Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3542/12 („Srpska napredna stranka“)
Odluka donesena 13. 11. 2012.
- Nema povrede
- Član 3. Protokola 1 uz EK (Pravo na slobodne izbore)
- Član 3. P broj 1 uz EK – Pravo na slobodne izbore - općenito/opseg zaštite
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Izbori
- Očigledno (prima facie) neosnovana
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Izborni zakon Bosne i Hercegovine
- Odluka o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine uvrštavanjem, iza člana 18.9 u glavi 18., sljedeća dva člana koja glase:
- Odluka o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine
- Ispravka Zakona o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine
- Odluka kojom se proglašava zakon o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 59
- Zakon o dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine
- Odluka kojom se donosi zakon o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine
- Odluka o izmjenama i dopunama pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 59
Predmeti (1)
AP-3542/12
Apelacija
Odluka o dopustivosti
13. 11. 2012.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić, sudije Mirsad Ćeman i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 13. novembra 2012. godine, u predmetu broj AP 3542/12, rješavajući apelaciju „Srpske napredne stranke“, koju je potpisao Adam Šukalo, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16 st. 2 i 4 tačka 9 i člana 59 stav 2 alineja 1 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedozvoljene apelacije „Srpske napredne stranke“, koju je potpisao Adam Šukalo, podnesene protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine br. S1 3 Iž 010834 12 Iž, S1 3 Iž 010842 12 Iž, S1 3 Iž 010843 12 Iž, S1 3 Iž 010848 12 Iž, S1 3 Iž 010856 12 Iž, S1 3 Iž 010844 12 Iž, S1 3 Iž 010846 12 Iž, S1 3 Iž 010849 12 Iž, S1 3 Iž 010858 12 Iž i S1 3 Iž 010836 12 Iž od 8. avgusta 2012. godine, S1 3 Iž 010828 12 Iž od 7. avgusta 2012. godine i S1 3 Iž 010841 12 Iž od 9. avgusta 2012. godine i odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine br. 06-1-07-3-722/12, 06-1-07-3-748/12, 06-1-07-3-753/12, 06-1-07-
3-746/12, 06-1-07-3-760/12, 06-1-07-3-775/12, 06-1-07-3-780/12, 06-
1-07-3-783/12, 06-1-07-3-769/12, 06-1-07-3-457/12, 06-1-07-3-
475/12 i 06-1-07-3-748/12 od 30. jula 2012. godine u odnosu na član 3 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, zbog toga što su očigledno (prima facie ) neosnovane.
Odbacuju se kao nedozvoljene apelacije „Srpske napredne stranke“, koju je potpisao Adam Šukalo, podnesene protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine br. S1 3 Iž 010834 12 Iž, S1 3 Iž 010842 12 Iž, S1 3 Iž 010843 12 Iž, S1 3 Iž 010848 12 Iž, S1 3 Iž 010856 12 Iž, S1 3 Iž 010844 12 Iž, S1 3 Iž 010846 12 Iž, S1 3 Iž 010849 12 Iž, S1 3 Iž 010858 12 Iž i S1 3 Iž 010836 12 Iž od 8. avgusta 2012. godine, S1 3 Iž 010828 12 Iž od 7. avgusta 2012. godine i S1 3 Iž 010841 12 Iž od 9. avgusta 2012. godine i odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine br. 06-1-07-3-722/12, 06-1-07-3-748/12, 06-1-07-3-753/12, 06-1-07-
3-746/12, 06-1-07-3-760/12, 06-1-07-3-775/12, 06-1-07-3-780/12, 06-
1-07-3-783/12, 06-1-07-3-769/12, 06-1-07-3-457/12, 06-1-07-3-
475/12 i 06-1-07-3-748/12 od 30. jula 2012. godine u odnosu na član II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) podnesena je 4. oktobra 2012. godine apelacija „Srpske napredne stranke“, koju je potpisao Adam Šukalo, (u daljnjem tekstu: apelant) protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) br. S1 3 Iž 010834 12 Iž, S1 3 Iž 010842 12 Iž, S1 3 Iž 010843 12 Iž, S1 3 Iž 010848 12 Iž i S1 3 Iž 010856 12 od 8. avgusta 2012. godine, odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: CIK) br. 06-1-07-3-722/12, 06-1-07-3-748/12, 06-1-07-3-753/12, 06-1-07-3-746/12 i 06-1-07-3-760/12 od 30. jula 2012. godine (Ustavni sud je primio kopije odluka CIK-a bez označenih brojeva odluka, te je kao relevantan broj uzeo broj iz rješenja Suda BiH koji je odlučivao o žalbama na ove odluke). Apelacija je registrovana pod brojem AP 3542/12. Apelant je zatražio donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio izborni proces za izbore u izbornim jedinicama Zvornik, Srbac, Laktaši, Trebinje i Pale za Lokalne izbore 2012. godine do konačne odluke po apelaciji.
2. Apelant je 4. oktobra 2012. godine podnio i apelaciju protiv rješenja Suda BiH br. S1 3 Iž 010844 12 Iž, S1 3 Iž 010846 12 Iž, S1 3 Iž 010849 12 Iž i S1 3 Iž 010858 12 Iž i odluka CIK-a br. 06-1-07-3-775/12, 06-1-07-3-780/12, 06-1-07-3-783/12 i 06-1-
07-3-769/12 od 30. jula 2012. godine (Ustavni sud je primio kopije odluka CIK-a bez označenih brojeva odluka, te je kao relevantan broj uzeo broj iz rješenja Suda BiH koji je odlučivao o žalbama na ove odluke). Apelacija je registrovana pod brojem AP 3543/12. Apelant je zatražio donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio izborni proces za izbore u izbornim jedinicama Novi Grad, Kozarska Dubica, Gradiška, Doboj, Lopare, Teslić, Vlasenica, Istočno Sarajevo, Rogatica, Nevesinje, Kalinovik, Gacko, Novo Goražde, Trebinje, Kostajnica, Višegrad, Čajniče, Bijeljina, Srebrenica i Brčko za Lokalne izbore 2012. godine za skupštine opština do konačne odluke o apelaciji.
3. Apelant je 4. oktobra 2012. godine podnio i apelaciju protiv rješenja Suda BiH br. S1 3 Iž 010836 12 Iž od 8. avgusta 2012. godine, S1 3 Iž 010828 12 Iž od 7. avgusta 2012. godine i S1 3 Iž 010841 12 Iž od 9. avgusta 2012. godine i odluka CIK-a br. 06-1-07-3-
457/12, 06-1-07-3-475/12 i 06-1-07-3-748/12 od 30. jula 2012. godine (apelant nije dostavio sve odluke CIK-a, ali je iz rješenja Suda BiH vidljivo koje odluke CIK-a apelant osporava). Apelacija je registrovana pod brojem AP 3544/12. Apelant je zatražio donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio izborni proces za izbore u izbornim jedinicama u kojim sudjeluje Srpska napredna stranka za Lokalne izbore 2012. godine za skupštine opština do konačne odluke o apelaciji.
4. S obzirom na to da su Ustavnom sudu dostavljene tri apelacije iz njegove nadležnosti koje se tiču istog činjeničnog i pravnog osnova, Ustavni sud je, u skladu sa članom 31 stav 1 Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju predmeta u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP 3542/12. Spojene su apelacije br. AP
3542/12, AP 3543/12 i AP 3544/12.
5. Odlukama CIK-a br. 06-1-07-3-722/12, 06-1-07-3-748/12, 06-1-07-3-753/12, 06-1-
07-3-746/12, 06-1-07-3-760/12, 06-1-07-3-775/12, 06-1-07-3-780/12, 06-1-07-3-783/12, 06-1-07-3-
769/12, 06-1-07-3-457/12, 06-1-07-3-475/12 i 06-1-07-3-748/12 od 30. jula 2012. godine ovjerene su ili su djelimično ovjerene kandidatske liste i kandidati političkih subjekata pod nazivima navedenim u izrekama tih odluka. CIK je donio osporene odluke na osnovu člana 2.9 stav 1 tačka 6 i člana 4.21 stav 2 Izbornog zakona BiH, odnosno čl. 4.17, 4.19 i 4.25 istog zakona.
