Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-533/12 (S. M.)
Odluka donesena 18. 04. 2012.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-533/12
Apelacija
Odluka o dopustivosti
18. 04. 2012.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 18. aprila 2012. godine, u predmetu broj AP 533/12, rješavajući apelaciju Suade Mišić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Suade Mišić podnesena protiv presude Kantonalnog suda u Novom Travniku broj 51 0 P 026004 10 Gž od 29. novembra 2011. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. Suada Mišić (u daljnjem tekstu: apelantica), iz Gornjeg Vakufa, podnijela je 3. februara 2012. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Kantonalnog suda u Novom Travniku (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 51 0 P 026004 10 Gž od 29. novembra 2011. godine.
2. Općinski sud u Travniku (u daljnjem tekstu: Općinski sud) je 3. novembra 2010. godine donio presudu broj 51 0 P 026004 09 P kojom su poništene kao nepravilne i nezakonite odluke JU Osnovna škola „Travnik“ (u daljnjem tekstu: tužena) rješenje broj 331-1/2009 od 1. septembra 2009. godine na osnovu kojeg je B.R. primljena u radni odnos na neodređeno vrijeme na mjesto nastavnika razredne nastave i ugovor o radu od 1. septembra 2009. godine koji je tužena zaključila sa B.R, rješenje tužene broj 332-1/2009 od 1. septembra 2009. godine na osnovu kojeg je A.F. primljena u radni odnos na neodređeno vrijeme na mjesto nastavnika razredne nastave i ugovor o radu od 1. septembra 2009. godine koji je tužena zaključila sa A.F, rješenje tužene broj 333-1/2009 od 1. septembra 2009. godine na osnovu kojeg je M.B. primljena u radni odnos na neodređeno vrijeme na mjesto nastavnika razredne nastave i ugovor o radu od 1. septembra 2009. godine koji je tužena zaključila sa M.B. Presudom je utvrđeno da je apelantica na osnovu Kriterija o bodovanju, pravilima i postupku popune upražnjenih radnih mjesta koje je propisalo Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK, kao i na osnovu Pravilnika o bodovanju, pravilima i postupku popune upražnjenih radnih mjesta tužene na bod listi po raspisanom konkursu za popunu radnih mjesta nastavnika razredne nastave, zauzela prvo mjesto sa 18,33 boda. Presudom je tuženoj naloženo da donese rješenje i zaključi ugovor o radu o zasnivanju radnog odnosa, na neodređeno vrijeme, sa apelanticom na poslovima nastavnika razredne nastave, u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja. Presudom je tuženoj naloženo da ponovo donese odluku o prijemu kandidata za nastavnika razredne nastave na neodređeno vrijeme po raspisanom konkursu od 30. jula 2009. godine za popunu radnih mjesta nastavnika razredne nastave za preostala dva radna mjesta u roku od 15 dana od pravosnažnosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja. Presudom je tužena obavezana da na ime naknade troškova parničnog postupka isplati apelantici iznos od 1.426,00 KM.
3. Kantonalni sud je 29. novembra 2011. godine donio presudu broj 51 0 P 026004 10 Gž kojom je usvojio žalbu tužene, preinačio prvostepenu presudu i apelanticin tužbeni zahtjev u cijelosti odbio kao neosnovan. Presudom je apelantica obavezana da tuženoj nadoknadi troškove parničnog postupka uiznosu od 960,00 KM. Preostali dio tužbenog zahtjeva tužene preko dosuđenog iznosa, a do traženih 1.123,20 KM je odbijen kao neosnovan
4. Prema stanju spisa proizilazi da je apelantica 5. januara 2012. godine izjavila reviziju Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) protiv presude Kantonalnog suda broj 51 0 P 026004 10 Gž od 29. novembra 2011. godine, a pri tome nije, u skladu sa članom 19. stav 5. Pravila Ustavnog suda, obavjestila Ustavni sud da li je postupak po izjavljenoj reviziji okončan.
5. Apelantica smatra da joj je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi:
1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
(14) apelacija je preuranjena;
7. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
8. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je u toku pred Vrhovnim sudom, pa slijedi da je apelacija preuranjena.
9. Član 237. Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine («Službene novine Federacije BiH», br. 53/03, 73/05 i 19/06) glasi:
«Član 237.
1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravosnažne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostavljanja prepisa presude.
2) Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravosnažne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka.
3) Izuzetno Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine može dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.»
10. Prema praksi Ustavnog suda revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji su apelanti dužni iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Apelanti odlučuju koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanata je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. S obzirom na izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. Zakona o parničnom postupku, prema kojem Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Zbog toga je u konkretnom slučaju, apelacija preuranjena, jer je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, neovisno od vrste te odluke, apelantica ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju u kojoj je, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužna na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
11. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Prof. dr. Miodrag Simović