Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2881/11 (Z. Č.)
Odluka donesena 15. 09. 2011.
- Nenadležnost za odlučivanje
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2881/11
Apelacija
Odluka o dopustivosti
15. 09. 2011.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Mirsad Ćeman i Zlatko Knežević, na sjednici održanoj 15. septembra 2011. godine, u predmetu broj AP 2881/11, rješavajući apelaciju Zihada Čengića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 1. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Zihada Čengića podnesena protiv akta Javne ustanove „Kantonalni centar za socijalni rad“ Sarajevo broj 35/X-06-530-1482/11 od 24. maja 2011. godine, zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine za odlučivanje.
OBRAZLOŽENJE
1. Zihad Čengić, iz Sarajeva, podnio je 15. jula 2011. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv akta Javne ustanove „Kantonalni centar za socijalni rad“ Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kantonalni centar) broj 35/X-06-530-1482/11 od 24. maja 2011. godine.
2. Aktom broj 35/X-06-530-1482/11 od 24. maja 2011. godine Kantonalni centar je dostavio apelantu odgovor u vezi sa njegovim zahtjevom od 18. maja 2011. godine za naknadu štete za stečenu invalidnost i umanjenu sposobnost, te ga obavijestio da ne postoji zakonski osnov za nakndu štete od strane Kantonalnog centra kao poslodavca, budući da preživljeni infarkt srca kod apelanta ne može biti doveden u vezu sa odgovornošću Kantonalnog centra. Dalje je u aktu navedeno da dio apelantovog zahtjeva koji se odnosio na potraživanje isplate osiguranja za stečenu invalidnost preko osigurane kuće iz polise osiguranja apelant može uputiti Bosna osiguranju d.d. Sarajevo kod koga je izvršeno kolektivno osiguranje radnika od posljedica nesretnog slučaja za period od 10. februara 2000. godine do 10. februara 2001. godine.
3. Apelant smatra da mu je osporenim aktom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 1. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 16. stav 4. tačka 1. Pravila Ustavnog suda glasi:
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
1. Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje;
5. Ustavni sud podsjeća na svoju nadležanost iz člana VI.3 (b) Ustava Bosne i Hercegovine, prema kojoj «Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.». Ustavni sud smatra da nije nadležan da odlučuje o apelaciji podnesenoj protiv akta Kantonalnog centra broj 35/X-06-530-1482/11 od 24. maja 2011. godine, jer navedeni akt nema svojstvo presude, odnosno nema svojstvo odluke u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda.
6. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 1. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko se utvrdi da Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
7. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Prof. dr. Miodrag Simović