Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-164/12 (V. P.)
Odluka donesena 14. 03. 2012.
- Postupak upisa u sudski registar
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine · čl. 33
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjeni Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 59
- Odluka o izmjenama i dopunama pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 59
Predmeti (1)
AP-164/12
Apelacija
Odluka o dopustivosti
14. 03. 2012.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Mirsad Ćeman i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 14. marta 2012. godine, u predmetu broj AP 164/12, rješavajući apelaciju Vilima Primorca, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Vilima Primorca podnesena protiv rješenja Kantonalnog suda u Mostaru broj 07 0 Reg 005947 11 Pž od 8. novembra 2011. godine i rješenja Općinskog suda u Mostaru broj Tt-0-884/11 od 7. oktobra 2011. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Vilim Primorac (u daljnjem tekstu: apelant) iz Mostara, kojeg zastupa Anela Musa, odvjetnica iz Mostara, podnio je 9. januara 2012. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Kantonalnog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 07 0 Reg 005947 11 Pž od 8. novembra 2011. godine i rješenja Općinskog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj Tt-0-884/11 od 7. oktobra 2011. godine.
2. Rješenjem Općinskog suda broj Tt-0-884/11 od 7. oktobra 2011. godine u sudski registar Općinskog suda je upisana promjena lica ovlaštenog za zastupanje JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar, pa je kao vršitelj dužnosti upisan S.P. iz Gruda, a brisan dotadašnji predsjednik Uprave-direktor društva tj. apelant.
3. Rješenjem Kantonalnog suda broj 07 0 Reg 005947 11 Pž od 8. novembra 2011. godine, u vanparničnom predmetu predlagača JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar, radi upisa promjene lica ovlaštenog za zastupanje-direktora Društva, žalba apelanta je odbijena kao neosnovana i prvostepeno rješenje potvrđeno. U obrazloženju rješenja drugostepeni sud je naveo da je prvostepeno rješenje doneseno u skladu sa odredbama člana 33. Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji BiH («Službene novine Federacije BiH» br. 27/05, 68/05 i 43/09), kojim je propisano da kod upisa promjena podataka od značenja za pravni promet, poput: promjena tvrtke, sjedišta subjekta upisa, djelatnosti subjekta upisa, osobe ovlaštene za zastupanje, promjene osnivača i drugih promjena, u registar se dostavlja notarski obrađen akt o izmjenama i/ili dopunama tih podataka. U vezi s tim, sud je istakao da je iz spisa predmeta vidljivo da je predlagač registru suda uz prijavu dostavio sve zakonom propisane akte, odnosno Odluku nadležnog organa od 30. septembra 2011. godine o imenovanju vršitelja dužnosti predsjednika Uprave-direktora S.P. na razdoblje od šest mjeseci, Odluku nadležnog organa od 30. septembra 2011. godine o razrješenju predsjednika Uprave-direktora tj. apelanta sa danom 30. septembra 2011. godine, saglasnost Vlade Federacije BiH za donošenje navedenih odluka, te Odluku od 3. oktobra 2011. godine utvrđenu po notaru Melći Ništović iz Mostara.
4. Nadalje, drugostepeni sud je konstatovao da nisu tačni navodi žalbe da je postupak imenovanja vršitelja dužnosti S.P. i razrješenja direktora tj. apelanta proveden na nezakonit način, iz razloga jer su ti postupci provedeni u skladu sa odredbama čl. 14., 15. i 22. Uredbe o vršenju ovlasti organa Federacije BiH u privrednim društvima sa sudjelovanjem državnog kapitala («Službene novine Federacije BiH» broj 35/11; u daljnjem tekstu: Uredba). Osim toga, sud je naveo da o spornim pitanjima u vezi sa izborom i razrješenjem organa u preduzeću ne može da raspravlja i odlučuje registarski sud u vanparničnom postupku, jer takve sporove rješava sud u parničnom postupku. Isto tako, sud je istakao da nije sporno da je predlagač dioničko društvo sa većinskim udjelom državnog kapitala, te da je odredbama člana 14. stav 1. Uredbe propisano da izuzetno, bez provedbe postupka iz člana 13. navedene Uredbe, Vlada Federacije BiH, na prijedlog rukovoditelja organa Federacije koji sukladno Listi vrši ovlasti na temelju sudjelovanja državnog kapitala u tom privrednom društvu, može donijeti odluku o davanju prethodne saglasnosti za imenovanje vršitelja dužnosti članova uprave privrednog društva sa većinskim sudjelovanjem državnog kapitala na razdoblje od šest mjeseci, kao i da prema odredbama člana 15. stav 1. Uredbe razrješenje dužnosti prije isteka mandata članova uprave privrednog društva sa većinskim sudjelovanjem državnog kapitala vrši nadležni organ privrednog društva na temelju prethodne saglasnosti Vlade Federacije BiH. Na kraju, drugostepeni sud je konstatovao da je prvostepeni sud pravilno odlučio kada je svojim rješenjem usvojio prijedlog predlagača da se upiše S.P. kao lice ovlašteno za zastupanje predlagača.
