Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2393/08 (M. M.)
Odluka donesena 12. 05. 2011.
- Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2393/08
Apelacija
Odluka o dopustivosti
12. 05. 2011.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 12. maja 2011. godine, u predmetu broj AP-2393/08, rješavajući apelaciju Milojke Marković, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Milojke Mitrović podnesena zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u postupku utvrđivanja tačnog identiteta umrlog lica, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.
OBRAZLOŽENJE
1. Milojka Mitrović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, koju zastupa Mirsad Sipović, advokat iz Sarajeva, podnijela je, 4. avgusta 2008. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud), zbog povrede prava garantovnih Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) u postupku utvrđivanja tačnog identiteta umrlog lica, odnosno njenog supruga S.M. (u daljnjem tekstu: apelanticin suprug). 2. Apelanticin suprug je u trenutku smrti, tj. 22. maja 2005. godine posjedovao sljedeća lična dokumenta: CIPS ličnu kartu izdatu 10. avgusta 2004. godine, pasoš izdat 5. novembra 2002. godine, saobraćajnu dozvolu izdatu 16. januara 2002. godine. U navedenim dokumentima, kao datum rođenja označen je 1. februar 1933. godine.
3. U Izvodu iz Matične knjige rođenih koji je izdat od opštine Novo Goražde 25. avgusta 1997. godine kao datum rođenja apelanticinog supruga upisan je 1. februar 1933. godine. Isti datum konstatovan je i u Uvjerenju o državljanstvu izdatom od opštine Novo Goražde izdatom 27. decembra 2001. godine. Na temelju ovih dokumenta apelanticinom suprugu su izdati lični dokumenti koje je posjedovao u trenutku smrti i u kojim je kao datum rođenja označen 1. februar 1933. godine.
4. Prilikom naknadnog izdavanja Izvoda iz Matične knjige rođenih i Uvjerenja o državljanstvu od strane opštine Novo Goražde 11. januara 2002. godine kao datum rođenja apelanticinog supruga upisan je drugi datum tj. 10. jun 1934. godine.
5. Apelantici je 16. februara 2006. godine Matični ured Ilovača, opština Goražde (u daljnjem tekstu: MU Ilovača), izdao Izvod iz Matične knjige rođenih na ime preminulog supruga u kom je kao datum rođenja označen treći datum, tj. 10. oktobar 1933. godine.
6. MU Ilovača je dopisom broj 06-1-13-1007/06 od 14. marta 2006. godine, obavijestio apelanticu da je na temelju uvida u Matičnu knjigu rođenih utvrđeno da je apelanticin suprug upisan dva puta u navedenu knjigu i to 1947. godine sa datumom rođenja 10. jun 1934. godine i 1948. godine sa datumom rođenja 10. oktobar 1933. godine, te da će u skladu sa Zakonom o matičnim knjigama, matičar MU Ilovača po službenoj dužnosti pokrenuti postupak poništenja kasnijeg upisa (upisa iz 1948. godine) pred Ministarstvom unutrašnjih poslova Bosansko-Podrinjskog kantona (u daljnjem tekstu: MUP Goražde). Najzad, apelantici je ukazano da matičar nije nadležan da vrši ispravke bilo kog podatka upisanog u matičnu knjigu nakon zaključenog potpisa, odnosno da je za sve radnje i promijene nakon toga nadležan MUP Goražde, shodno Zakonu o matičnim knjigama koji propisuje da se ispravka podataka u matičnim knjigama može izvršiti samo na osnovu pravosnažnog i izvršnog rješenja nadležnog MUP-a.
7. MUP Goražde je, postupajući po prijedlogu za poništenje drugog upisa MU Ilovača, rješenjem broj 07-03/2-13-2113/06 od 28. marta 2006. godine poništilo upis pod rednim brojem 23 za 1948. godinu (datum rođenja 10. oktobar 1933. godine).
8. Apelantica je 16. juna 2006. godine Općinskom sudu u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) podnijela prijedlog za utvrđivanje identiteta sada umrlog supruga. Apelantica je zatražila da Općinski sud u vanparničnom postupku „utvrdi da je njen sada umrli suprug S.M. sin oca N. i majke T. rođene S. sa tri različito upisana datuma rođenja u Matičnoj knjizi rođenih i to: 1. februar 1933. godine, 10. jun 1934. godine i 10. oktobar 1933. godine u mjestu Bahovo-Goražde, JMBG 0102933173110, sa posljednjim prebivalištem u Sarajevu, ulica Milana Preloga broj 19 jedna te ista osoba.“Apelantica je navela da „ima opravdani pravni interes da se sudskim rješenjem utvrdi da je navedeno lice jedna te ista osoba, radi izdavanja izvoda iz Matične knjige umrlih sa označenim tačnim datumom rođenja i datumom kada je isti umro, a radi ostvarivanja zakonskih nasljednih prava, stečene penzije u Austriji“. Apelantica je predložila da Općinski sud donese rješenje kojim će udovoljiti navedenom zahtjevu te obavezati nadležne organe da joj omoguće ostvarivanje zakonskih prava odgovarajućim usklađivanjem podataka datuma rođenja sada umrlog supruga u Matičnoj knjizi rođenih i Matičnoj knjizi umrlih a kako bi mogla ostvariti porodičnu penziju u Austriji, kao i da ostvari zakonska prava po osnovu nasljeđivanja.
