Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1143/11 (G. R.)

Odluka donesena 20. 04. 2011.

  • Apelacija preuranjena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1143/11

Apelacija

Odluka o dopustivosti

20. 04. 2011.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 20. aprila 2011. godine, u predmetu broj AP-1143/11, rješavajući apelaciju Gordane Radaković, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Gordane Radaković podnesena protiv presude Okružnog suda u Banja Luci, broj 76 0 P 000720 10 Gž od 29. decembra 2010. godine i presude Osnovnog suda u Novom Gradu, broj 76 0 P 000720 08 P od 25. marta 2010.

godine, zato što je preuranjena.

OBRAZLOŽENJE

1. Gordana Radaković (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Novog Grada, Gornji Rakani, podnijela je 9. marta 2011. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Okružnog suda u Banja Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud), broj 76 0 P 000720 10 Gž od 29. decembra 2010. godine i presude Osnovnog suda u Novom Gradu (u daljnjem tekstu: Osnovni sud), broj 76 0 P 000720 08 P od 25. marta 2010. godine.

2. Presudom Osnovnog suda, broj 76 0 P 000720 08 P od 25. marta 2010. godine, utvrđeno je da su apelantica i Živko Radaković (u daljnjem tekstu: prvotuženi) kao suprug apelantice u braku stekli imovinu preciziranu izrekom prvostepene presude, te da je udio apelantice u zajednički stečenoj imovini ½ dijela što su ujedno prvotuženi, Dragoljub Radaković (u daljnjem tekstu: drugotuženi), Trivuna Vladušić (u daljnjem tekstu: trećetužena), Milan Vladušić (u daljnjem tekstu: četvrtotuženi) i Jusuf Nalić (u daljnjem tekstu: petotuženi) dužni trpiti, kao i da se apelantica upiše u zemljišne knjige kao suvlasnik i suposjednik, te da se u dijelu koji se odnosi na pokretne stvari u vanparničnom postupku izvrši dioba, te apelantici u posjed i vlasništvo preda njen pripadajući dio na pokretnim stvarima. Ujedno je prvotuženi obavezan da apelantici naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.620,00 KM pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

3. Preusudom Okružnog suda, broj 76 0 P 000720 10 Gž od 29. decembra 2010. godine, odlučujući o žalbi tuženih Živka Radakovića i Dragoljuba Radakovića, djelimično je preinačena prvostepena presuda na način da je tužbeni zahtjev apelantice odbijen u cjelosti u dijelu kojim je odlučeno da je tuženi Dragoljub Radaković dužan trpjeti da se u sudskom registru Osnovnog suda u Banja Luci, u registarski uložak broj I-5115-00 izvrši upis promjene osnivača za DOO trgovinu ''Radak promet'', tako što će se upisati apelantica kao suosnivač i suvlasnik sa ½ dijela, dok je u preostalom dijelu prvostepena presuda potvrđena. Ujedno je odbijen zahtjev tuženih za naknadom troškova žalbenog postupka u iznosu od 600,00 KM.

4. Ustavni sud zapaža da je apelantica protiv presude Okružnog suda broj 76 0 P 000720 10 Gž od 29. decembra 2010. godine izjavila reviziju Vrhovnom sudu Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), a da nije u skladu sa članom 19. stav 5. Pravila Ustavnog suda obavijestila Ustavni sud da je postupak po izjavljenoj reviziji okončan.

5. Apelantica smatra da su osporenim odlukama povrijeđena njena prava iz člana II/3. e) i k) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi:

1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

(14) apelacija je preuranjena;

7. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

8. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je u toku pred Vrhovnim sudom koji još nije donio odluku o reviziji apelantice izjavljenoj protiv presude Okružnog suda.

9. Član 237. Zakona o parničnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07 i 49/09) glasi:

Član 237.

(1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostave prepisa presude.

(2) Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka.

(3) Izuzetno, Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.

10. Ustavni sud je zauzeo stav da je revizija, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji je apelant, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, dužan iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu. Apelant odlučuje koji će pravni lijek koristiti, neovisno da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Imajući u vidu izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. Zakona o parničnom postupku, u smislu da Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem odluke o apelaciji prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao odluku o reviziji. S obzirom na navedeno u apelanticinom slučaju, apelacija je preuranjena, budući da je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, neovisno od vrste te odluke, apelantica ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju u kojoj je, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužana na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.

11. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Prof. dr. Miodrag Simović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1143/11 (G. R.) | Sudska praksa | Aktio