Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3350/10 (B. K.)
Odluka donesena 09. 03. 2011.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3350/10
Apelacija
Odluka o dopustivosti
09. 03. 2011.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudija Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 9. marta 2011. godine, u predmetu broj AP 3350/10, rješavajući apelaciju Branka Kovačevića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Branka Kovačevića podnesena protiv rješenja Okružnog suda u Banjoj Luci broj 011-0- Gž-10-000 097 od 11. maja 2010. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Branko Kovačević (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banja Luke, kojeg zastupa Siniša Marić advokat iz Banja Luke, podnio je 3. augusta 2010. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Okružnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 011-0- Gž-10-000 097 od 11. maja 2010. godine.
2. Rješenjem Zemljišno-knjižne kancelarije Osnovnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Zemljišno-knjižna kancelarija Osnovnog suda) broj Dn-6270/09 od 17. februara 2010. godine, na osnovu kupoprodajnog ugovora zaključenog 3. septembra 2007. godine u Banjoj Luci i ovjerenog kod Osnovnog suda pod brojem OV-12815/07 aneksa kupoprodajnog ugovora obrađenog kod notara Ljeposave Macanović u Banjoj Luci 8. februara 2010. godine broj OPU-125/10 i punomoći ovjerenoj kod javnog bilježnika Pavice Mišković sa sjedištem u Zadru broj OV-9565/04 od 14. oktobra 2004. godine, dozvoljava se uknjižba prava vlasništva u koloni Upisi B lista zk.ul.broj 2987 KO Banja Luka i to na k.č. broj 13/60 u naravi vrt-neplodno površine 399 m dosadašnje vlasništvo Nade (Petra) Oroz sa 1/1 u korist predlagača "BEWO" d.o.o. Banja Luka.
3. Rješenjem Okružnog suda broj 011-0- Gž-10-000 097 od 11. maja 2010. godine, žalba apelanta izjavljena protiv navedenog rješenja Zemljišno-knjižne kancelarije broj Dn-6270/09 od 17. februara 2010. godine je odbačena kao nedozvoljena. U obrazloženju rješenja Okružni sud je naveo da apelant, svoju legitimaciju za podnošenje žalbe ne može zasnivati na činjenici da je izvršena zabilježba spora na osnovu parnice koju je pokrenuo protiv dosadašnjeg vlasnika predmetnog zemljišta. Okružni sud je istaknuo da zabilježba predstavlja upis određenih okolnosti i činjenica koje su od uticaja na raspolaganje nekretninama i ne predstavlja pravnu smetnju za prometovanje nekretnina obzirom da ima funkciju upozorenja za treća lica koja vrše uvid u zemljišne knjige. Okružni sud je dalje naveo da kako je prvostepenim rješenjem dozvoljena uknjižba prava vlasništva na nekretninama u korist predlagača, a koje nekretnine su dosadašnje vlasništvo Nade Oroz, proizilazi da apelant nije bio stranka u ovom postupku u postupku uknjižbe prava vlasništva i da nije imao svojstvo zainteresiranog lica u smislu člana 76. Zakona o zemljišnim knjigama Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 67/03, 64/04 i 109/10) u vezi sa članom 41. istog zakona, te samim tim nije legitimisan za podnošenje redovnog pravnog lijeka. Obzirom na navedeno Okružni sud je odlučio kao u izreci i odbacio žalbu apelanta primjenom odrebe člana 225. Zakona o parničnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07 i 49/09) u vezi sa članom 2. Zakona o vanparničnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 36/09).
4. Apelant se žali da mu je pobijanom odlukom povrijeđeno pravo na pravičan postupak iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
„Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.“ Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi:
„Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;“
6. Prvo pitanje na koje Ustavni sud treba da odgovori je primjenjivost član 6. stav 1. Evropske konvencije u konkretnom slučaju. Potrebno je odgovoriti na pitanje da li se u postupku donošenja osporene odluke Okružnog suda, odlučivalo o građanskim pravima i obavezama apelanta. U predmetnom postupku koji je okončan rješenjem Okružnog suda je utvrđeno da apelant nema položaj stranke, niti imao svojstvo zainteresiranog lica, pa zbog toga nije ovlašten da izjavi žalbu protiv rješenja Zemljino-knjižne kancelarije, te je odbačena apelantova žalbu kao nedozvoljena. Dakle, iz navedenog proizilazi da Okružni sud osporenom odlukom nije odlučivao o građanskim pravima i obavezama apelanta u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, nego o procesnoj dopustivosti apelantove žalbe, pa stoga slijedi da je predmetna apelacija u odnosu na navodne povrede člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
7. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
8. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Prof. dr. Miodrag Simović