Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4087/09 (J. S.)

Odluka donesena 10. 11. 2010.

  • Upravni spor
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Krstan Simić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-4087/09

Apelacija

Odluka o dopustivosti

10. 11. 2010.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić, Krstan Simić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 10. novembra 2010. godine, u predmetu broj AP 4087/09, rješavajući apelaciju Jovana Stojčića, na osnovu člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Jovana Stojčića podnesena protiv presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 070-0-Uvp-07-000315 od 7. oktobra 2009. godine zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Jovan Stojčić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sombora-Srbija, podnio je 21. decembra 2009. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 070-0-Uvp-07-

000315 od 7. oktobra 2009. godine.

2. Presudom Kantonalnog suda Zenica (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 004-0-U-06-

000368 od 18. maja 2007. godine odbijena je tužba koju je apelant podnio protiv rješenja Ministarstva prostornog uređenja, prometa i komunikacija i zaštite okoline Zeničko-dobojskog kantona (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) broj 12-23-898/03 od 17. juna 2005. godine. U obrazloženju rješenja Kantonalni sud je naveo da je tokom postupka utvrdio da je osporenim rješenjem odbijena žalba koju je apelant podnio protiv rješenja Službe za upravu i stambene poslove Općine Zenica (u daljnjem tekstu: Služba) broj 03-372-4225/98 od 24. jula 2003. godine, kojim je odbijen kao neosnovan zahtjev apelanta za vraćanje u posjed stana u ulici Fra Grgre Martća broj 17A/I-6 u Zenici.

3. Presudom Vrhovnog suda broj 070-0-Uvp-07-000315 od 7. oktobra 2009. godine apelantov zahtjev za vanredno preispitivanje presude Kantonalnog suda broj U-201/04 od 28. oktobra 2005. godine je odbijen kao neosnovan. U obrazloženju presude je navedeno da je pobijanom presudom Kantonalni sud ocjenio da su upravni organi izveli pravilan zaključak da je apelant i nakon 19. maja 1992. godine ostao u službi Vojske Jugoslavije jer mu služba nije prestala Naredbom Komadanta I vojne oblasti broj 1-22 od 8. aprila 1992. godine („Službene vojni list“ broj 1/93) te je bio na raspolaganju sve do 30. septembra 1992. godine kada mu je priznato pravo na starosnu penziju, što jasno proizilazi iz provedenih dokaza, te da su se upravni organi u svojim aktima pravilno pozvali na odgovarajuće odredbe materijalnog prava. Kako je Kantonalni sud utvrdio da apelant nema pravo na povrat stana, jer je ostao kao aktivna vojna osoba u JNA i nakon 19. maja 1992. godine, to se apelant ne smatra izbjeglicom u smislu člana 3a. Stav 1. Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj 11/98, 38/98, 12/99, 18/99, 27/99, 43/99, 31/01, 56/01, 15/02, 24/03 i 29/03).

4. Iz apelacije prozilazi da je osporenom presudom povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi:

Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

6. Ustavni sud zapaža da se, u konkretnom slučaju, apelant žali na presudu Vrhovnog suda broj 070-0-Uvp-07-000315 od 7. oktobra 2009. godine, kojom je odbijen njegov zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, presude Kantonalnog suda broj 004-0-U-06-000368 od 18. maja 2007. godine. U vezi s tim, Ustavni sud smatra da je potrebno odgovoriti na pitanje da li se predmetni postupak tiče određivanja građanskih prava i obaveza apelanta u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije. U pogledu zahtjeva za vanredno preispitivanje pravosnažne presude Evropski sud za za ljudska prava je više puta utvrdio da postupci u kojima se traži vanredno preispitivanje pravosnažno okončanih slučajeva, ne predstavljaju efektivne pravne lijekove, pošto u tim slučajevima postoji presuda kojom je pravosnažno okončan predmetni postupak o meritumu zahtjeva apelanta, koja je dobila snagu res iudicata (vidi mutatis mutandis odluku o dopustivosti bivše Evropske komisije za ljudska prava, X protiv Austrije, aplikacija broj 1760/63, Godišnjak IX (1966), str. 166 (174)) aplikacija broj E 10431/83, od 16. decembra 1983. godine, Odluke i izvještaji (DR) 35, str. 243). Imajući u vidu naprijed navedeno, Ustavni sud smatra da se predmetni postupak odlučivanja o zahtjevu apelanta za preispitivanje osporene presude Kantonalnog suda, kojom je pravosnažno okončan upravni spor, ne tiče odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, već se tiče isključivo odlučivanja o postojanju zakonskih uslova za preispitivanje pravosnažne presude. Stoga, predmetni postupak ne ulazi u opseg prava na pravično suđenje u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, pa proizlazi da je apelacija u ovom dijelu ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom

7. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

8. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Prof. dr. Miodrag Simović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4087/09 (J. S.) | Sudska praksa | Aktio