Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1149/12 (Zemljoradnička zadruga «Poljoprivreda» p.o. Ljubuški i I. S.)
Odluka donesena 14. 02. 2013.
- Postupak upisa u sudski registar
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1149/12
Apelacija
Odluka o dopustivosti
14. 02. 2013.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 14. februara 2013. godine, u predmetu broj AP 1149/12, rješavajući apelaciju Zemljoradničke zadruge «Poljoprivreda» p.o. Ljubuški i Ivana Sušac, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Zemljoradničke zadruge «Poljoprivreda» p.o. Ljubuški i Ivana Sušac podnesena protiv rješenja Kantonalnog suda u Širokom Brijegu broj 08 0 Reg 000973 11 Pž od 19. decembra 2011. godine i rješenja Općinskog suda u Širokom Brijegu broj 064-0-Reg-10-000792 od 16. juna 2010. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Zemljoradnička zadruga «Poljoprivreda» p.o. Ljubuški i Ivan Sušac (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Ljubuškog, koje zastupaju Sanja Iličić-Lukenda i Gorjana Šajin, advokati iz Čitluka, podnijeli su 23. marta 2012. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Kantonalnog suda u Širokom Brijegu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 08 0 Reg 000973 11 Pž od 19. decembra 2011. godine i rješenja Općinskog suda u Širokom Brijegu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 064-0-Reg-10-000792 od 16. juna 2010. godine.
2. Presudom Općinskog suda u Ljubuškom broj 63 0 P 003556 09 P od 21. januara 2010. godine, koja je potvrđena presudom Kantonalnog suda broj 63 0 P 003556 10 Gz od 11. maja 2010. godine, utvrđeno je da je upis izvršen u sudski registar kod Općinskog suda rješenjem Kantonalnog suda broj U/I-00529/04 od 28. oktobra 2004. godine ništav. Slijedom navedenog, naloženo je registru pravnih osoba Općinskog suda da izvrši brisanje promjena nastalih upisom po rješenju Kantonalnog suda od 28. oktobra 2004. godine, te je obavezan apelant kao tuženi da na ime troškova postupka isplati tužiteljima Srećku Graniću, Kamili Kozina, Ranku Kordiću, Veselki Čolak, Krešimiru Kraljeviću, Veselki Vištica, Mladenu Borasu, Olgici Grabovac i Tomi Zovak (u daljnjem tekstu: tužitelji) iznos od 2.370,00 KM.
3. Rješenjem Općinskog suda broj 064-0-Reg-10-000792 od 16. juna 2010. godine, koje je potvrđeno rješenjem Kantonalnog suda broj 08 0 Reg 000973 11 Pž od 19. decembra 2011. godine, na temelju pravosnažne presude Općinskog suda u Ljubuškom broj 63 0 P 003556 09 P od 21. januara 2010. godine izvršeno je brisanje promjena nastalih upisom po rješenju Kantonalnog suda broj U/I-
00529/04 od 28. oktobra 2004. godine. U obrazloženju prvostepenog rješenja je navedeno da je na temelju pravomoćne presude, a u skladu sa odredbama člana 68. Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH («Službene novine FBiH» broj 27/05), sud izvršio brisanje upisa broj U/I-00529/04 od 28. oktobra 2004. godine.
4. Apelanti navode da im je osporenim rješenjima povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
„Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.“
Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi:
„Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;“
6. Budući da apelanti smatraju da im je osporenim rješenjima, u postupku upisa u sudski registar, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1 Evropske konvencije, Ustavni sud prvo mora utvrditi da li su garancije predviđene navedenim članom uopšte primjenljive na slučaj apelanata.
7. U vezi sa navedenim, Ustavni sud konstatuje da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine garantuje svakome pravo na pravičan postupak kod određivanja građanskih prava i obaveza. Ovo pravo se ograničava samo na one postupke koji se odnose na građanska prava i obaveze. Pojam građanskih prava i obaveza je autonoman i određuje se na temelju posebnih činjenica u svakom predmetu (vidi Evropski sud za ljudska prava, Ringeisen protiv Austrije, presuda od 16. jula 1971. godine, st. 71. i 94. i Kőnig protiv savezne Republike Njemačke, presuda od 28. juna 1978. godine, stav 88). Ključna stvar kod određivanja da li je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv ili ne je da li je ishod postupka odlučujući za privatna prava i obaveze (vidi Evropski sud za ljudska prava, H. protiv Francuske, presuda od 24. oktobra 1989. godine, stav 47).
8. Ustavni sud dalje podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi u više predmeta (vidi, Ustavni sud, odluka broj AP-146/05 od 20. decembra 2005. godine i broj AP-65/06 od 9. maja 2007. godine dostupne na www.ustavnisud.ba), zaključio da se ne može smatrati da se postupak upisa u sudski registar tiče određivanja građanskih prava te je zaključio da je sudski registar-registar podataka i registar isprava, da se postupak upisa u sudski registar vrši po pravilima vanparničnog postupka te da se u takvom postupku ne odlučuje o sticanju ili gubitku prava učesnika zbog čega član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine nije primjenljiv na taj postupak.
9. Ustavni sud smatra da je njegova dosadašnja praksa u vezi sa upisom u sudski registar primjenjiva i na konkretan predmet. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da u predmetnom postupku, u kojem je izvršeno brisanje promjena nastalih upisom po rješenju Kantonalnog suda od 28. oktobra 2004. godine, nije odlučivano o građanskim pravima i obavezama apelanata, odnosno da taj postupak nije bio odlučujući za njihova privatna prava i obaveze. Budući da garancije iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije nisu primjenjive na predmetni postupak, Ustavni sud zaključuje da je apelacija u ovom dijelu ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
10. Također, apelanti navode da je osporenim odlukama povrijeđeno i njihovo pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Međutim, Ustavni sud podsjeća da se osporenim odlukama odlučivalo o osnovanosti zahtjeva tužitelja za brisanje konačnog upisa u sudski registar, koje je izvršeno na osnovu presude Općinskog suda od 21. januara 2010. godine. Stoga, Ustavni sud zaključuje da u navedenom postupku ni na koji način nije odlučivano o pravu na imovini apelanata u smislu člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju. Iz svega navedenog proizilazi da je apelacija u i ovom dijelu ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
11. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Valerija Galić