Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4387/11 (N. H.)
Odluka donesena 18. 09. 2012.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4387/11
Apelacija
Odluka o dopustivosti
18. 09. 2012.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 18. septembra 2012. godine, u predmetu broj AP 4387/11, rješavajući apelaciju Nijaza Hadžića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Nijaza Hadžića podnesena protiv rješenja Kantonalnog suda u Bihaću broj 01 0 Dn 004055 08 Gž od 11. otkobra 2011. godine i rješenja Općinskog suda u Sanskom Mostu broj 022-0-Dn-z-08-000590 od 4. juna 2008.
godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Nijaz Hadžić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sanskog Mosta, podnio je 9. novembra 2011. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Kantonalnog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 01 0 Dn 004055 08 Gž od 11. otkobra 2011. godine i rješenja Općinskog suda u Sanskom Mostu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 022-0-Dn-z-08-000590 od 4. juna 2008. godine.
2. Rješenjem Općinskog suda u Sanskom Mostu - Zemljišnoknjižni ured broj 022-0-DN-z-08- 000 590 od 31. marta 2008. godine, donesenom u zemljišnoknjižnom predmetu podnosioca zahtjeva Safeta Pršića, radi upisa prava vlasništva na Elvisa Pršića (u daljnjem tekstu: predlagač), pozvan je predlagač da, u smislu člana 40. stav 1. Zakona o zemljišnim knjigama FBiH, otkloni nedostatke koji se suprotstavljaju predloženom upisu na način preciziran rješenjem u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
3. Odlučujući o žalbi apelanta i predlagača podnesenoj protiv prvostepenog rješenja Općinski sud u Sanskom Mostu - Zemljišnoknjižni ured je rješenjem broj 022-0-DN-z-08-000 590 od 7. maja 2008. godine žalbu odbacio kao nedopuštenu. U obrazloženju rješenja je navedeno da se u konkretnom slučaju radi o procesnim pitanjima, te da protiv takvog rješenja nije dozvoljena posebna žalba, već samo žalba uz glavnu stvar.
4. Rješenjem Općinskog suda broj 022-0-Dn-z-08-000590 od 4. juna 2008. godine odbačena je kao neblagovremena apelantova žalba izjavljena, u lično ime i u ime predlagača, protiv rješenja Općinskog suda u Sanskom Mostu - Zemljišnoknjižni ured broj 022-0-DN-z-08-000 590 od 7. maja 2008. godine. U obrazloženju rješenja je navedeno da je apelant osporeno rješenje primio 12. maja 2008. godine, a da je žalbu izjavio 2. juna 2008. godine, odnosno nakon proteka zakonskog roka od 15 dana propisanog članom 213. st. 1. i 3. Zakona o parničnom postuku FBiH (u daljnjem tekstu: ZPP), a u vezi sa članom 2. sav 2. Zakona o vanparničnom postupku FBiH (u daljnjem tekstu: ZVP).
5. Rješenjem Kantonalnog suda broj 01 0 Dn 004055 08 Gž od 11. otkobra 2011. godine odbačena je kao nedopuštena apelantova žalba izjavljena protiv rješenja Općinskog suda broj 022- 0-Dn-z-08-000590 od 4. juna 2008. godine. U obrazloženju rješenja je navedeno da je odluka suda - rješenje kojim je sud pozvao predlagača da ispravi nedostatke, procesne naravi i neposredno je u službi vođenja postupka upisa, te protiv takve odluke stranke nemaju pravo na posebnu žalbu. Ovo iz razloga što nakon takve procesne odluke i isteka ostavljenog roka sud donosi drugo rješenje – kojim odlučuje o sudbini zahtjeva za upis a protiv tog rješenja stranke imaju pravo na posebnu žalbu i u toj žalbi se može napadati i ranija procesna odluka suda. Ovakav status procesnih odluka izričito propisuje član 64. ZPP, a koje odredbe se mogu primjeniti i u ovoj vrsti postupka u smislu člana 83. Zakona o zemljišnim knjigama i člana 2. stav 2. ZVP. Nadalje, Kantonalni sud je naveo da je žalba apelanta, kao notara, izjavljena protiv predmetnog procesnog rješenja također bila nedopuštena i iz razloga što apelant nije zainteresovana osoba, jer se zahtjevani upis ni u čemu ne odnosi na njegova prava i obaveze, a notar je svoju ulogu imao samo kod notarske obrade isprave podobne za zemljišno knjižni upis, ali te radnje ne daju notaru pravo na žalbu. S obzirom na navedeno, sud je zaključio da nisu osnovani navodi apelantove žalbe na rješenje kojim je odbačena žalba zbog neblagovremenosti jer predmetna žalba nije dopuštena obzirom da apelant kao notar nema pravo pobijati odluke samo zbog toga što je notarski obradio ispravu na osnovu koje je podnesen zahtjev stranaka za provedbu te isprave. Konačno, sud je zaključio da se apelant ne smatra zainteresovanom osobom u smislu odredbe člana 76. stav 1. Zakona o zemljišnim knjigama FBiH, pa je odlučio kao u izreci rješenja na osnovu člana 235. stav 1. tačka 1. u vezi sa članom 224. stav 1. tačka 1. ZPP.
6. Apelant navodi da je osporenim rješenjima povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
„Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.“ Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi:
„Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;“
8. S obzirom na to da apelant smatra da mu je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1 Evropske konvencije, potrebno je da Ustavni sud prvenstveno odgovori na pitanje da li predmetni postupak uživa zaštitu člana 6. stav 1 Evropske konvencije, odnosno člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine.
9. U vezi s tim, Ustavni sud se poziva na praksu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj je odgovor na pitanje, da li je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv ili ne, sadržan u odgovoru na pitanje: «da li je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza» (vidi odluke Evropskog suda za ljudska prava Tre Traktorer Aktiebolag od 17. jula 1989. godine stav 41; kao i H. protiv Francuske od 24. oktobra 1989. godine stav 47.). Imajući u vidu navedenu praksu Evropskog suda za ljudska prava, koju Ustavni sud podržava, Ustavni sud mora da ispita da li je ishod ili «posljedica» predmetnog postupka, bila odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza apelanta.
10. Ustavni sud primjećuje da apelant osporava rješenje Kantonalnog suda kojim je odbačena kao nedopuštena njegova žalba jer je podnesena od neovlaštenog lica, u smislu odredbe člana 235. stav 1. tačka 1. ZPP-a, u vezi sa članom 224. stav 1. tačka 1. ZPP-a. Ustavni sud konstatuje da se u predmetnom postupku utvrđivala samo procesna dopustivost predmetne žalbe, i da se u tom postupku nije odlučivalo o građanskim pravima apelanta, niti mu je nametnuta bilo kakva obaveza. Prema tome, ishod procedure u kojoj je donesena pobijana odluka nije bio odlučujući za utvrđivanje građanskih prava i obaveza apelanta. Stoga, pitanje pravičnosti predmetnog postupka ne ulazi u domen člana 6. stav 1. Evropske konvencije, niti u domen člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, zbog čega je apelacija ratione materiae inkopatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.
11. Budući da je Ustavni sud već zaključio da se predmetni postupak nije ticao određivanja apelantovih građanskih prava i obaveza, s obzirom da je apelantova žalba odbačena kao nedopuštena, slijedi da se apelantovi navodi u vezi sa povredom prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju moraju, takođe, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
12. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić