Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3279/10 (H. S.)

Odluka donesena 08. 12. 2010.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3279/10

Apelacija

Odluka o dopustivosti

08. 12. 2010.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudija Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 8. decembra 2010. godine, u predmetu broj AP 3279/10, rješavajući apelacije Hamde Suljovića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Hamde Suljovića podnesene protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 070-0-Gž-10-000096 od 24. maja 2010. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Hamdo Suljević (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, podnio je 30. jula 2010. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 070-0-Gž-10- 000096 od 24. maja 2010. godine.

2. Rješenjem Vrhovnog suda broj 070-0-Gž-10-000096 od 24. maja 2010. godine odbijen je prijedlog, koji je apelant podnio za delegaciju drugog stvarno nadležnog suda u drugom kantonu u predmetu Kantonalnog suda broj 65 0 V 059547 10 Gz. U obrazloženju je Vrhovni sud konstatovao da prijedlog nije osnovan jer izražena sumnja apelanta i navedeni razlozi ne mogu se podvesti pod one koje kao osnovu propisuje član 50. stav 2. Zakona o parničnom postupku, te da je korektiv nezakonitosti odluka samo pravni lijek, a ne prijedlog za delegaciju suda.

3. Apelant se žali da mu je pobijanom odlukom povrijeđeno pravo iz člana II/3.a), II/3.e), II/3.k), II/3.m) i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2., 6. i 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), i pravo iz člana 1. Protokola broj 1 i člana 2. Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju.

4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

„Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.“ Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi:

„Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;“

5. Ustavni sud zapaža da apelant osporava rješenje Vrhovnog suda broj 070-0-Gž-10-000096 od 24. maja 2010. godine, koje je doneseno u akcesornom postupku u okviru parničnog postupka u kojim je sud ispitivao postoje li zakonski uvjeti za delegaciju stvarne nadležnosti. Naime, apelant je podnio prijedlog Vrhovnom sudu za određivanje drugog stvarno nadležnog suda u drugom kantonu u predmetu Kantonalnog suda broj 65 0 V 059547 10 Gz. Osporenim rješenjem prijedlog apelanta je odbijen.

6. Ustavni sud se, pri ocjeni da su li predmetni postupci obuhvaćeni garancijama člana 6. stav

1. Evropske konvencije, poziva na praksu Evropskog suda za ljudska prava koji smatra da je odgovor na ovo pitanje sadržan u odgovoru na pitanje: «je li posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza» (vidi odluke Evropskog suda za ljudska prava Tre Traktorer Aktiebolag od 17. jula 1989. godine stav 41. i H v. France od 24. oktobra 1989. godine stav 47). Dakle, ukoliko je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza član 6. stav 1. Evropske konvencije se smatra primjenljivim. Ukoliko predmetna procedura nije odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza član 6. stav 1. Evropske konvencije se smatra neprimjenljivim. Ustavni sud smatra da se u predmetnom postupku nije odlučivalo o apelantovim građanskim pravima i obavezama nego o ispunjenosti zakonskih uslova za delegaciju stvarne nadležnosti. Stoga, slijedi da je predmetna apelacija u odnosu na navodne povrede člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Također, apelacija je ratione materiae inkompatibilna i u odnosu na ostale navode apelanta o povredi prava zagarantovnih Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom i njenim protokolima, jer se u ovom postupku nije meritorno riješavalo o apelantovom zahtjevu, niti su ova prava u tom postupku došla u pitanje.

7. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

8. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Prof. dr. Miodrag Simović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3279/10 (H. S.) | Sudska praksa | Aktio