Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-4943/10 (Digitel Telekom Company Gradačac)

Odluka donesena 28. 02. 2013.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Građanski postupak
  • Isplata duga
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Prekid postupka
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-4943/10

Apelacija

Odluka o meritumu

28. 02. 2013.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u predmetu broj AP 4943/10, rješavajući apelaciju Digitel Telekom Company Gradačac, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2. i člana 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu: Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Mirsad Ćeman, sudija na sjednici održanoj 28. februara 2013. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neosnovana apelacija Digitel Telekom Company Gradačac podnesena zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku u predmetu Općinskog suda u Gradačcu broj 28 0 P 023991 11 P2 (ranije broj P-446/99).

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Digitel Telekom Company Gradačac (u daljnjem tekstu: apelant), sa sjedištem u Gradačcu, kojeg zastupa Musa Suljević, ovlaštena osoba za zastupanje, podnio je 12. novembra 2010. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka u predmetu Općinskog suda u Gradačcu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 28 0 P 023991 11 P2 (ranije broj P-446/99). Apelant je podneskom od 20. januara 2013. godine dopunio apelaciju.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 22. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 12. septembra 2011. godine i 27. decembra 2012. godine da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Općinski sud je odgovor na apelaciju dostavio 14. septembra 2011. godine i 31. decembra 2012. godine.

4. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovor na apelaciju apelantu je dostavljen 14. januara 2013. godine.

III.Činjenično stanje

5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

6. Apelant je 21. oktobra 1999. godine podnio tužbu Općinskom sudu protiv S. H. (u daljnjem tekstu: tuženi) radi isplate duga na ime priključka za javnu telefonsku mrežu. Tužba je zavedena pod brojem P-446/99.

7. Tuženi je odgovor na tužbu dostavio 1. decembra 1999. godine.

8. Rješenjem Općinskog suda od 1. februara 2000. godine, koje je postalo pravosnažno 3. aprila 2000. godine, predmetni postupak je prekinut zbog smrti tuženog koji u postupku nije imao punomoćnika.

9. Iz stanja spisa proizlazi da je rješenje o prekidu postupka 11. februara 2000. godine dostavljeno tadašnjem apelantovom punomoćniku Muhamedu Numanoviću, advokatu iz Tuzle.

10. Apelant je podneskom od 23. maja 2011. godine zatražio nastavak postupka kojim je obavijestio sud da je H. H. (u daljnjem tekstu: tužena) zakonska nasljednica prvobitno tuženog.

11. Odmah po prijemu zahtjeva za nastavak postupka predmet je zaveden u CMS pod brojem 28 0 P 023991 11 P 2.

12. Općinski sud je 25. maja 2011. godine donio rješenje kojim je određeno da se predmetni postupak nastavi, te je tužena, koja do tada nije bila preuzela postupak, pozvana da to učini.

13. Kako iz stanja spisa proizlazi, tužena je precizirani tužbeni zahtjev uredno primila 7. decembra 2011. godine, ali u zakonskom roku nije dostavila odgovor na tužbu.

14. Općinski sud je 24. oktobra 2012. godine donio presudu zbog propuštanja.

15. Kako proizlazi iz apelantovih navoda, tužena je 24. oktobra 2012. godine Općinskom sudu podnijela prijedlog za povrat u prijašnje stanje, uz obrazloženje da joj tužba na odgovor nije dostavljena.