5. Apelant smatra da mu je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi:
Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
7. S obzirom na to da apelant smatra da mu je osporenim rješenjima, između ostalog, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1 Evropske konvencije, potrebno je da Ustavni sud prvo odgovori na pitanje da li predmetni postupak uživa zaštitu člana 6. stav 1 Evropske konvencije, odnosno člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine.
8. U vezi s tim, Ustavni sud konstatuje da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav
1. Evropske konvencije garantuje svakome pravo na pravičan postupak kod određivanja građanskih prava i obaveza. Ovo pravo se ne odnosi na sve postupke u kojima je neka osoba strana, nego se ograničava samo na one koji se odnose na građanska prava i obaveze. Pojam građanskih prava i obaveza je autonoman i određuje se na temelju posebnih činjenica u svakom predmetu (vidi Evropski sud za ljudska prava, Ringeisen protiv Austrije, presuda od 16. jula 1971. godine, st. 71. i 94. i Kőnig protiv savezne Republike Njemačke, presuda od 28. juna 1978. godine, stav 88). Ključna stvar kod određivanja da li je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv ili ne je da li je ishod postupka odlučujući za privatna prava i obaveze (vidi Evropski sud za ljudska prava, H. protiv Francuske, presuda od 24. oktobra 1989. godine, stav 47).
9. Ustavni sud dalje podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi u više predmeta (vidi, Ustavni sud, odluka broj AP 146/05 od 20. decembra 2005. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba) zaključio da se ne može smatrati da se postupak upisa u sudski registar tiče određivanja građanskih prava, te je zaključio da je sudski registar-registar podataka i registar isprava, i da se u takvom postupku ne odlučuje o sticanju ili gubitku prava učesnika zbog čega član 6. Evropske konvencije nije primjenjiv na taj postupak.
10. Ustavni sud smatra da je njegova dosadašnja praksa u vezi sa upisom u sudski registar primjenjiva i na konkretan predmet. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da u predmetnom postupku, u kojem je izvršen upis promjene lica ovlaštenog za zastupanje JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar, pa je kao vršitelj dužnosti upisan S.P. iz Gruda, a brisan dotadašnji predsjednik Uprave-direktor društva tj. apelant, nije odlučivano o građanskim pravima i obavezama apelanta, odnosno da taj postupak nije bio odlučujući za njegova privatna prava i obaveze. Budući da garancije iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije nisu primjenjive na predmetni postupak, Ustavni sud zaključuje da je apelacija u ovom dijelu ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
11. Također, apelant tvrdi da mu je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Međutim, Ustavni sud podsjeća da se osporenom odlukom odlučivalo o osnovanosti žalbe apelanta sa prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se odbije zahtjev za upis S.P. kao vršitelja dužnosti predsjednika Uprave-direktora i da ga se briše iz sudskog registra, a na dužnost predsjednika Uprave-direktora upiše apelant, koji upis je izvršen na osnovu rješenja Općinskog suda od 7. oktobra 2011. godine. Stoga, Ustavni sud zaključuje da u navedenom postupku ni na koji način nije odlučivano o pravu na imovinu apelanta u smislu člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju. Iz svega navedenog proizlazi da je apelacija i u ovom dijelu ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
12. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Miodrag Simović