Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1367/11 (J. R.)
Odluka donesena 20. 04. 2011.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1367/11
Apelacija
Odluka o dopustivosti
20. 04. 2011.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 20. aprila 2011. godine, u predmetu broj AP 1367/11, rješavajući apelaciju Jasne Ratković, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Jasne Ratković podnesena protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci, broj 71 0 P 054922 10 Gz od 30. decembra 2010. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. Jasna Ratković (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Banjaluke, podnijela je 21. marta 2011. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud), broj 71 0 P 054922 10 Gz od 30. decembra 2010. godine .
2. Prema stanju spisa Rješenjem Osnovnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud), broj 71 0 P 054922 10 Gz od 30. decembra 2010. godine odbačena je tužba apelantice i članova njene porodice protiv Vlade Republike Srpske, Ministarstva unutrašnjih poslova radi naknade štete.
3. Odlučujući o žalbi apelantice podnesnoj protiv prvostepenog rješenja Okružni sud je donio Rješenje, broj 71 0 P 054922 10 Gz od 30. decembra 2010. godine kojim je žalba odbijena i prvostepeno rješenje potvrđeno. U obrazloženju je, između ostalog, istaknuto da pravne posljedice litispendencije nastupaju po sili zakona, jer nastupa zabrana pokretanja nove parnice u pogledu istog zahtjeva među istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta sud je dužan tužbu odbaciti. Kako je prema ocjeni Okružnog suda parnica između istih stranaka sa istim identitetom zahtjeva i predmeta spora u predemtu broj 71 0 P 060257 09 P počela teći prije predmetne parnice to je doluka prvostpenog suda da odbaci tužbu pravilna i na zakonu zasnovana.
4. Prema navodima apelacije apelantica je protiv Rješenja Okružnog suda, broj 71 0 P 054922 10 Gz od 30. decembra 2010. godine podnijela reviziju Vrhovnom sudu Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud).
5. Apelantica nije, u skladu sa odredbom člana 19. stav 5. Pravila Ustavnog suda, obavijestila Ustavni sud da je postupak pred Vrhovnim sudom okončan.
6. Apelantica se žali da je osporenim rješenjem Okružnog suda povrijeđeno njeno pravo iz člana II/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), člana II/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 3. Evropske konvencije, člana II/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 4. Evropske konvencije, člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5. Evropske konvencije, člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te člana II/3.m) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2. Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju.
7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi:
1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
(14) apelacija je preuranjena;
8. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
9. Član 237. Zakona o parničnom postupku («Službeni glasnik Republike Srpske», br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07 i 49/09; u daljnjem tekstu: ZPP) glasi:
«Član 237.
1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravosnažne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostavljanja prepisa presude.
2) Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravosnažne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka.
3) Izuzetno Vrhovni sud Republike Srpske može dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.»
10. Takođe, Ustavni sud podsjeća da je članom 254. stav 1. Zakona o parničnom postupku predviđeno da stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rješenja drugostepenog suda kojim je postupak pravomoćno završen, dok je stavom 4. istog člana predviđeno da će se u postupku povodom revizije protiv rješenja na odgovarajući način primjenivati odredbe Zakona o parničnom postupku o reviziji protiv presude.
11. Prema praksi Ustavnog suda revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji su apelanti dužni iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Apelanti odlučuju koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanata je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. S obzirom na izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. ZPP-a, prema kojem Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Zbog toga je u konkretnom slučaju, apelacija preuranjena, jer je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, neovisno od vrste te odluke, apelantica ima mogućnost da ponovo podnesu apelaciju u kojoj je, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužna na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
12. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je u toku pred Vrhovnim sudom, pa slijedi da je apelacija preuranjena.
13. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
14. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Prof. dr. Miodrag Simović