Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3010/09 (H. D.)
Odluka donesena 19. 07. 2012.
- Neovlašteno lice
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3010/09
Apelacija
Odluka o dopustivosti
19. 07. 2012.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 19. jula 2012. godineu predmetu broj AP 3010/09, rješavajući apelaciju Hamida Dinarevića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 5. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Hamida Dinarevića podnesena protiv presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 070-0-Rev-08-000484 od 18. juna 2009. godine, presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj Gž-2230/05 od 26. decembra 2007. godine i presude Općinskog suda u Sarajevu broj P-1747/02 B od 23. maja 2005. godine, zato što ju je podnijelo neovlašteno lice.
OBRAZLOŽENJE
1. Mirsad Sipović, advokat iz Sarajeva, podnio je 18. septembra 2009. godine u ime Hamida Dinarevića (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ilidže, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 070-0-Rev-08-000484 od 18. juna 2009. godine, presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj Gž-2230/05 od 26. decembra 2007. godine i presude Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj P-1747/02 B od 23. maja 2005. godine.
2. Presudom Općinskog suda broj P-1747/02 B od 23. maja 2005. godine, koja je potvrđena presudom Kantonalnog suda broj Gž-2230/05 od 26. decembra 2007. godine i odbijen apelantov tužbeni zahtjev kojim je tražio da se utvrdi da je po osnovu dosjelosti stekao pravo vlasništva sa dijelom 1/1 na nekreninama pobliže opisanim u izreci prvostpeene presude, što su tuženi Avram Il Atijas, Isak Kabilj, David Kabilj, Flora Atijas, Danka Kabilj, Bunika Altrac i Marija Kabilj (u daljnjem tekstu: tuženi) dužni trpjeti i izdati apelantu tabularnu ispravu podobnu za upisa prava vlasništva na označenoj porodičnoj stambenoj zgradi i zemljišnoj parceli koja služi redovnoj upotrebi zgrade.
3. Presudom Vrhovnog suda broj 070-0-Rev-08-000484 od 18. juna 2009. godine odbijena je apelantova revizija izjavljena protiv presude Kantonalnog suda.
4. U apelaciji je navedeno da je pobijanim odlukama povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije, pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije i pravo na zabranu diskriminacije iz člana II/4 Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije. Punomoćnik apelanta, advokat Mirsad Sipović, je uz apelaciju dostavio punomoć kojom ga Enes Dinarević i Kemo Dinarević, kao jedini zakonski nasljednici apelanta, ovlašćuju da sačini i podnese apelaciju Ustavnom sudu protiv osporenih presuda redovnih sudova.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 16. stav 4. tačka 5. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 4. tačka 5. Pravila Ustavnog suda glasi: «Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 5. apelaciju je podnijelo neovlašteno lice;»
6. Ustavni sud je, na osnovu stanja spisa i informacija predočenih Ustavnom sudu, utvrdio da je apelant 6. augusta 2003. godine umro. Dakle, apelant je umro u toku predmetnog postupka pred redovnim sudovima, a apelaciju je u njegovo ime podnio advokat Mirsad Sipović koji ga je zastupao u postupku pred redovnim sudovima.
7. Ustavni sud podsjeća da je odredbama člana 65. stav 2. Pravila Ustavnog suda predviđeno da će se u slučaju ako apelant umre u toku postupka o apelaciji, postupak obustaviti ukoliko nasljednik u roku od 30 dana od dana smrti ne podnese pismeni zahtjev da preuzima nastavak postupka. Shodno tome, Ustavni sud ne može smatrati dopustivom apelaciju u kojoj se kao apelant navodi lice koje je umrlo prije podnošenja apelacije, a nema dokaza da njegovi nasljednici preuzimaju nadležnost za pokretanje apelacionog postupka pred Ustavnim sudom. Ovo bez obzira na činjenicu da advokat umrlog na osnovu ranije date punomoći može da ga zastupa u parničnom postupku u smislu člana 311. Zakona o parničnom postupku («Službene novine FBiH» br. 53/03, 73/05 i 19/06), jer je postupak pred Ustavnim sudom poseban postupak regulisan Ustavom Bosne i Hercegovine i Pravilima Ustavnog suda (vidi odluku Ustavnog suda, AP-1636/07 od 17. decembra 2009. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba).
8. Na osnovu navedenog proizlazi da advokat Mirsad Sipović nije lice koje ima pravo da u ime apelanta pokrene postupak pred Ustavnim sudom.
9. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 5. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko ju je podnijelo neovlašteno lice, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Valerija Galić