Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2654/09 (S. H., A. P., S. P., S. Š. i I. K.)
Odluka donesena 12. 05. 2011.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2654/09
Apelacija
Odluka o dopustivosti
12. 05. 2011.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 12. maja 2011. godine, u predmetu broj AP-2654/09, rješavajući apelaciju Suada Harbinje, Admira Pašića, Seida Pajta, Seada Šehića i Ifete Kovačević na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Suada Harbinje, Admira Pašića, Seida Pajta, Seada Šehića i Ifete Kovačević podnesena protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 009-0-Gž-07-003265 od 29. maja 2009. godine i presude Općinskog suda u Sarajevu, broj Pr-
5001/05 od 22. oktobra 2007. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. Suad Harbinja, Admir Pašić, Seid Pajt, Sead Šehić i Ifeta Kovačević (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Sarajeva, Zenice i Vareša, koje zastupa Amir Šapčanin, advokat iz Sarajeva, podnijeli su 20. augusta 2009. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), broj 009-0-Gž-
07-003265 od 29. maja 2009. godine i presude Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud), broj Pr-5001/05 od 22. oktobra 2007. godine.
2. Presudom Općinskog suda, broj Pr-5001/05 od 22. oktobra 2007. godine, a koja je potvrđena presudom Kantonalnog suda, broj 009-0-Gž-07-003265 od 29. maja 2009. godine, odbijen je tužbeni zahtjev apelanata kojim su tražili da se Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: tužena) obaveže da im na ime razlike naknade toplog obroka isplati novčane iznose precizirane izrekom prvostepene presude, sa zakonskim zateznim kamatama počev od 19. decembra 2005. godine, pa do isplate.
3. Prema stanju spisa proizilazi da su apelanti protiv presude Kantonalnog suda, broj 009-0-Gž-
07-003265 od 29. maja 2009. godine, izjavili reviziju Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) a pri tome nisu, u skladu sa članom 19. stav 5. Pravila Ustavnog suda, obavjestili Ustavni sud da li je postupak po izjavljenoj reviziji okončan.
4. Apelanti se žale da im je pobijanim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi:
1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (14) apelacija je preuranjena;
6. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
7. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je, nakon izjavljene revizije, u toku, a prema stanju spisa Vrhovni sud još nije donio odluku o reviziji.
8. Član 237. Zakona o parničnom postupku («Službene novine Federacije BiH» br. 53/03, 73/05 i 19/06) glasi:
Član 237. (1)Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostave prepisa presude. (2)Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 10.000 KM. (3)Izuzetno, Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine može dopustiti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.
9. Prema praksi Ustavnog suda revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji su apelanti dužni iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Apelanti odlučuju koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanata je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. Imajući u vidu izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. Zakona o parničnom postupku, u smislu da Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao odluku o reviziji. S obzirom na navedeno u slučaju apelanata, apelacija je preuranjena, budući da je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, bez obzira na vrstu i razloge te odluke, apelanti imaju mogućnost da ponovo podnesu apelaciju u kojoj su, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužni na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Miodrag Simović