16. Iz stanja spisa proizlazi da Općinski sud još nije odlučio o podnesenom zahtjevu za povrat u prijašnje stanje.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

17. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja postupka pred Općinskim sudom povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant u vrlo iscrpnoj apelaciji, između ostalog, ukazuje na to da mu je zbog nepostupanja Općinskog suda povrijeđeno i pravo na pristup sudu kao segment prava na pravično suđenje. Apelant navodi da su od 182 tužbe (uključujući i predmetnu) koje je podnio Općinskom sudu u oktobru 1999. godine do sada riješene samo četiri, što je za njega potpuno neprihvatljivo. U vezi sa nepostupanjem Općinskog suda, apelant se, između ostalih, pozvao i na praksu Ustavnog suda iz Odluke broj U 23/00 od 2. februara 2001. godine u kojoj je zaključeno da ukoliko sud ne donese odluku o meritumu u roku od pet godina, a da ne iznese bilo kakvo opravdanje, dolazi do kršenja apelantovog prava na suđenje u razumnom roku. Apelant navodi da ničim nije doprinio da postupak traje tako dugo, te da se sud u periodu od preko 11 godina uopće nije oglasio. Apelant smatra da je zbog svega navedenog Općinski sud prekršio odredbu člana 10. Zakona o parničnom postupka (u daljnjem tekstu: ZPP). Apelant je zbog dužine trajanja postupka tražio isplatu naknade na ime nematerijalne štete u iznosu od 5.000,00 KM.

18. Izjašnjavajući se na odgovor suda, apelant je podneskom od 20. januara 2013. godine informirao sud da o „navodnom“ prekidu postupka nije imao nikakva saznanja, niti ga je tadašnji punomoćnik o tome izvijestio. Apelant je naveo da je njegov tadašnji advokat u tom periodu bio bolestan i da je ubrzo nakon toga i umro, te da ga čudi da ga ni likvidator advokatske kancelarije nije obavijestio o prekidu postupka. Dalje ističe da je nakon saznanja (krajem 2010. godine) da je prvobitno tuženi umro sudu dostavio preciziran tužbeni zahtjev, tako da je Općinski sud 24. oktobra 2012. godine donio presudu zbog propuštanja. Apelant je informirao sud da je tužena 14. novembra 2012. godine podnijela Općinskom sudu prijedlog za povrat u prijašnje stanje jer tvrdi da joj tužba nije dostavljena. Apelant još navodi da u cijelosti ostaje pri podnesenoj apelaciji jer postupak koji je pokrenuo 1999. godine još uvijek nije okončan.

b) Odgovor na apelaciju

19. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju iscrpno opisao tok postupka (što je opširnije navedeno u poglavlju III ove odluke – Činjenično stanje), potkrepljujući navode relevantnim dokazima, između ostalog, fotokopijom dostavnice o prijemu rješenja kao dokaz da je tadašnji apelantov punomoćnik, advokat Muhamed Numanović, primio rješenje o prekidu postupka, fotokopijom apelantovog zahtjeva za nastavak postupka od 25. maja 2011. godine i dr.

20. Općinski sud je u naknadnom izjašnjenju informirao Ustavni sud da je 24. oktobra 2012. godine u predmetnom postupku donio presudu zbog propuštanja.

V.Relevantni propisi

21. U Zakonu o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 42/98 i 3/99) relevantne odredbe glase:

Član 10.

Sud je dužan nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. Član 196.

Postupak se prekida:

1) kad stranka umre ili izgubi parničnu sposobnost, a nema punomoćnika u toj parnici; […] Član 198.

Prekid postupka uzrokuje to da prestaju teći svi rokovi određeni za obavljanje parničnih radnji.

Za vrijeme trajanja prekida postupka sud ne može poduzimati nikakve radnje u postupku […].

Član 199.

Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u članu 196. tačke od 1. do 4. ovog zakona nastavit će se kad nasljednik ili staratelj ostavštine […] preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to učine. […]

22. Zakon o parničnom postupku („Službene novine Federacije BiH“ br. 53/03, 73/05 i 19/06) u relevantnom dijelu glasi:

Član 10.

Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

Član 380.

1) Za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju teći svi rokovi određeni za obavljanje parničnih radnji.

2) Za vrijeme trajanja prekida postupka sud ne može preduzimati nikakve radnje u postupku […].

Član 381.

1) Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u članu 378. tačke od 1. do 4. ovog zakona nastavit će se kad nasljednik […] preuzme postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to učine.

