Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4571/11 (N. H.)
Odluka donesena 18. 09. 2012.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4571/11
Apelacija
Odluka o dopustivosti
18. 09. 2012.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 18. septembra 2012. godine, u predmetu broj AP 4571/11, rješavajući apelaciju Nijaza Hadžića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Nijaza Hadžića podnesena protiv rješenja Kantonalnog suda u Bihaću broj 01 0 Dn 005476 11 Gz od 19 oktobra 2011. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Nijaz Hadžić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sanskog Mosta, podnio je 28. novembra 2011. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Kantonalnog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 01 0 Dn 005476 11 Gz od 19 oktobra 2011. godine.
2. Rješenjem Općinskog suda u Sanskom Mostu - Zemljišnoknjižni ured (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 022-0-DN-z-10-001 923 od 14. marta 2011. godine, donesenom u zemljišnoknjižnom predmetu podnosioca zahtjeva Mirzeta Ališića (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) iz Austrije, radi sticanja prava vlasništva na nekretninama vlasnika Vladimira Đurđevića sa dijelom 1/1 upisanim u zemljišnoknjižnom ulošku brj 208 KO Sanski Most IV, a po osnovu Ugovora o kupoprodaji, odbačen je zahtjev podnosioca za uknižbu prava vlasništva na nekretninama pobliže opisanim u izreci rješenja po osnovu Ugovora o kupoprodaji obrađenog kod apelanta kao notara pod brojem OPU-IP:195/09. Stavom II izreke rješenja određeno je brisanje zabilježbe određivanja roka za otklanjanje nedostataka u kolonu Upis B lista zemljišnoknjižnog uloška broj 208, katastarske općine Sanski Most IV. U obrazloženju rješenja sud je naveo da nije bilo moguće izvršiti upis iz razloga što je iz proloženih isprava vidljivo da je podnosilac zahtjeva strani državljanin, državljanin Austrije. Kako strane fizičke i pravne osobe pod određenim uslovima određenim članovima 88. i 89. Zakona o vlasničko pravnim odnosima («Službene novine FBiH» br. 6798 i 29/03) mogu sticati pravo vlasništva na području Federacije Bosne i Hercegovine, Općinski sud je rješenjem broj 22 0 –DN-z-10 001923 od 22. oktobra 2010. godine podnosiocu zahtjeva naložio da otkloni nedostatke i sudu dostavi ili dokaz da obavlja djelatnost na području Federacije Bosne i Hercegovine ili da je stalno nastanjen na području Federacije Bosne i Hercegovine. S obzirom da podnosilac zahtjeva nije postupio po članu 40. stav 1. Zakona o zemljišnim knjigama FBiH, odnosno, sud je donio rješenje kojim je odlučio kao u izreci na osnovu člana 40. stav 2. istog zakona.
3. Rješenjem Kantonalnog suda broj 01 0 Dn 005476 11 Gz od 19 oktobra 2011. godine odbačena je kao nedopuštena apelantova žalba izjavljena protiv rješenja Općinskog suda broj 022- 0-DN-z-10-001 923 od 14. marta 2011. godine. U obrazloženju rješenja je navedeno da u konkretnom zemljišnoknjižnom predmetu nije odlučivano o pravu apelanta kao notara, već je odbačen zahtjev za uknjižbu prava vlasništva u korist podosioca zahtjeva, koji nije izjavio žalbu, a rješenje je uredno primio. Naime, odredbom člana 69. Zakona o notarima je određeno da je notar nadležan da poduzima notarsku obradu isprave, izdaje potvrde, kao i da ovjerava potpise, rukoznake i prepise, te da notar može obavljati ostale poslove koji su prema navedenom zakonu dopušteni. Zakonom o notarima nije data mogućnost notarima da u svoje ime kao notar, niti u ime stranke, izjavljuje žalbu u premetima gdje se ne odlučuje o pravima notara, a niti kao notar ima pravo zastupati stranke u postupku (sastavljanje žalbe jeste zastupanje stranke). Obzirom da u konkretnom slučaju apelant kao notar u ovom predmetu nije stranka, to je njegova žalba nedopuštena jer je izjavljena od neovlaštenog lica. S obzirom na navedeno, sud je odlučio kao u izreci rješenja na osnovu člana 235. stav 1. tačka 1. u vezi sa članom 76. Zakona o zemljišnim knjigama FBiH.
4. Apelant navodi da je osporenim rješenjima povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
„Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.“ Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi:
„Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;“
6. S obzirom na to da apelant smatra da mu je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1 Evropske konvencije, potrebno je da Ustavni sud prvenstveno odgovori na pitanje da li predmetni postupak uživa zaštitu člana 6. stav 1 Evropske konvencije, odnosno člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine.
7. U vezi s tim, Ustavni sud se poziva na praksu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj je odgovor na pitanje, da li je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv ili ne, sadržan u odgovoru na pitanje: «da li je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza» (vidi odluke Evropskog suda za ljudska prava Tre Traktorer Aktiebolag od 17. jula 1989. godine stav 41; kao i H. protiv Francuske od 24. oktobra 1989. godine stav 47.). Imajući u vidu navedenu praksu Evropskog suda za ljudska prava, koju Ustavni sud podržava, Ustavni sud mora da ispita da li je ishod ili «posljedica» predmetnog postupka, bila odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza apelanta.
8. Ustavni sud primjećuje da apelant osporava rješenje Kantonalnog suda kojim je odbačena kao nedopuštena njegova žalba jer je podnesena od neovlaštenog lica, u smislu odredbe člana 235. stav 1. tačka 1. ZPP-a, u vezi sa članom 76. Zakona o zemljišnim knjigama FBiH. Ustavni sud konstatuje da se u predmetnom postupku utvrđivala samo procesna dopustivost predmetne žalbe, i da se u tom postupku nije odlučivalo o građanskim pravima apelanta, niti mu je nametnuta bilo kakva obaveza. Prema tome, ishod procedure u kojoj je donesena pobijana odluka nije bio odlučujući za utvrđivanje građanskih prava i obaveza apelanta. Stoga, pitanje pravičnosti predmetnog postupka ne ulazi u domen člana 6. stav 1. Evropske konvencije, niti u domen člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, zbog čega je apelacija ratione materiae inkopatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.
9. Budući da je Ustavni sud već zaključio da se predmetni postupak nije ticao određivanja apelantovih građanskih prava i obaveza, s obzirom da je apelantova žalba odbačena kao nedopuštena, slijedi da se apelantovi navodi u vezi sa povredom prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju moraju, takođe, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
10. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić