Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1049/12 (M. H. iz Konjica, I. R. i S. Č. iz Mostara, S. Ž. iz Stoca, T. V. iz Čapljine, B. B. iz Mostara, I. Š. iz Rame i drugi)

Odluka donesena 13. 06. 2012.

  • Apelacija preuranjena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1049/12

Apelacija

Odluka o dopustivosti

13. 06. 2012.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić i sudije Mirsad Ćeman i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 13. juna 2012. godine, u predmetu broj AP 1049/12, rješavajući apelaciju Mustafe Hrvačića i dr., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Mustafe Hrvačića, Ivice Raspudića, Senadina Čerkića, Senada Žuje, Tihomira Vulića, Bore Bukvića, Ivice Šimunovića, Muharema Jahića, Zlate Mikulića, Saše Dalipagića, Helene Kajan, Jelene Šunjić, Lidije Ćubela, Kemala Šoljića, Slavenke Marić, Davorina Pehara, Hajrudina Motike, Elvedina Ćibe i Antonia Križanca, podnesena protiv presude Kantonalnog suda u Mostaru broj 58 0 Rs 033561 11 Rsž od 11. januara 2012. godine i presude Općinskog suda u Mostaru broj 58 0 Rs 033561 07 Rs od 11. jula 2011. godine, zato što je preuranjena.

OBRAZLOŽENJE

1. Mustafa Hrvačić iz Konjica, Ivica Raspudić i Senadin Čerkić iz Mostara, Senad Žujo iz Stoca, Tihomir Vulić iz Čapljine, Boro Bukvić iz Mostara, Ivica Šimunović iz Rame, Muharem Jahić iz Konjica, Zlato Mikulić iz Širokog Brijega, Saša Dalipagić iz Mostara, Helena Kajan, Jelena Šunjić i Lidija Ćubela iz Mostara, Kemal Šoljić iz Konjica, Slavenka Marić, Davorin Pehar iz Mostara, Hajrudin Motika i Elvedin Ćibo iz Konjica i Antonio Križanac iz Mostara (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Halil Mušinović, advokat iz Konjica, podnjeli su 19. marta 2012. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Kantonalnog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 58 0 Rs 033561 11 Rsž od 11. januara 2012. godine i presude Općinskog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 58 0 Rs 033561 07 Rs od 11. jula 2011. godine.

2. Odlučujući o tužbenom zahtjevu apelanata protiv Hercegovačko-neretvanskog kantona (u daljnjem tekstu: tuženi), radi splate, Općinski sud je donio presudu broj 58 0 Rs 033561 07 Rs od 11. jula 2011. godine. Navedenom presudom odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev apelanata kojim su tražili da im tuženi isplati neisplaćene razlike u neto plaći za period od 1. januara 2006. godine do 1. oktobra 2007. godine, u iznosima pobliže označenim u dispozitivu presude, kao i da im naknadi troškove postupka.

3. Presudom Kantonalnog suda broj 58 0 Rs 033561 11 Rsž od 11. januara 2012. godine odbijena je kao neosnovana žalba apelanata i potvrđena je prvostepena presuda.

4. Ustavni sud zapaža da su apelanti protiv presude Kantonalnog suda izjavili reviziju Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), a da nisu u skladu sa članom 19. stav 5. Pravila Ustavnog suda obavijestili Ustavni sud da je postupak po izjavljenoj reviziji okončan.

5. Apelanti smatraju da je osporenim odlukama povrijeđeno njihovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi:

1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

(14) apelacija je preuranjena;

7. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

8. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je, nakon izjavljene revizije od strane apelanata, u toku, a prema stanju spisa Vrhovni sud još nije donio odluku o reviziji.

9. Član 237. Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine («Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine» br. 53/03, 73/05 i 19/06) glasi:

Član 237.

1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostave prepisa presude.

2) Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka.

3) Izuzetno, Vrhovni sud Federacije može dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.

10. Prema praksi Ustavnog suda revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji su apelanti dužni iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Apelanti odlučuju koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanata je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. S obzirom na izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. ZPP, prema kojem Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Zbog toga je u konkretnom slučaju, apelacija preuranjena, jer je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, neovisno od vrste te odluke, apelanti imaju mogućnost da ponovo podnesu apelaciju u kojoj su, u smislu člana 19. stav

3. Pravila Ustavnog suda, dužni na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.

11. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1049/12 (M. H. iz Konjica, I. R. i S. Č… | Sudska praksa | Aktio