[…] 4) Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali teći počinju za zainteresovanu stranku teći u cijelosti iznova od dana kada joj sud dostavi rješenje o nastavljanju postupka. […] VI.Dopustivost

23. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

24. U skladu sa članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

25. Apelant ukazuje na povredu prava na donošenje odluke u „razumnom roku“ u smislu člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u predmetu Općinskog suda u kojem u trenutku podnošenja apelacije još uvijek nije bila donesena odluka. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća na član 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, prema kojem može iznimno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štite Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U kontekstu navedenog, Ustavni sud primjećuje da u vrijeme podnošenja apelacije nije bila donesena odluka o apelantovoj tužbi, te smatra da je apelacija, u odnosu na pravo na donošenje odluke u „razumnom roku“ kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, bila dopustiva već u vrijeme podnošenja. Konačno, Ustavni sud smatra da apelacija ispunjava i uvjete iz člana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

26. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. st. 2, 3. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

27. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja postupka pred Općinskim sudom povrijeđeno pravo na suđenje u „razumnom roku“ kao jedan od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pravo na pravično suđenje – „razuman rok“

28. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

29. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1) Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. […]

a) Period koji se uzima u obzir

30. Apelant predmetnom apelacijom traži da se naloži Općinskom sudu da donese odluku povodom podnesene tužbe, međutim, iz raspoloživih dokaza i apelantovih navoda u naknadnom obraćanju Ustavnom sudu proizlazi da je Općinski sud, u međuvremenu, donio presudu zbog propuštanja, protiv koje je tužena podnijela prijedlog za povrat u prijašnje stanje, o kojem Općinski sud još nije odlučio.

31. U vezi s tim, Ustavni sud smatra neophodnim podsjetiti na to da su apelanti, u smislu člana 19. stav 5. Pravila Ustavnog suda, dužni obavijestiti Ustavni sud o svim promjenama pravnog i činjeničnog stanja u vezi s apelacijom, koje su se desile nakon podnošenja apelacije. U konkretnom slučaju, Ustavni sud zapaža da je apelant podneskom od 20. januara 2013. godine informirao Ustavni sud da je tužena protiv presude zbog propuštanja, koju je Općinski sud donio tokom trajanja postupka pred Ustavnim sudom, podnijela prijedlog za povrat u prijašnje stanje, o kojem Općinski sud do tog momenta nije bio odlučio, tako da će Ustavni sud, rukovodeći se odredbom člana 32. Pravila Ustavnog suda, dužinu predmetnog postupka ocijeniti isključivo prema apelantovim navodima i raspoloživim dokazima iz spisa.

32. U tom kontekstu, Ustavni sud zapaža da iz stanja spisa proizlazi da predmetni postupak još uvijek nije okončan i da se nalazi u Općinskom sudu radi odlučivanja o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje, a na tu činjenicu je ukazao apelant u dopuni apelacije osporavajući predmetni postupak u cijelosti. Dakle, relevantan period koji Ustavni sud treba uzeti u obzir prilikom razmatranja dužine predmetnog postupka je period od 13 godina i tri mjeseca.

b) Analiza dužine trajanja postupka

33. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o postupku pokrenutom radi isplate duga, te da se, s obzirom na činjenice koje je trebalo utvrditi i dokaze koje je trebalo provesti, ne može govoriti o složenom predmetu.

34. Analizirajući predmetni parnični postupak, Ustavni sud zapaža da je apelant tužbu (zajedno sa još 181 tužbom sličnog činjeničnog i pravnog osnova) podnio Općinskom sudu u oktobru 1999. godine, da je nakon toga sud u kratkom roku preduzeo prvu procesnu radnju dostavljajući tužbu tuženom na odgovor, te da je nakon saznanja da je tuženi umro već u februaru 2000. godine, dakle nakon nepuna četiri mjeseca od podnošenja tužbe, donio rješenje o prekidu postupka, koje je uredno dostavljeno tadašnjem apelantovom advokatu (uz odgovor na apelaciju dostavljena je kopija dostavnice).

