Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-235/10 (D. M. i drugi)

Odluka donesena 18. 09. 2012.

  • Apelacija preuranjena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-235/10

Apelacija

Odluka o dopustivosti

18. 09. 2012.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 18. septembra 2012. godine, u predmetu broj AP 235/10, rješavajući apelaciju Dobroslava Mandića i dr., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Dobroslava Mandića, Zdravke Mandić, Mate Mandića i Bože Mandića podnesena protiv rješenja Kantonalnog suda u Širokom Brijegu broj 64 0 lp 004290 09 Pž 2 od 9. novembra 2009. godine, zato što je preuranjena.

OBRAZLOŽENJE

1. Dobroslav Mandića, Zdravka Mandić, Mate Mandić i Božo Mandić (u daljnjem tekstu: apelanti), iz Širokog Brijega, koje zastupa Zvonimir Jelić, advokat iz Širokog Brijega, podnijeli su 18. januara 2010. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Kantonalnog suda u Širokom Brijegu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 64 0 lp 004290 09 Pž 2 od 9. novembra 2009. godine.

2. Rješenjem Općinskog suda u Širokom Brijegu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 64 0 lp 004290 04 lp od 1. septembra 2009. godine, koje je potvrđeno osporenim rješenjem Kantonalnog suda broj 64 0 lp 004290 09 Pž 2 od 9. novembra 2009. godine, odlučujući povodom prigovora apelanata kao trećih osoba-suvlasnika izmijenjeno je rješenje Općinskog suda o dosudi broj Ip:23/04 od 4. jula 2005.godine, tako da se suvlasnički dio od 97/144 na nekretnini označenoj kao k.č. broj 76/1 upisane u z.k. ul. broj 1324, k.o. Lise - elektronski z.k. uložak broj 123 k.o. Lise, dosuđuje tražitelju izvršenja „Unicredit banka“ d.d. Mostar sa dijelom od 1/1, te je tražitelj izvršenja obvezan da apelantima, na ime troškova izvršenja, naknadi iznos od 2.620,00 KM. Istim rješenjem naloženo je z.k. odjelu da u zemljišnoj knjizi izvrši promjenu prava suvlasništva na 97/144 dijela nekretnine u korist tražitelja izvršenja uz istovremeni upis apelanata kao suvlasnika-podnositelja prigovora upisanih u zemljišnoj knjizi prije 1. februara 2000. godine i to apelanta Dobroslava Mandića sa dijelom od 1/8, apelanta Mate Mandića sa dijelom od 1/8, apelantice Zdravke Mandić sa dijelom od 1/16 i apelanta Bože Mandića sa dijelom od 1/72, dok se založnom izvršeniku nalaže da kupcu preda nekretninu slobodnu od osoba i stvari.

3. Prema stanju spisa proizlazi da su apelanti protiv rješenja Kantonalnog suda broj 64 0 lp 004290 09 Pž 2 od 9. novembra 2009. godine izjavili reviziju Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), a pri tome nisu, u skladu sa članom 19. stav 5. Pravila Ustavnog suda, obavijestili Ustavni sud da li je postupak po izjavljenoj reviziji okončan.

4. Apelanti smatraju da im je osporenom odlukom Kantonalnog suda od 9. novembra 2009. godine povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi:

1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (14) apelacija je preuranjena;

6. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

7. U konkretnom slučaju, postupak o predmetu apelacije je u toku pred Vrhovnim sudom, koji još nije donio odluku o izjavljenoj reviziji.

8. Član 237. Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine («Službene novine Federacije BiH» br. 53/03, 73/05 i 19/06; u daljnjem tekstu: ZPP) glasi: «Član 237.

1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostave prepisa presude.

2) Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka.

3) Izuzetno, Vrhovni sud Federacije može dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.»

9. Takođe, Ustavni sud podsjeća da je članom 254. stav 1. ZPP predviđeno da stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rješenja drugostepenog suda kojim je postupak pravomoćno završen, dok je stavom 4. istog člana predviđeno da će se u postupku povodom revizije protiv rješenja na odgovarajući način primjenivati odredbe Zakona o parničnom postupku o reviziji protiv presude.

10. Prema praksi Ustavnog suda revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji je apelant dužan iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Apelant odlučuje koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanta je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. S obzirom na izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. ZPP, prema kojem Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Zbog toga je u konkretnom slučaju, apelacija preuranjena, jer je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, neovisno od vrste te odluke, apelanti imaju mogućnost da ponovo podnesu apelaciju u kojoj su, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužni na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.

11. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica

Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Valerija Galić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-235/10 (D. M. i drugi) | Sudska praksa | Aktio