9. Općinski sud je rješenjem broj 0675-0-V-06-000 835 od 10. jula 2006. godine apelanticin zahtjev odbacio oglasivši se apsolutno nenadležnim u konkretnoj pravnoj stvari. U obrazloženju rješenja je istaknuto da je sud, pazeći po službenoj dužnosti, utvrdio da nije nadležan za postupanje u ovoj pravnoj stvari, te da je za ispravku datuma rođenje u Matičnoj knjizi rođenih, shodno članu 30. Zakona o matičnim knjigama nadležna Policijska uprava opštine koja vodi Matične knjige. Shodno navedenom, Općinski sud je svoju odluku zasnovao na članu 16. stav 2. Zakona o parničnom postupku, u vezi sa članom 2. Zakona o vanparničnom postupku. Apelantica protiv ovog rješenja nije izjavljivala žalbu.
10. Apelantica se 9. marta 2007. godine obratila MUP-u Goražde sa zahtjevom za utvrđivanje tačnog identiteta umrlog supruga. U zahtjevu je istakla da zbog postojanja različitih datuma rođenja ne može izvršiti upis smrti u Matičnu knjigu umrlih, te ostvariti svoja zakonska nasljedna prava. Apelantica je navela da bez rješenja nadležnog MUP-a Goražde o tačno utvrđenom identitetu umrlog supruga S.M., na način da je lice S.M. rođen dana 1. februara 1933. godine, odnosno 10. juna 1934. godine odnosno 10. oktobra 1933. godine jedno te isto lice.
11. MUP Goražde je zaključkom broj 07-03/2-13-2427/07 od 19. marta 2007. godine odbacio apelanticin zahtjev za utvrđivanje tačnog identiteta njenog supruga. U obrazloženju zaključka je istaknuto da ovaj organ nije nadležan za postupanje po apelanticinom podnesku, te da nije mogao utvrditi koji bi to organ bio. Apelantica protiv ovog zaključka nije izjavljivala žalbu.
12. Apelantica je 19. juna 2006. godine Općinskom sudu u Goraždu podnijela prijedlog da se utvrdi da je njen preminuli suprug, koji je sa tri različita datuma rođenja upisan u Matičnu knjigu rođenih jedna te ista osoba.
13. Općinski sud u Goraždu se je rješenjem broj 045-0-V-06-000 254 od 27. jula 2006. godine oglasio mjesno nenadležnim za postupanje po apelanticinom prijedlogu i predmet dostavio Općinskom sudu u Sarajevu.
14. Općinski sud u Sarajevu je rješenjem broj 065-0-V-06-001661 od 5. aprila 2007. godine apelanticin prijedlog odbacio, te se oglasio apsolutno nenadležnim za postupanje po apelanticinom prijedlogu. U obrazloženju rješenja je istaknuto da je za ispravku podataka u matičnim knjigama, shodno članu 30. Zakona o matičnim knjigama nadležna Policijska uprava opštine koja vodi matične knjige, a na temelju čijeg rješenja matični ured vrši ispravku podataka u matičnim knjigama, kao i da Policijska uprava nadležne opštine koja formira jedinstveni matični broj građana izdaje i potvrdu o identitetu neke osobe. Na temelju navedenog zaključeno je da, a u skladu sa članom 16. stav 2. Zakona o parničnom postupku, a u vezi sa članom 2. Zakona o vanparničnom postupku sud nije nadležan da postupa u konkretnoj pravnoj stvari, a da na to ne upućuje odredba niti jednog materijalnog propisa, kao ni Zakona o vanparničnom postupku. Protiv ovog rješenja apelantica nije izjavljivala žalbu.
15. MUP Goražde je dopisom broj 07-03/2-13-5390/07 od 14. juna 2007. godine obavijestio apelanticu da je provjerom u MU Ilovača utvrdio da su postojala dva upisa u Matičnoj knjizi rođenih za lice S.M.. Prvi upis izvršen je pod rednim brojem 86. za godinu 1947. sa datumom rođenja 10. jun 1934. godine a drugi osnovni upis izvršen je pod rednim brojem 23. za godinu 1948. sa datumom rođenja 10. oktobar 1933. godine. Najzad, apelantica je obaviještena da je u skladu sa Uputstvom o vođenju matičnih knjiga drugi upis poništen rješenjem MUP-a Goražde jer je utvrđeno da se radi o istoj osobi.
