Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-3039/09 (R. V.)
Odluka donesena 27. 06. 2012.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Uknjižba
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3039/09
Apelacija
Odluka o meritumu
27. 06. 2012.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u predmetu broj AP 3039/09, rješavajući apelaciju Rajka Varešića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2. i člana 61. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:
Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 27. juna 2012. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija Rajka Varešića.
Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u predmetu Općinskog suda u Sarajevu broj R-757/63.
Nalaže se Općinskom sudu u Sarajevu da, po hitnom postupku, okonča postupak u predmetu broj R-757/63, u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nalaže se Općinskom sudu u Sarajevu da, u skladu sa članom 74.
stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Rajko Varešić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Emir Hasić, advokat iz Sarajeva, podnio je 25. septembra 2009. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u postupku koji se povodom njegovog zahtjeva za konstatiranje klauzule pravosnažnosti Rješenja Općinskog suda I Sarajevo broj R-757/63 od 25. aprila 1969. godine vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud).
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 17. marta 2010. godine da dostavi odgovor na apelaciju, a 2. februara 2012. godine da dostavi spis broj R-757/63.
3. Općinski sud je 9. aprila 2010. godine dostavio odgovor na apelaciju, ali nije dostavio traženi spis. Također, Općinski sud je 8. februara i 14. maja 2012. godine dostavio informaciju Ustavnom sudu o tome da li je donesena odluka u konkretnom slučaju.
4. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovor Općinskog suda dostavljen je apelantovom punomoćniku 19. aprila 2010. godine.
III.Činjenično stanje
5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
6. Rješenjem Općinskog suda I Sarajevo broj R-757/63 od 25. aprila 1969. godine utvrđeno je da su Bosiljka Jokić, Ana Đokić, Nada Đunđerović, Miloš Varešić, Milena Varešić i Milorad Petrović ovlaštenici bivšeg kmetskog selišta «Pavlović», koje je upisano u zk. ul. br. 11 i 206 k.o. Nahorevo, te da su oni izvršili međusobnu diobu nekretnina bivšeg kmetskog selišta.
7. Apelant (nasljednik /sin/ Miloša Varešića) je 30. aprila 2008. godine Općinskom sudu podnio zahtjev za konstatiranje klauzule pravosnažnosti Rješenja broj R-757/63 od 25. aprila 1969. godine, dok je 6. februara 2009. godine podnio zahtjev kojim je tražio povlačenje navedenog spisa iz sudskog arhiva radi konstatiranja pravosnažnosti rješenja kojim je vanparnični postupak u označenom predmetu okončan.
8. Apelant je 20. maja i 14. augusta 2009. godine od suda tražio informacije vezano za predmetni spis u kojem je tražio konstatiranje pravosnažnosti rješenja kojim je predmet okončan.
9. Iz odgovora Općinskog suda od 9. aprila 2010. godine proizlazi da se sud u više navrata svojim dopisima (5. maja i 22. septembra 2008. godine, 2. i 10. februara, te 2. juna 2009. godine) obraćao Arhivu Grada zahtjevom da mu dostavi predmetni spis, međutim, kako je navedeno: «Službenom zabilješkom od 24. septembra 2008. godine, sud je obaviješten da se spis broj gornji ne može pronaći u Istorijskom arhivu». Dalje, iz odgovora proizlazi da provjerom kroz upisnike sud nije mogao utvrditi da je konstatirana pravosnažnost predmetnog rješenja, zbog čega nije u mogućnosti konstatirati klauzulu pravosnažnosti, te da se predmetni postupak nalazi u fazi traženja odobrenja predsjednika suda za rekonstrukciju spisa.
10. Iz informacije Općinskog suda od 8. februara 2012. godine proizlazi da je Naredbom predsjednika Općinskog suda broj 065-0-SU-11-00 3514 od 26. oktobra 2011. godine pokrenut postupak rekonstrukcije spisa broj R-757/63, u pravnoj stvari predlagatelja Branka Divčića i dr. iz Nahoreva i Bosiljke Jokić, Ane Đokić i Nade Đunđerović, radi provjere i provođenja u pojedinačno vlasništvo nekretnina bivšeg kmetskog selišta «Pavlović» upisanog u zk. ul. broj 11 i 206 k.o. Nahorevo. U obrazloženju naredbe su kao razlozi njenog donošenja navedeni da je u postupanju sa predmetom u ovoj pravnoj stvari došlo do gubljenja spisa, odnosno da je apelantov punomoćnik 12. oktobra 2011. godine predložio rekonstrukciju spisa broj R-757/63.
11. Općinski sud je zakazao i održao ročište 25. januara 2012. godine, te donio rješenje kojim je odredio da će se ročište za rekonstrukciju spisa održati 13. marta 2012. godine.