6. U obrazloženjima ovih odluka je, između ostalog, navedeno da su politički subjekti podnijeli kandidatske liste za ovjeru za sudjelovanje na Lokalnim izborima 2012. godine. CIK je utvrdio da je prijava političkih subjekata ovjerena u skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH, da je na sjednici održanoj 21. jula 2012. godine, u skladu sa članom 4.21 stav 2) Izbornog zakona BiH, dostavio obavještenje političkim subjektima o utvrđenim nepravilnostima na kandidatskim listama i zatražio da se nepravilnosti otklone zamjenom kandidata ili obezbjeđenjem dodatne dokumentacije u roku od pet dana od dana prijema obavještenja. Po isteku roka, a prema dostavljenoj dokumentaciji, CIK je utvrdio da određeni kandidati na kandidatskim listama političkih subjekata ispunjavaju uslove propisane odredbama Izbornog zakona BiH i da su kandidatske liste sačinjene u skladu sa odredbama člana 4.19 Izbornog zakona BiH, a da određeni kandidati ne ispunjavaju uslove propisane odredbama Izbornog zakona BiH ili se kandidati nalaze na kandidatskim listama koje nisu u skladu sa odredbama Izbornog zakona. CIK je istakao da je, u skladu sa članom 2.9 stav 1 tačka 6 i članom 4.21 stav 2 Izbornog zakona BiH, odnosno čl. 4.17, 4.19 i 4.25 istog zakona odlučio kao u dispozitivu odluka.
7. Rješenjima Suda BiH br. S1 3 Iž 010834 12 Iž, S1 3 Iž 010842 12 Iž, S1 3 Iž 010843 12 Iž, S1 3 Iž 010848 12 Iž, S1 3 Iž 010856 12 Iž, S1 3 Iž 010844 12 Iž, S1 3 Iž 010846 12 Iž, S1 3 Iž 010849 12 Iž, S1 3 Iž 010858 12 Iž i S1 3 Iž 010836 12 Iž od 8. avgusta 2012. godine, S1 3 Iž 010828 12 Iž od 7. avgusta 2012. godine i S1 3 Iž 010841 12 Iž od 9. avgusta 2012. godine odbijene su apelantove žalbe podnesene protiv navedenih odluka CIK-a.
8. Prema obrazloženju ovih rješenja, Sud BiH je u potpunosti prihvatio pravna stajališta CIK-a i zaključio da su osporene odluke pravilne i zakonite.
9. Apelant smatra da su mu osporenim odlukama povrijeđeni pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na slobodne izbore iz člana 3 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Povreda prava na pravično suđenje se ogleda u tome što Sud BiH prilikom odlučivanja o žalbama protiv odluka CIK-a nije uzeo u obzir da Rješenje Osnovnog suda broj Rp-1/07 od 30. maja 2012. godine o upisu promjene lica ovlašćenog za zastupanje nije postalo pravosnažno, pa je izveo pogrešan zaključak da su pravilne odluke CIK-a. Povredu prava na slobodne izbore iz člana 3 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju apelant vidi u tome što je za nekoliko stotina njegovih kandidata osporenim odlukama onemogućeno da na Lokalnim izborima 2012. godine ostvare svoje ustavno pasivno biračko pravo, a neovlašćenom licu omogućeno je da preda liste.
10. Apelant ističe povredu člana III Ustava Bosne i Hercegovine navodeći da je Sud BiH suprotno odredbama Ustava Bosne i Hercegovine istupio iz okvira svojih nadležnosti i ušao u nadležnost entitetskog suda tj. Osnovnog suda i suprotno istim proglasio Hadži Jovana Mitrovića za predsjednika Srpske napredne stranke i ovlaštenu osobu za zastupanje.
