Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1401/10 (M. S.)
Odluka donesena 06. 12. 2011.
- Izmijenjene pravne okolnosti
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1401/10
Apelacija
Odluka o dopustivosti
06. 12. 2011.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 6. decembra 2011. godine, u predmetu broj AP 1401/10, rješavajući apelaciju Miloša Stupara, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 8. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Miloša Stupara podnesena protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj X-KRŽ- 05/24-3 od 22. februara 2010. godine, zato što su izmijenjene pravne okolnosti.
OBRAZLOŽENJE
1. Miloš Stupar (u daljnjem tekstu: apelant) iz Šekovića, kojeg zastupa Radivoje Lazerević advokat iz Zvornika, podnio je 20. aprila 2010. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj X-KRŽ-05/24-3 od 22. februara 2010. godine.
2. Sud BiH je 29. jula 2008. godine, donio prvostepenu presudu i oglasio sedmoricu (7) optuženih krivim za krivično djelo genocida. Sud je optužene Milenka Trifunovića, Branu Džinića i Aleksandra Radovanovića osudio na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od četrdeset i dvije (42) godine, optužene Miloša Stupara, Slobodana Jakovljevića i Branislava Medana na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od četrdeset (40) godina, a optuženog Petra Mitrovića na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od trideset i osam (38) godina. Četvorica (4) optuzenih, Velibor Maksimović, Dragiša Živanović, Milovan Matić i Miladin Stevanović su istom presudom oslobođeni po svim tačkama optužnice.
3. Presudom broj X-KRN-05/24 od 9. septembra 2009. godine Apelaciono vijeće Odjela I za ratni zločin preinačilo je prvostepenu presudu od 29. jula 2008. godine u smislu kazne, pa je drugostepenom presudom optuženi Milenko Trifunović osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 33 godine, optuženi Brano Džinić na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 32 godine, optuženi Aleksandar Radovanović na kaznu dugotrajnog zatvora u trajnju od 32 godine, optuženi Slobodan Jakovljević na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 28 godina, te optuženi Branislav Medan na kaznu dugotrajnog zatvora u trajnju od 28 godina, dok je prvostepena oslobađajuća presuda u odnosu na Milovana Matića potvrdena. Istom presudom u odnosu na optuženog Miloša Stupara ukinuta je prvostepena presuda i određen pretres pred Apelacionim vijećem Odjela I za ratne zločine Suda.
4. Apelaciono odjeljenje je, u krivičnom predmetu protiv apelanta kao optuženog, zbog krivičnog djela Genocid iz člana 171. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, donijelo rješenje broj X-KRŽ-05/24-3 od 22. februara 2010. godine, u skladu sa članom 49. st. 2. i 3. Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, kojim se razrješava dodatni branilac po službenoj dužnosti apelanta kao optuženog, advokat Radivoje Lazarević iz Zvornika, koji je postavljen rješenjem ovog suda broj X-KR-05/24 od 11.aprila 2006.godine. U obrazloženju rješenja je navedeno da Vijeće smatra da više ne postoje razlozi koji su prvobitno opravdavali odluku o imenovanju dodatnog branioca optuženom, dok dosadašnji dodatni branilac Radivoje Lazarević, a kako je na statusnoj konferenciji i konstatovano, i dalje može pružati savjetodavnu i tehničku pomoć u odbrani optuženog, na sto Vijeće, niti želi, niti može utjecati, ali ne i biti u funkciji branioca pro bono, jer i to je izabrani branilac koji uslugu odbrane pruža besplatno, pri čemu onda ne bi bilo potrebe postavljanje branioca po službenoj dužnosti.
5. Podneskom od 23. marta 2011. godine Sud BiH je obavijestio Ustavni sud da je apelant, presudom Apelacionog vijeća Suda BiH broj X-KRŽ-05/24-3 od 28. aprila 2010. godine, pravosnažno oslobođen svih optužbi, te se može zaključiti da je odbrana u postupku pred vijećem Apelacionog odjeljenja, koju je činio jedan branilac po službenoj dužnosti, bila adekvatna.
6. Apelant u predmetnoj apelaciji ističe da je Apelaciono vijeće Suda BiH donošenjem osporavanog rješenja, povrijedilo pravo optuženog da ima više branitelja, pravo da se brani putem branioca kojeg sam izabere, kao i pravo da u slučaju ako nema dovoljno sredstava da plati pravnu pomoć, takvu vrstu pravne pomoći dobije besplatno kada interesi pravde to zahtijevaju. Naime, apelant apostrofira da je donošenjem navedenog rješenja, Apelaciono vijeće Suda BiH prekršilo član 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama ( u daljem tekstu: Evropska konvencija) kojim je zagarantovano pravo na pravično suđenje i princip jednakosti u postupanju, jer je razrješenjem dodatnog branioca apelanta i odbijanjem prijedloga odbrane da se isti postavi u ulozi branioca pro bono, odnosno kao pravni savjetnik koji bi imao pravo izlaganja svojih navoda i argumenata pred Sudom u jednakoj mjeri, kao što to može činiti glavni branilac, u cijelosti narušen koncept odbrane apelanta koji je odbrana izgrađivala u toku cijelog prvostepenog postupka. Iz navedenih razloga, po ocjeni odbrane apelanta, bez učešća branilaca koji su postupali u prvostepenom postupku, u postupku pred Apelacionim vijećem, odbrana apelanta ne bi bila adekvatna.
7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 16. stav 4. tačka 8. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. Član 16. stav 4. tačka 8. Pravila Ustavnog suda glasi:
Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
8. ako su izmijenjene pravne okolnosti;
8. Imajući u vidu činjenicu da je presudom Apelacionog vijeća Suda BiH broj X-KRŽ-05/24-3 od 28. aprila 2010. godine apelant pravosnažno oslobođen svih optužbi, Ustavni sud je zaključio da je nakon podnošenja apelacije došlo do izmjenjenih pravnih okolnosti zbog kojih je daljnje razmatranje apelacije bespredmetno.
9. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 8. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ako su izmijenjene pravne okolnosti, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Prof. dr. Miodrag Simović