Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3377/12 (Srpska napredna stranka)
Odluka donesena 27. 09. 2012.
- Nema povrede
- Član 3. Protokola 1 uz EK (Pravo na slobodne izbore)
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Izbori
- Član 3. P broj 1 uz EK – Pravo na slobodne izbore - općenito/opseg zaštite
- Očigledno (prima facie) neosnovana
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Izborni zakon Bosne i Hercegovine
- Odluka o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine uvrštavanjem, iza člana 18.9 u glavi 18., sljedeća dva člana koja glase:
- Odluka o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine
- Ispravka Zakona o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine
- Odluka kojom se proglašava zakon o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 59
- Zakon o dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine
- Odluka kojom se donosi zakon o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine
- Odluka o izmjenama i dopunama pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 59
Predmeti (1)
AP-3377/12
Apelacija
Odluka o dopustivosti
27. 09. 2012.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić, sudije Mato Tadić, Mirsad Ćeman i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 27. septembra 2012. godine, u predmetu broj AP 3377/12, rješavajući apelacije Srpske napredne stranke, koje je potpisao A. Š., na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16 st. 2 i 4 tačka 9 i člana 59 stav 2 alineja 1 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedozvoljene apelacije Srpske napredne stranke, koje je potpisao A. Š., podnesene protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine br. S1 3 Iž 010827 12 Iž od 7. avgusta 2012. godine, S1 3 Iž 010838 12 Iž, S1 3 Iž 010838 12 Iž i S1 3 Iž 010845 12 Iž od 8. avgusta 2012. godine, S1 3 Iž 010719 12 Iž, S1 3 Iž 010720 12 Iž i S1 3 Iž 010721 12 Iž od 27. jula 2012. godine, S1 3 Iž 010582 12 Iž, S1 3 Iž 010583 12 Iž S1 3 Iž 010584 12 Iž od 18. jula 2012. godine, odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine br. 06-1-07-3-457/12, 06-1-07-3-
457/12, 06-1-07-3-457/12 i 06-1-07-3-457/12 od 30. jula 2012. godine, 06-1-07-3-779/12, 06-1-07-3-781/12 i 06-1-07-3-782/12 od 21. jula 2012. godine i 06-1-07-3-779-1/12, 06-1-07-3-782-1/12 i 06-
1-07-3-782-1/12 od 4. jula 2012. godine u odnosu na član 3 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, zbog toga što su očigledno (prima facie ) neosnovane.
Odbacuju se kao nedozvoljene apelacije Srpske napredne stranke, koje je potpisao A. Š., podnesene protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine br. S1 3 Iž 010827 12 Iž od 7. avgusta 2012. godine, S1 3 Iž 010838 12 Iž, S1 3 Iž 010838 12 Iž, S1 3 Iž 010845 12 Iž od 8. avgusta 2012. godine, S1 3 Iž 010719 12 Iž, S1 3 Iž 010720 12 Iž i S1 3 Iž 010721 12 Iž od 27. jula 2012. godine, S1 3 Iž 010582 12 Iž, S1 3 Iž 010583 12 Iž S1 3 Iž 010584 12 Iž od 18. jula 2012. godine, odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine br. 06-1-07-3-457/12, 06-1-07-3-
457/12, 06-1-07-3-457/12 i 06-1-07-3-457/12 od 30. jula 2012. godine, 06-1-07-3-779/12, 06-1-07-3-781/12 i 06-1-07-3-782/12 od 21. jula 2012. godine i 06-1-07-3-779-1/12, 06-1-07-3-782-1/12 i 06-
1-07-3-782-1/12 od 4. jula 2012. godine u odnosu na član II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) podnesena je 17. septembra 2012. godine apelacija Srpske napredne stranke, koju je potpisao A. Š. (u daljnjem tekstu: apelant), protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) br. S1 3 Iž 010719 12 Iž, S1 3 Iž 010720 12 Iž i S1 3 Iž 010721 12 Iž od 27. jula 2012. godine, S1 3 Iž 010582 12 Iž, S1 3 Iž 010583 12 Iž, S1 3 Iž 010584 12 Iž od 18. jula 2012. godine, odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: CIK) br. 06-1-07-3-779/12, 06-1-07-3-781/12 i 06-1-07-3-782/12 od 21. jula 2012. godine, 06-1-
07-3-779-1/12, 06-1-07-3-782-1/12 i 06-1-07-3-782-1/12 od 4. jula 2012. godine. Apelant je zatražio donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio izborni proces za izbore u izbornim jedinicama Derventa, Prijedor i Banjaluka za Lokalne izbore 2012. godine za skupštine opština Derventa i Prijedor i Grad Banjaluka do konačne odluke o apelaciji.