11. U Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10), za potrebe ove odluke korišćena je neslužbena prečišćena verzija objavljena na www.izbori.ba), relevantne odredbe glase:
Član 2.9 stav 1 tačka 6
Centralna izborna komisija BiH je nezavisan organ koji podnosi izvještaj neposredno Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i čija ovlaštenja iz nje proizilaze. Centralna izborna komisija BiH:
6) potvrđuje i ovjerava kandidatske liste i kandidate za sve nivoe neposrednih i posrednih izbora u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih ovim Zakonom
Član 4.17
Da bi politička stranka, koalicija, nezavisni kandidat ili lista nezavisnih kandidata bila ovjerena za učešće na izborima, dužni su uz svaku prijavu priložiti svu potrebnu dokumentaciju i podatke predviđene ovim Zakonom.
Član 4.21 stav 2 (2) Centralna izborna komisija BiH pregleda kandidatsku listu i ovjerava ili odbija kandidate na listi najkasnije 25 dana nakon što joj je kandidatska lista podnesena. Centralna izborna komisija BiH obavještava političku stranku, koaliciju ili listu nezavisnih kandidata o kandidatima koji su odbijeni. Politička stranka, koalicija ili lista nezavisnih kandidata dužna je u roku od pet dana od dana prijema obavijesti otkloniti nepravilnosti na kandidatskoj listi zamjenom kandidata ili obezbjeđenjem dodatne dokumentacije, ako Centralna izborna komisija BiH uputi takav zahtjev.
Član 4.25 (1) U smislu ovog Poglavlja, svaki dokument ili pismeno koje politička stranka, koalicija, nezavisni kandidat ili lista nezavisnih kandidata podnese Centralnoj izbornoj komisiji BiH smatraće se važećim samo ako su ga potpisalalica koja su u prijavi za ovjeru za učešće na izborima navedena kao lica ovlašćena za zastupanje i čiji je potpis deponovan kod Centralne izborne komisije BiH. (2) U smislu ovog Poglavlja, Centralna izborna komisija BiH će sve odnose sa političkom strankom, koalicijom, nezavisnim kandidatom i listom nezavisnih kandidata obavljati isključivo preko sjedišta političke stranke, koalicije, nezavisnog kandidata ili liste nezavisnih kandidata ili preko lica ovlašćenog za zastupanje pred Centralnom izbornom komisijom BiH.
12. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16 st. 2 i 4 tačka 9 Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud ima i apelacionu nadležnost nad pitanjima po ovom Ustavu, koja proističu iz presude svakog suda u Bosni i Hercegovini.
Član 16 stav 2 Pravila Ustavnog suda glasi:
Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ni na koji način ne mogu da opravdaju tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je nepotrebno da se ispituje meritum apelacije.
Član 16 stav 4 tačka 9 Pravila Ustavnog suda glasi: (4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom.
Dopustivost prima facie
13. Apelant smatra da mu je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na slobodne izbore iz člana 3 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
14. U kontekstu ispitivanja ovih apelantovih navoda Ustavni sud ukazuje da, u fazi ispitivanja dopustivosti predmeta, mora utvrditi, između ostalog, i da li su ispunjeni uslovi za meritorno odlučivanje, koji su nabrojani u članu 16 stav 2 Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema sopstvenoj jurisprudenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očigledno neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji dovoljno jasno pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99, i Ustavni sud, Odluka broj AP 156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očigledno ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi Evropski sud, Mezotur-Tiszazugi Vizgazdalkodasi Tarsulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja Ustavom Bosne i Hercegovine zaštićenih prava.
15. Dakle, apelant smatra da mu je pobijanim odlukama kojim su ovjerene, odnosno djelimično ovjerene kandidatske liste političkih subjekata na Lokalnim izborima 2012. godine povrijeđeno pravo na slobodne izbore iz člana 3 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Ustavni sud podsjeća da je u predmetu AP 3377/12 od 27. septembra 2012. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba) već odlučivao o relevantno identičnim činjeničnim i pravim pitanjima i donio odluku u kojoj je apelaciju podnesenu iz istih razloga kao i u predmetnom slučaju odbacio kao nedozvoljenu zato što je očigledno (prima facie) neosnovana. Naime, u citiranoj odluci Ustavni sud je konstatovao da su uslovi pod kojima svaki građanin Bosne i Hercegovine i svaki politički subjekat može ostvariti svoje pasivno i biračko pravo, odnosno učestvovati na neposrednim izborima utvrđeni u Izbornom zakonu BiH. Apelantu odbijen sa zahtjev za odgovarajuće učešće na Lokalnim izborima 2012. godine osporenim odlukama CIK-a i Suda BiH donesenim primjenom relevantnih odredbi Izbornog zakona BiH na način koji se ne može smatrati arbitrarnim. U konkretnom slučaju, Ustavni sud nalazi da su osporene odluke kojim su ovjerene, odnosno djelimično ovjerene kandidatske liste političkih subjekata na Lokalnim izborima 2012. godine donesene primjenom relevantnih odredbi Izbornog zakona BiH na način koji se ne može smatrati arbitrarnim. Ustavni sud zaključuje da su navodi o povredi prava na slobodne izbore iz člana 3 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju očigledno (prima facie) neosnovani.
16. Vezano za apelantove navode da je Sud BiH suprotno odredbama Ustava Bosne i Hercegovine istupio iz okvira svojih nadležnosti i ušao u nadležnost entitetskog suda tj. Osnovnog suda i suprotno istim proglasio Hadži Jovana Mitrovića za predsjednika Srpske napredne stranke i ovlaštenu osobu za zastupanje, Ustavni sud se poziva na stav iz citirane odluke broj AP 3377/12 u kojoj je zaključio: „Ustavni sud, također, smatra da okolnosti konkretnog slučaja očito ne pokreću pitanja nadležnosti iz člana III Ustava Bosne i Hercegovine“. Naime, očigledno je da prilikom donošenja osporenih odluka ni CIK ni Sud BiH nisu proglasili Hadži Jovana Mitrovića za predsjednika Srpske napredne stranke i ovlaštena osobu za njeno zastupanje, kako to navodi apelant, već su samo uzeli u obzir ranije donesenu odluku nadležnog redovnog suda iz Republike Srpske.
Dopustivost ratione materiae
17. S obzirom na to da apelant smatra da mu je osporenim odlukama povrijeđeno i pravo na pravično suđenje, koje je garantovano članom II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6 stav 1 Evropske konvencije, Ustavni sud prvo mora utvrditi da li su garancije prava na pravično suđenje primjenljive na predmetni postupak.
18. Ustavni sud je, u predmetu AP 2418/06, već odlučivao o relevantno identičnim činjeničnim i pravim pitanjima i donio je odluku u kojoj je apelaciju podnesenu iz istih razloga kao i u predmetnom slučaju odbacio kao nedozvoljenu ratione materiae. Ustavni sud se, stoga, umjesto posebnog obrazloženja principa prava na pravično suđenje u ovoj odluci, poziva na obrazloženje i razloge date u Odluci broj AP 2418/06 od 18. decembra 2008. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba). U navedenoj odluci Ustavni sud se pozvao na konzistentnu praksu Evropskog suda za ljudska prava po kojoj izborni sporovi izlaze iz građanskih i krivičnih okvira prava na pravično suđenje iz člana 6 stav 1 Evropske konvencije (Pierre-
Bloch protiv Francuske, presuda od 21. oktobra 1997. godine, Izvještaji 1997-VI). Prema tome, zbog istih razloga Ustavni sud je zaključio da se radi o sporu koji je van okvira člana 6 Evropske konvencije, a član II/3) Ustava Bosne i Hercegovine u ovom slučaju ne pruža širi obim zaštite, pa proizilazi da su apelantovi navodi ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
19. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbe člana 16 st. 2 i 4 tačka 9 Pravila Ustavnog suda, prema kojima će se apelacija odbaciti kao nedozvoljena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, odnosno ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
20. S obzirom na odluku o dopustivosti u ovom predmetu, Ustavni sud zaključuje da nema osnova za posebno razmatranje prijedloga za donošenje privremene mjere.
21. U skladu sa članom VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Valerija Galić