16. Apelantica smatra da joj povrijeđena sljedeća prava: pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na nediskriminaciju iz člana 14. Evropske konvencije, pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te član II/4. Ustava Bosne i Hercegovine koji garantuje pravo građana da budu zaštićeni od svakog vida diskriminacije. Apelantica je istakla da apelaciju ne podnosi protiv određene odluke suda ili upravnog organa, „tako da se ne može reći da je iskoristila sve pravne lijekove“. U vezi s tim je ukazala da su se sudski i upravni organi kojim se obraćala oglašavali apsolutno nenadležnim, pa da bi iscrpljivanje pravnih lijekova na svim poljima bilo neefikasno, da bi višestepeno rješavanje otišlo u nedogled, a bez garancije u kom vremenskom periodu bi se situacija u kojoj se našla razriješila. Apelantica je opširno iznijela hronologiju radnji koje je preduzimala prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, a na temelju čega zaključuje da joj je, zbog činjenice da su se nadležni organi oglašavali nenadležnim, uskraćeno pravo na pristup sudu. Također, zbog istih razloga smatra i da je diskrimnisana, jer isti organi oglašavaju umrlim lica koja su nestala u toku rata, bez ikakvog dokaza te tako njihovim porodicama omogućuju da ostvare svoja zakonska prava, a što je njoj uskraćeno. Najzad, apelantica smatra da joj pravo na imovinu povrijeđeno jer zbog tri različita upisa rođenja u Matičnoj knjizi rođenih ne može izvršiti upis smrti umrlog supruga u Matičnu knjigu umrlih, a nakon čega bi mogla pokrenuti ostavinski postupak i ostvariti zakonska prava na nasljeđivanje. Relevantni propisi
17. Zakon o matičnim knjigama („Službeni list RBiH“ br. 20/90 i 13/94) u relevantnom dijelu glasi: Član 16.
U matičnu knjigu umrlih upisuju se: 1. podaci o smrti i to: ime i prezime umrlog; njegovo prezime prije zaključenja braka; pol; dan, mjesec godina, čas i mjesto smrti, dan mjesec, godina i mjesto rođenja; …
Član 30.
Ispravke u matičnim knjigama nakon zaključenog upisa mogu vršiti samo na osnovu odluke nadležnog organa. Ako je za utvrđivanje činjenice koja je pogrešno upisana u matičnu knjigu nadležno Ministarstvo unutrašnjih poslova ispravka upisa te činjenice može vršti samo na osnovu rješenja centra službi bezbjednosti na čijem području se vodi matična knjiga u kojoj treba izvršiti ispravku.
18. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav. 1. i stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda glasi:
1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (15) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu;»
19. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda (vidi odluke Ustavnog suda broj AP 283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP 106/04 od 18. januara 2005. godine).
20. U konkretnom slučaju apelantica se obraćala Općinskom sudu odnosno MUP-u sa zahtjevom da se utvrdi da je njen preminuli suprug, koji ima tri različita datuma rođenja upisana u matičnim knjigama, jedna te ista osoba, a na temelju čega bi mogla izvršiti upis u Matičnu knjigu umrlih, te shodno tome pokrenuti ostavinski postupak. Općinski sud i MUP su se oglasili stvarno nenadležnim da postupaju po ovom apelanticinom zahtjevu. Međutim, iz odluka Općinskog suda koje je apelantica priložila uz apelaciju, proizlazi da joj je ukazano na član 30. Zakona o matičnim knjigama, a kojim je regulisana mogućnost da se ispravka pogrešno upisane činjenice u matičnim knjigama može vršiti samo na osnovu odluke nadležnog organa, odnosno PU u mjestu za koje se vodi matična knjiga.
21. Prema ustaljenoj praksi Evropskog suda za ljudska prava, «na svakoj državi potpisnici sporazuma je da uspostavi odgovarajuće sudove i tribunale, da utvrdi granice svoje nadležnosti i predvidi uslove za pokretanje postupaka (vidi, Evropski sud za ljudska prava, Guzzardy protiv Italije , presuda od 6. novembra 1980. godine, serija A, broj 39, stav 72). Međutim, taj sud ističe da su mehanizmi zaštite koje je uspostavila Evropska konvencija sekundarni u odnosu na pravne sisteme država koji se tiču zaštite ljudskih prava. Evropska konvencija prepušta zadatak osiguravanja prava i sloboda koji su u okrilju Evropske konvencije nadležnim organima svake države potpisnice. «Institucije uspostavljene Konvencijom daju svoj doprinos ovom zadatku, ali će one biti uključene u postupak tek kada se iscrpe svi pravni lijekovi u domaćem pravnom sistemu» (vidi, Evropski sud za ljudska prava, Handyside protiv Velike Britanije, serija A broj 24, stav 48). Prema tome, zaštita apelantovih ustavnih prava je, prije svega, zadatak upravnih organa i redovnih sudova, a tek onda Ustavnog suda.
22. Apelantica u apelaciji ne nudi niti jedan dokaz da je pokretala postupak ispravke pogrešnog upisa shodno članu 30. Zakona o matičnim knjigama odnosno ne nudi niti jedan razlog ili dokaz koji bi opravdali nemogućnost podnošenja takvog zahtjeva stvarno nadležnom organu, u konkretnom slučaju MUP-u Goražde. Shodno navedenom, Ustavni sud zaključuje da je apelantica propustila da iskoristi raspoložive pravne lijekove i dođe do konačne odluke, pa prema tome, za meritorno razmatranje apelacije nije ispunjen uslov iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih po zakonu.
23. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
24. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Miodrag Simović