12. Prema informaciji Općinskog suda od 14. maja 2012. godine, rekonstrukcija predmetnog spisa (R-757/63) nije okončana zbog složenosti, nemogućnosti pronalaska učesnika u postupku, ispitivanja ulaganja žalbi i činjenice da su svi upisnici uništeni ili izgubljeni, te da je naredno ročište zakazano za 4. juni 2012. godine.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
13. Apelant smatra da mu je prekršeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) zbog činjenice da mu nije omogućeno da dođe do potvrde pravosnažnosti odluke koja je donesena u predmetu koji je vođen pod poslovnim brojem R- 757/63. Naime, apelant navodi da je pred Općinskim sudom I u Sarajevu vođen vanparnični postupak predlagatelja Branka Divčića i dr. iz Nahoreva i Bosiljke Jokić, Ane Đokić i Nade Đunđerović, radi provjere i provođenja u pojedinačno vlasništvo nekretnina bivšeg kmetskog selišta «Pavlović» upisanog u zk. ul. br. 11 i 206 k.o. Nahorevo. Navedeni postupak je okončan Rješenjem broj R-757/63 od 25. aprila 1969. godine, međutim, nikada nije konstatirana pravosnažnost navedenog rješenja, niti je pismeni otpravak ovjeren pečatom pravosnažnosti, što je nužno za realizaciju navedene odluke. Apelant navodi da je kao nasljednik jednog od predlagatelja (Miloša Varešića), u čiju korist je doneseno predmetno rješenje, podnio zahtjev Općinskom sudu kojim je zatražio povlačenje predmeta iz arhive radi konstatiranja pravosnažnosti predmetnog rješenja, a nakon toga se dva puta obraćao sudu tražeći informacije o predmetnom spisu. Također, apelant smatra da je nedopustivo da Općinski sud nije u mogućnosti da pronađe vlastite spise, te da je propustima suda povrijeđeno i njegovo pravo na imovinu jer nije u mogućnosti da izvrši uknjižbu stvarnog prava na predmetnim nekretninama u svoju korist. Naime, apelant, zbog činjenice da je sud izgubio predmetni spis, nije u mogućnosti provesti u zemljišnim knjigama rješenje koje je davno doneseno, koje je nesumnjivo, pravosnažno i konačno, dakle konačno, ali propustom suda pravosnažnost rješenja nije konstatirana, te rješenje nije provedivo.
b) Odgovor na apelaciju
14. U odgovoru na apelaciju, kao i iz informacija dostavljenih Ustavnom sudu, Općinski sud je iznio hronološki tok postupka u ovom predmetu, na način kako je izložen u činjeničnom dijelu ove odluke. Također, Općinski sud je istakao da je Naredbom predsjednika Općinskog suda dopuštena rekonstrukcija predmetnog spisa u dijelu pravosnažnosti odluke koja je u toku, te da zbog složenosti, nemogućnosti pronalaska učesnika u postupku, ispitivanja ulaganja žalbi i činjenice da su svi upisnici uništeni ili izgubljeni predmetna rekonstrukcija spisa još nije okončana. V.Relevantni propisi
15. Zakon o parničnom postupku («Službene novine Federacije BiH» br. 53/03, 73/05 i 19/06) u relevantnom dijelu glasi:
Član 10.
Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
VI.Dopustivost
16. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
17. U skladu sa članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
18. U skladu sa članom 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može iznimno razmatrati apelaciju i kad nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koja štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
19. U konkretnom slučaju, apelant se obratio Ustavnom sudu zbog činjenice da Općinski sud ni nakon četiri godine i jedan mjesec od podnošenja zahtjeva za konstatiranje klauzule pravosnažnosti nije postupio prema njegovom zahtjevu koji je podnio 30. aprila 2008. godine, odnosno nije okončao postupak rekonstrukcije predmetnog spisa u dijelu pravosnažnosti odluke, pa apelant smatra da mu je prekršeno pravo na donošenje odluke u razumnom roku. Dakle, iako je apelacija podnesena u vrijeme kad postupak povodom apelantovog zahtjeva nije bio okončan pred Općinskim sudom, prema članu 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, predmetna apelacija je dopustiva u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao elementu prava na pravično suđenje. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji koji drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
20. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
21. Apelant navodi da mu je zbog dužine trajanja predmetnog postupka prekršeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
22. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. […] Relevantni principi
23. Ustavni sud, prije svega, ističe da, prema konzistentnoj praksi Evropskog i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora se ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38). Period koji se uzima u obzir
24. Ustavni sud zapaža da je u konkretnom slučaju apelant 30. aprila 2008. godine podnio zahtjev za konstatiranje klauzule pravosnažnosti u predmetu broj R-757/63, te da se u apelaciji žali na to da Općinski sud nije okončao postupak povodom njegovog zahtjeva. Prema tome, predmetni postupak traje već četiri godine i jedan mjesec i još uvijek nije okončan. Analiza razumnosti trajanja postupka
25. Složenost postupka se mora razmatrati u okviru činjeničnog i pravnog aspekta, tj. dokaza koje nadležni sud treba izvesti i procijeniti u okviru pravne prirode spora. U konkretnom slučaju se radilo o postupku u kojem je trebalo konstatirati klauzulu pravosnažnosti u predmetu broj R-757/63, odnosno izvršiti rekonstrukciju predmetnog spisa u dijelu pravosnažnosti odluke zbog činjenice da je predmetni spis zagubljen. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se nije radilo o složenim činjeničnim i pravnim pitanjima koja je sud trebao razmotriti.