2. Apelant je 24. septembra 2012. godine podnio i apelaciju protiv rješenja Suda BiH br. S1 3 Iž 010827 12 Iž od 7. avgusta 2012. godine, S1 3 Iž 010838 12 Iž, S1 3 Iž 010838 12 Iž, S1 3 Iž 010845 12 Iž od 8. avgusta 2012. godine i odluka CIK-a br. 06-1-07-3- 457/12, 06-1-07-3-457/12, 06-1-07-3-457/12 i 06-1-07-3-457/12 od 30. jula 2012. godine. Apelacija je registrovana pod brojem AP 3432/12. Apelant je zatražio donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio izborni proces za izbore u izbornim jedinicama Osmaci, Ugljevik i Prnjavor za Lokalne izbore 2012. godine za skupštine opština Osmaci, Ugljevik i Prnjavor i načelnika Opštine Osmaci do konačne odluke o apelaciji.
3. S obzirom na to da su Ustavnom sudu dostavljene dvije apelacije iz njegove nadležnosti koje se tiču istog činjeničnog i pravnog osnova, Ustavni sud je, u skladu sa članom 31 stav 1 Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju predmeta u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP 3377/12. Spojene su apelacije br. AP 3377/12 i AP 3432/12.
4. Odlukama CIK-a br. 06-1-07-3-457/12, 06-1-07-3-457/12, 06-1-07-3-457/12 i 06-1-07-
3-457/12 od 30. jula 2012. godine, 06-1-07-3-779/12, 06-1-07-3-781/12 i 06-1-07-3-782/12 od 21. jula 2012. godine i 06-1-07-3-779-1/12, 06-1-07-3-782-1/12 i 06-1-07-3-782-1/12 od 4. jula 2012. godine odbijene su prijave koalicija pod nazivima navedenim u izrekama tih odluka. CIK je donio osporene odluke na osnovu člana 2.9 tačka 5 i člana 4.12 stav 1 Izbornog zakona BiH.
5. U obrazloženjima ovih odluka je, između ostalog, navedeno da je prijavu za ovjeru koalicija CIK-u podnio A. Š. na osnovu Odluke o imenovanju lica ovlašćenog za zastupanje koalicije od 19. juna 2012. godine. Međutim, od momenta ovjere Srpske napredne stranke kao političkog subjekta za učešće na Lokalnim izborima 2012. godine pa do isteka roka utvrđenog za podnošenje prijava za ovjeru koalicije dogodile su se promjene unutar političkog subjekta. Naime, Osnovni sud u Banjaluci je 30. maja 2012. godine donio rješenje i odobrio upis promjene u jedinstvenom registru političkih organizacija i to promjenu lica ovlašćenog za zastupanje i predstavljanje, tako što je u sudski registar upisan kao lice ovlašćeno za zastupanje i predstavljanje Hadži Jovan Mitrović, a iz registra brisan A. Š. Postupajući prema članu 4.22 Izbornog zakona BiH, Srpska napredna stranka je 18. juna 2012. godine dostavila CIK-u pismenu obavijest o ovoj promjeni. Na poziv CIK-a, Hadži Jovan Mitrović se 21. juna 2012. godine kao lice ovlašćeno za zastupanje pismeno izjasnio protiv prihvatanja ovjere navedenih koalicija koje je podnio A. Š.
6. Rješenjima Suda BiH br. S1 3 Iž 010719 12 Iž, S1 3 Iž 010720 12 Iž i S1 3 Iž 010721 12 Iž od 27. jula 2012. godine, S1 3 Iž 010582 12 Iž, S1 3 Iž 010583 12 Iž, S1 3 Iž 010584 12 Iž od 18. jula 2012. godine odbijene su apelantove žalbe podnesene protiv navedenih odluka CIK-a.
7. Prema obrazloženju ovih rješenja, Sud BiH je u potpunosti prihvatio pravna stanovišta CIK-a i zaključio da su osporene odluke pravilne i zakonite.
8. Apelant smatra da su mu osporenim odlukama povrijeđeni pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na slobodne izbore iz člana 3 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Povreda prava na pravično suđenje se ogleda u tome što Sud BiH prilikom odlučivanja o žalbama protiv odluka CIK-a nije uzeo u obzir da Rješenje Osnovnog suda broj Rp-1/07 od 30. maja 2012. godine o upisu promjene lica ovlašćenog za zastupanje nije postalo pravosnažno, pa je izveo pogrešan zaključak da su pravilne odluke CIK-a. Povredu prava na slobodne izbore iz člana 3 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju apelant vidi u tome što mu je osporenim odlukama onemogućeno da na Lokalnim izborima 2012. godine ostvari svoje ustavno pasivno biračko pravo.
9. Apelant, takođe, ističe povredu člana III Ustava Bosne i Hercegovine navodeći da je Sud BiH, kako je istakao: „[...] suprotno odredbama Ustava Bosne i Hercegovine istupio iz okvira svojih nadležnosti i ušao u nadležnost entitetskog suda tj. Osnovnog suda i suprotno navedenom članu Ustava Bosne i Hercegovine proglasio Hadži Jovana Mitrovića za predsjednika Srpske napredne stranke i ovlašteno lice za njeno zastupanje.“
10. U Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10) relevantne odredbe glase (za potrebe ove odluke korišćena je neslužbena prečišćena verzija objavljena na www.izbori.ba):
Član 2.9. tačka 5.
Centralna izborna komisija je nezavisan organ koji podnosi izvještaj neposredno Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i čije ovlasti iz nje proizilaze. Centralna izborna komisija BiH:
5) ovjerava političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata i nezavisne kandidate za učešće na svim nivoima neposrednih izbora u Bosni i Hercegovini.
Član 4.12 stav 1.
Dvije ili više ovjerenih političkih stranaka koje žele formirati koaliciju moraju Centralnoj izbornoj komisiji BiH podnijeti prijavu za ovjeru pod jednim nazivom koalicije i akt o određivanju ovlaštenog predstavnika koalicije potpisan od svih predsjednika političkih stranka članica koalicije i podatke o sjedištu koalicije, odnosno na koju adresu će biti dostavljena sva pismena...
Član 4.22 (1) Centralna izborna komisija BiH vodi evidenciju o prijavama za ovjeru učešća na izborima. (2) Sve izmjene podataka koje se vode u evidenciji o prijavama za ovjeru učešća na izborima, politička stranka, koalicija, nezavisni kandidat i lista nezavisnih kandidata dužni su, u roku od deset dana od dana izmjene, dostaviti Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
Član 4.25 (1) U smislu ovog Poglavlja, svaki dokument ili pismeno koje politička stranka, koalicija, nezavisni kandidat ili lista nezavisnih kandidata podnese Centralnoj izbornoj komisiji BiH smatrat će se važećim samo ako su ga potpisala lica koja su u prijavi za ovjeru za učešće na izborima navedena kao lica ovlaštena za zastupanje i čiji je potpis deponovan kod Centralne izborne komisije BiH. (2) U smislu ovog Poglavlja, Centralna izborna komisija BiH će sve odnose sa političkom strankom, koalicijom, nezavisnim kandidatom i listom nezavisnih kandidata obavljati isključivo preko sjedišta političke stranke, koalicije, nezavisnog kandidata ili liste nezavisnih kandidata ili preko lica ovlaštenog za zastupanje pred Centralnom izbornom komisijom BiH.
11. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16 st. 2 i 4 tačka 9 Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud ima i apelacionu nadležnost nad pitanjima po ovom Ustavu, koja proističu iz presude svakog suda u Bosni i Hercegovini.
Član 16 stav 2 Pravila Ustavnog suda glasi:
Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ni na koji način ne mogu da opravdaju tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je nepotrebno da se ispituje meritum apelacije.
