Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1466/11 (M. P.)
Odluka donesena 29. 06. 2011.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1466/11
Apelacija
Odluka o dopustivosti
29. 06. 2011.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 29. juna 2011. godine, u predmetu broj AP-1466/11, rješavajući apelaciju Muhameda Pečenkovića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Muhameda Pečenkovića podnesena protiv rješenja Kantonalnog suda u Bihaću, broj 01 0 Rs 001936 09 Rsz od 8. februara 2011. godine i rješenja Općinskog suda u Bihaću, broj Rs-606/02 od 21. aprila 2008. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. Muhamed Pečenković (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bihaća, podnio je 28. marta 2011. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Kantonalnog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), broj 01 0 Rs 001936 09 Rsz od 8. februara 2011. godine i rješenja Općinskog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Općinski sud), broj Rs-606/02 od 21. aprila 2008. godine.
2. Rješenjem Općinskog suda, broj Rs-606/02 od 21. aprila 2008. godine, koje je potvrđeno rješenjem Kantonalnog suda, broj 01 0 Rs 001936 09 Rsz od 8. februara 2011. godine, utvrđeno je da se tužba apelanta i ostalih tužitelja u predmetu Rs-606/02, smatra povučenom u smislu odredbe člana 84. stav 1. Zakona o parničnom postupku. U obrazloženju rješenja je navedeno da je apelant 1. aprila 2002. godine podnio tužbu Općinskom sudu, radi isplate razlike naknade za topli obrok i regresa za godišnji odmor. Na zakazano pripremno ročište 1. decembra 2005. godine nije pristupio uredno obaviješteni punomoćnik ostalih tužitelja, izuzev apelanta koji je lično pristupio na pripremno ročište. Nadalje, sud je konstatovao da na glavnu raspravu zakazanu za 26. januar 2006. godine nije pristupio uredno obaviješteni apelant, te se tužba smatra povučenom u smislu odredbe člana 97. stav 3. ZPP. Ujedno je odlučeno da svaka stranka sama snosi troškove postupka.
3. Apelant je 17. marta 2011. godine izjavio reviziju protiv rješenja Kantonalnog suda, broj 01 0 Rs 001936 09 Rsz od 8. februara 2011. godine. Pri tome nije u skladu sa članom 19. stav 5. Pravila Ustavnog suda obavijestio Ustavni sud da je postupak po izjavljenoj reviziji okončan.
4. Apelant smatra da mu je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Posebno ističe da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku i ističe da je postupak pred redovnim sudovima trajao preko 8. godina, te naglašava: «da je na zakazanu glavnu raspravu zakasnio svega petnaest minuta, zbog neodložnih službenih obaveza, koje redovni sud nije uzeo u obzir». Također, apelant traži od Ustavnog suda da mu dosudi iznos od 300,00 KM na ime naknade nematerijalne štete za svaku godinu odgađanja donošenja odluke, jer se radilo, prama mišljenju apelanta o hitnom postupku.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi:
1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
(14) apelacija je preuranjena;
6. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
7. U konkretnom slučaju, postupak o predmetu apelacije je, nakon izjavljene revizije od strane apelanta, u toku, a prema stanju spisa Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) još nije donio odluku o reviziji.
8. Član 237. Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine («Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine», br. 53/03, 73/05 i 19/06) glasi:
Član 237.
(1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostave prepisa presude.
(2) Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka.
(3) Izuzetno, Vrhovni sud Federacije može dopustiti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.
9. Također, Ustavni sud podsjeća da je članom 254. stav 1. Zakona o parničnom postupku predviđeno da stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rješenja drugostepenog suda kojim je postupak pravomoćno završen, dok je stavom 4. istog člana predviđeno da će se u postupku povodom revizije protiv rješenja na odgovarajući način primjenivati odredbe Zakona o parničnom postupku o reviziji protiv presude.
10. Ustavni sud je zauzeo stav da je revizija, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji je apelant, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, dužan iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu. Apelant odlučuje koji će pravni lijek koristiti, neovisno da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Imajući u vidu izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. Zakona o parničnom postupku, u smislu da Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem odluke o apelaciji prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao odluku o reviziji. S obzirom na navedeno u apelantovom predmetu, apelacija je preuranjena, budući da je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, neovisno od vrste te odluke, apelant ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju u kojoj je, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužan na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
11. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
12. U odnosu na apelantov zahtjev za naknadu nematerijalne štete zbog dužine trajanja predmetnog postupka, Ustavni sud podsjeća da je prema članu 76. stav 2. Pravila Ustavnog suda ovlašten da izuzetno odredi naknadu nematerijalne štete, kao kompenzaciju za utvrđenu povredu ustavnih prava apelanta, a kako je u konkretnom slučaju utvrđeno da je apelacija nedopuštena zbog toga što je preuranjena, to apelantu ne pripada pravo na naknadu nematerijalne štete.
13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Prof. dr. Miodrag Simović