26. Ustavni sud zapaža da je apelant 30. aprila 2008. godine podnio Općinskom sudu zahtjev za konstatiranje klauzule pravosnažnosti Rješenja broj R-757/63 od 25. aprila 1969. godine. S obzirom na to da se radilo o predmetu koji se po evidenciji suda nalazi u Arhivu Grada, Općinski sud se 2008. godine (5. maja i 22. septembra) obraćao Arhivu Grada zahtjevom da mu dostavi predmetni spis, ali bez uspjeha, nakon čega je sud službenom zabilješkom od 24. septembra 2008. godine obaviješten da se predmetni spis ne može pronaći u Istorijskom arhivu. Nakon toga, sud je izvršio provjeru upisnika, u kojima nije mogao utvrditi da je konstatirana klauzula pravosnažnosti predmetnog rješenja, te je pokrenuo postupak rekonstrukcije spisa R-757/63. Ustavni sud primjećuje da se nakon apelantovog zahtjeva od 6. februara 2009. godine Općinski sud ponovo obraćao Arhivu Grada (2. i 10. februara, te 2. juna 2009. godine) zahtjevom da mu dostavi predmetni spis ali bez uspjeha. Također, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud Naredbom predsjednika suda broj 065-0-SU-11-00 3514 od 26. oktobra 2011. godine pokrenuo postupak rekonstrukcije spisa broj R-757/63 u dijelu pravosnažnosti odluke, te da je zakazao i održao dva ročišta (25. januara i 13. marta 2012. godine) dok je sljedeće zakazao za 4. juni 2012. godine. S tim u vezi, Ustavni sud primjećuje da je Općinski sud 24. septembra 2008. godine obaviješten da se predmetni spis ne može pronaći u Istorijskom arhivu, nakon čega je poslije provjere upisnika pokrenuo postupak rekonstrukcije spisa R-757/63. Međutim, Ustavni sud zapaža da se Općinski sud, nakon apelantovog zahtjeva iz 2009. godine, ponovo obraćao Arhivu Grada zahtjevom da mu dostavi predmetni spis, te da je tek nakon prijedloga apelantovog punomoćnika od 12. oktobra 2011. godine nastavio postupak rekonstrukcije predmetnog spisa koji do donošenja ove odluke nije okončan. Ustavni sud primjećuje da je Općinski sud u odgovoru na apelaciju kao i u dostavljenim informacijama ukazao na to da nije u mogućnosti da konstatira klauzulu pravosnažnosti predmetnog rješenja, odnosno da zbog složenosti, nemogućnosti pronalaska učesnika u postupku, ispitivanja ulaganja žalbi, te činjenice da su svi upisnici i predmeti uništeni ili zagubljeni nije okončao postupak rekonstrukcije predmetnog spisa u dijelu pravosnažnosti odluke. Ustavni sud smatra da se, uzeto u cjelini, razlozi koje je sud naveo ne mogu smatrati relevantnim da bi se opravdala dužina postupka pred Općinskim sudom u periodu od četiri godine i jedan mjesec, posebno ako se ima u vidu da se sud, iako ga je Arhiv Grada 2008. godine obavijestio da se predmetni spis ne može pronaći u Istorijskom arhivu, ponovo u 2009. godini obraćao Arhivu Grada sa istim zahtjevom, kao i da je postupak rekonstrukcije predmetnog spisa nastavio tek krajem 2011. godine. S druge strane, Ustavni sud zapaža da Općinski sud nije dostavio Ustavnom sudu predmetni spis iz kojeg bi se eventualno mogla utvrditi okolnost koja bi ukazivala na to da je apelant doprinio dužini trajanja postupka. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da u konkretnom slučaju odlučujuću odgovornost za dužinu trajanja predmetnog postupka snosi Općinski sud.
27. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da dužina konkretnog postupka, koji traje četiri godine i jedan mjesec i još uvijek nije okončan, ne zadovoljava zahtjev «razumnosti» iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da postoji kršenje prava na «suđenje u razumnom roku» kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Ostali navodi
28. S obzirom na zaključak Ustavnog suda u vezi sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije, te činjenicu da se navodi o kršenju prava na imovinu zasnivaju na navodima o nerazumno dugom trajanju postupka, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno razmatrati apelantove navode u odnosu na član II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
VIII.Zaključak
29. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku kada u postupku u kojem je apelant tražio konstatiranje klauzule pravosnažnosti ni nakon četiri godine i jedan mjesec od podnošenja zahtjeva nije donesena konačna odluka, prije svega, zbog propusta Općinskog suda koji nije ponudio obrazloženje i razloge koji bi mogli opravdati trajanje postupka i nedonošenje odluke u razumnom roku.
30. Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
31. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić