkretnom slučaju jer spornim upravnim aktom nije povrijeđeno pravo niti pravni interes članu tih partija, s obzirom da nijedan odbornik apelanata nije bio kandidovan za predsjednika niti podpredsjednika SO Trebinje i da je protiv osporenog akta upravni spor mogao pokrenuti jedino Veselin Savić koji je bio predložen za potpredsjednika SO Trebinje i koji nije član niti jednog od tri apelanta.

5. Apelanti tvrde da je Okružni sud očigledno proizvoljno i diskriminacijski primjenio pozitivno-pravne propise i povrijedio osnovna procesna prava kada je osporenom odlukom odbacio njihovu tužbu zbog nepostojanja aktivne legitimacije za njeno podnošenje, zbog čega smatraju da im je povrijeđeno pravo na pristup sudu, kao element prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Naime, apelanti tvrde da imaju pravni interes za podnošenje predmetne tužbe i da bi odnosu na njih kao političke partije „ostavljanje“ spornog izbora funkcionera SO Trebinje izvan sfere njihovih zakonitih interesa dovelo u pitanje sam smisao njihovog postojanja i političkog djelovanja.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi:

Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

7. S obzirom da apelanti smatraju da im je osporenim rješenjem Okružnog suda, kojim je odbačena njihova tužba podnesena protiv Odluke o izboru predsjednika i potpredsjednika SO Trebinje, dakle u sporu proizašlom iz izbornog procesa, povrijeđeno pravo na pristup sudu kao element prava na pravično suđenje, koje je garantovano članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud prvo mora utvrditi da li su garancije predviđene navedenim članom primjenjive na predmetni postupak.

8. U vezi s tim Ustavni sud konstatuje da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije garantuju svakome pravo na pravičan postupak kod određivanja građanskih prava i obaveza. Ovo pravo se ne odnosi na sve postupke u kojima je neka osoba strana, nego se ograničava samo na one koji se odnose na građanska prava i obaveze. Pojam građanskih prava i obaveza je autonoman i određuje se na osnovu posebnih činjenica u svakom predmetu (vidi Evropski sud za ljudska prava, Ringeisen protiv Austrije, presuda od 16. jula 1971. godine, st. 71. i 94. i Kőnig protiv savezne Republike Njemačke, presuda od 28. juna 1978. godine, stav 88).

9. Prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, politička prava i obaveze, poput prava na kandidovanje na izborima, nisu građanska po svojoj prirodi. Sporovi proizašli iz izbornog procesa izlaze iz građanskih okvira člana 6. stava 1. Evropske konvencije [vidi presudu Pierre-Bloch protiv Francuske od 21. oktobra 1997, (Izvještaji o presudama i odlukama) 1997¬VI, str. 2223, stav 50.].

10. Ustavni sud smatra da je navedena praksa primjenjiva i na slučaj apelanata. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da u predmetnom postupku, koji ima karakteristike spora proizašlog iz izbornog procesa, nije odlučivano o građanskim pravima i obavezama apelanata, nego o njihovim političkim pravima. Budući da garancije iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije nisu primjenjive na predmetni postupak, Ustavni sud zaključuje da je apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

11. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Prof. dr. Miodrag Simović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2382/09 (Pokret za Trebinje) | Sudska praksa | Aktio