35. U vezi s navedenim, Ustavni sud podsjeća na to da je odredbama ZPP (tada važećeg i novog) propisano da za vrijeme prekida postupka rokovi ne teku, odnosno da sud za vrijeme prekida postupka ne može preduzimati nikakve procesne radnje, pa s obzirom na jasne zakonske odredbe, Općinski sud objektivno nije ni mogao da postupa u predmetu u periodu prekida postupka koji je trajao duže od 11 godina. Pr tom, Ustavni sud naglašava da Općinski sud nije mogao samoinicijativno nastaviti prekinuti postupak budući da je za nastavak postupka, u smislu relevantnih odredbi ZPP (član 199. starog ZPP, odnosno član 381. novog ZPP), potrebno da nasljednik […] preuzme postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to učine, a evidentno je da je u konkretnom slučaju prijedlog za nastavak postupka apelant podnio 23. maja 2011. godine.

36. Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u roku od samo dva dana od momenta podnošenja zahtjeva za nastavak postupka (23. maj 2011. godine) odlučio rješenjem da nastavi postupak, da je u decembru 2011. godine tuženoj dostavio tužbu na odgovor i da je nakon toga u roku od 10 mjeseci donio presudu zbog propuštanja.

37. Dakle, sumirajući predmetni postupak, Ustavni sud zapaža da je tokom postupka u periodu dužem od 11 godina postojala objektivna okolnost (prekid postupka) usljed koje sud nije mogao da postupa, niti da preduzima procesne radnje, zbog čega se taj period ne može staviti na teret Općinskom sudu. Evidentno je da je u periodima „aktivnosti“ predmeta Općinski sud preduzimao procesne radnje u relativno kratkim rokovima, te da u tom periodu nisu uočljivi neprihvatljivo dugi periodi neaktivnosti suda. S obzirom na tu okolnost i sve navedeno, činjenica da je tužena u novembru 2012. godine podnijela sudu prijedlog za povrat u prijašnje stanje o kojem Općinski sud, prema stanju spisa, još uvijek nije odlučio, ne može utjecati na drugačije odlučivanje suda. Dakle, uzimajući u obzir sve što je navedeno, Ustavni sud smatra da su apelantovi navodi o kršenju prava na pravično suđenje u „razumnom roku“ u predmetnom postupku Općinskog suda neosnovani.

38. Dakle, Ustavni sud zaključuje da su neosnovane apelantove tvrdnje da mu je u okviru predmetnog postupka prekršeno pravo na suđenje u „razumnom roku“ iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

c) Pitanje naknade na ime nematerijalne štete

39. U odnosu na apelantov zahtjev da mu se zbog dužine trajanja postupka isplati naknada na ime nematerijalne štete, Ustavni sud podsjeća na to da je, prema članu 76. stav 2. Pravila, ovlašten da izuzetno odredi naknadu nematerijalne štete kao kompenzaciju za utvrđenu povredu ustavnih prava apelanata, a kako je u konkretnom slučaju utvrđeno da nije bilo kršenja apelantovog prava na suđenje u „razumnom roku“ u predmetu Općinskog suda, apelantu ne pripada pravo na isplatu tražene naknade.

VIII.Zaključak

40. Ustavni sud zaključuje da, uzevši u obzir sve okolnosti konkretnog predmeta, nema povrede prava na donošenje odluke u „razumnom roku“ kao segmenta prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i pored okolnosti da je predmetni postupak trajao duže od 13 godina, i još uvijek nije okončan, jer je bio prekinut odlukom suda duže od 11 godina, a apelant nije zatražio nastavak postupka.

41. Na osnovu člana 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

42. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o meritumu u predmetu AP-4943/10 (Digitel Telekom Company Gradačac) | Sudska praksa | Aktio