Član 16 stav 4 tačka 9 Pravila Ustavnog suda glasi: (4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom.
Dopustivost prima facie
12. Apelant smatra da mu je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na slobodne izbore iz člana 3 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
13. U kontekstu ispitivanja ovih navoda Ustavni sud ukazuje na to da u fazi ispitivanja dopustivosti predmeta mora utvrditi, između ostalog, i da li su ispunjeni uslovi za meritorno odlučivanje, koji su nabrojani u članu 16 stav 2 Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje na to da, prema sopstvenoj jurisprudenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očigledno neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji dovoljno jasno pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99 i Ustavni sud, Odluka broj AP 156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očigledno ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi Evropski sud, Mezotur-Tiszazugi Vizgazdalkodasi Tarsulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja Ustavom Bosne i Hercegovine zaštićenih prava.
14. Ustavni sud ističe da su uslovi pod kojima svaki građanin Bosne i Hercegovine i svaki politički subjekat može ostvariti svoje pasivno i biračko pravo, odnosno učestvovati na neposrednim izborima, utvrđeni u Izbornom zakonu BiH. Apelantu je osporenim odlukama CIK-a i Suda BiH donesenim primjenom relevantnih odredbi Izbornog zakona BiH odbijen zahtjev za odgovarajuće učešće na Lokalnim izborima 2012. godine i to na način koji se ne može smatrati arbitrarnim i uz odgovarajuća obrazloženja.
15. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da su navodi o povredi prava na slobodne izbore iz člana 3 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju očigledno (prima facie) neosnovani.
16. Ustavni sud, takođe, smatra da okolnosti konkretnog slučaja očigledno ne pokreću pitanja nadležnosti iz člana III Ustava Bosne i Hercegovine. Naime, očigledno je da prilikom donošenja osporenih odluka ni CIK ni Sud BiH nisu proglasili Hadži Jovana Mitrovića za predsjednika Srpske napredne stranke i ovlašteno lice za njeno zastupanje, kako to navodi apelant, već su samo uzeli u obzir ranije donesenu odluku nadležnog redovnog suda iz Republike Srpske.
Dopustivost ratione materiae
17. S obzirom na to da apelant smatra da mu je osporenim odlukama povrijeđeno i pravo na pravično suđenje, koje je garantovano članom II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6 stav 1 Evropske konvencije, Ustavni sud prvo mora utvrditi da li su garancije prava na pravično suđenje primjenljive na predmetni postupak.
18. Ustavni sud je u predmetu broj AP 2418/06 već odlučivao o relevantno identičnim činjeničnim i pravim pitanjima, te je donio odluku u kojoj je apelaciju podnesenu zbog istih razloga kao i u predmetnom slučaju odbacio kao nedozvoljenu ratione materiae. Ustavni sud se, stoga, umjesto posebnog obrazloženja principa prava na pravično suđenje u ovoj odluci, poziva na obrazloženje i razloge date u Odluci broj AP 2418/06 od 18. decembra 2008. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba). U navedenoj odluci Ustavni sud se pozvao na konzistentnu praksu Evropskog suda prema kojoj izborni sporovi izlaze iz građanskih i krivičnih okvira prava na pravično suđenje iz člana 6 stav 1 Evropske konvencije (Pierre-Bloch protiv Francuske, presuda od 21. oktobra 1997. godine, Izvještaji 1997-VI). Prema tome, zbog istih razloga Ustavni sud je zaključio da se radi o sporu koji je van okvira člana 6 Evropske konvencije, a član II/3) Ustava Bosne i Hercegovine u ovom slučaju ne pruža širi obim zaštite, pa proizilazi da su apelantovi navodi ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
19. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbe člana 16 st. 2 i 4 tačka 9 Pravila Ustavnog suda, prema kojima će se apelacija odbaciti kao nedozvoljena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, odnosno ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
20. S obzirom na odluku o dopustivosti u ovom predmetu, Ustavni sud zaključuje da nema osnova za posebno razmatranje prijedloga za donošenje privremene mjere.
21. U skladu sa članom VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjedica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Valerija Galić