Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2345/09 (JU Opća Gimnazija Zenica)
Odluka donesena 23. 02. 2012.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2345/09
Apelacija
Odluka o dopustivosti
23. 02. 2012.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić, i sudije Mato Tadić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 23. februara 2012. godine, u predmetu broj AP 2345/09, rješavajući apelaciju JU Opća Gimnazija Zenica, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija JU Opća Gimnazija Zenica podnesena protiv presude Kantonalnog suda u Zenici broj 004-
0-Gž-08-002 650 od 17. aprila 2009. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. JU Opća Gimnazija Zenica (u daljnjem tekstu: apelantica), koju zastupa zakonski zastupnik, direktor Vedat Hadžiosmanović, podnijela je 20. jula 2009. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Kantonalnog suda u Zenici (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 004-0-Gž-08-002 650 od 17. aprila 2009. godine.
2. Presudom Općinskog suda u Zenici broj 043-0-P-08-000574 od 24. septembra 2008. godine, u pravnoj stvari tužitelja A.A., R.B., D.H.,Dž.I., H.Š., S.S., J.S. i N.S. (u daljnjem tekstu: tužitelji) protiv apelantice i Zeničko-dobojskog kantona (u daljnjem tekstu: drugotuženi), radi isplate razlike plaće, naknade regresa za korištenje godišnjeg odmora i naknade toplog obroka, vs. 166.867,60 KM, (stav I izreke), usvojen je tužbeni zahtjev tužitelja te je apelantica obavezana da tužiteljima na ime razlike plaće, naknade regresa za korištenje godišnjeg odmora i naknade toplog obroka za utuženi period od 1. januara 2004. godine do 30. aprila 2008. godine, isplati iznose pojedinačno i ponaosob za svakog tužitelja, pobliže precizirane u izreci prvostepene presude, sa zakonskom zateznom kamatom počev za dio utuženog perioda od dana podnošenja tužbe pa do konačne isplate, a za dio utuženog perioda počev od dana preinake tužbe pa do konačne isplate, te da im nadoknadi troškove parničnog postupka u ukupnom iznosu od 3.542,69 KM, sve to u roku od 15 dana, pod prijetnjom izvršenja. Stavom II izreke prvostepene presude određeno je da ukoliko apelantica po pismenom pozivu na zahtjev tužitelja ne isplati potraživanja iz stava I izreke presude, nalaže se drugotuženom, da kao supsidijarni dužnik isplati navedena potraživanja tužitelja sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima parničnog postupka.
3. Presudom Kantonalnog suda broj 004-0-Gž-08-002 650 od 17. aprila 2009. godine žalba drugotuženog je uvažena, prvostepena presuda u stavu II izreke preinačena i tužitelji odbijeni u cijelosti sa tužbenim zahtjevom u odnosu na drugotuženog, dok su žalbe tužitelja i apelantice odbijene i prvostepena presuda u preostalom dijelu (stav I izreke) potvrđena.
4. Apelantica je protiv presude Kantonalnog suda broj 004-0-Gž-08-002 650 od 17. aprila 2009. godine izjavila reviziju Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud). Apelantica nije u skladu sa članom 19. stav 5. Pravila Ustavnog suda obavijestila Ustavni sud da je postupak po izjavljenoj reviziji okončan.
5. Apelantica smatra da joj je osporenom presudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, kao i pravo na zabranu diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije u vezi sa pravom na pravično suđenje.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi:
1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 14. apelacija je preuranjena;
7. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
8. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je u toku pred Vrhovnim sudom, pa slijedi da je apelacija preuranjena.
9. Član 237. Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine («Službene novine F BiH» br. 53/03, 73/05 i 19/06; u daljnjem tekstu: ZPP) glasi: «Član 237.
1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostave prepisa presude.
2) Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka.
3) Izuzetno, Vrhovni sud Federacije može dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.»
10. Prema praksi Ustavnog suda revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji je apelant dužan iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Apelant odlučuje koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanta je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. S obzirom na izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. ZPP-a, prema kojem Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Zbog toga je u konkretnom slučaju, apelacija preuranjena, jer je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, neovisno od vrste te odluke, apelantica ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju u kojoj je, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužna na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
11. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Miodrag Simović