Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-1178/10 (S. M.)

Odluka donesena 25. 04. 2013.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Izvršni postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1178/10

Apelacija

Odluka o meritumu

25. 04. 2013.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u predmetu broj AP 1178/10, rješavajući apelaciju Sime Miškovića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2, te člana 61. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:

Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Mirsad Ćeman, sudija na sjednici održanoj 25. aprila 2013. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija Sime Miškovića.

Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u izvršnom postupku koji se vodi u Osnovnom sudu u Prijedoru pod brojem I-111/05 (sada CMS-ov broj 4268/05).

Nalaže se Osnovnom sudu u Prijedoru da bez daljnjeg odlaganja donese odluku u predmetu broj I-111/05 (sada CMS-ov broj 4268/05), u skladu s članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav

1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Nalaže se Osnovnom sudu u Prijedoru da, u skladu s članom 74.

stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od 90 dana od dana dostavljanja ove odluke, obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Simo Mišković (u daljnjem tekstu: apelant) iz Prijedora podnio je 1. aprila 2010. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Osnovnim sudom u Prijedoru (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) pod brojem I-111/05 (sada CMS-ov broj 4268/05).

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 22. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda je zatraženo 10. decembra 2010. godine da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Osnovni sud je 22. decembra 2010. godine dostavio odgovor na apelaciju.

4. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovor na apelaciju je dostavljen podnosiocu apelacije 31. decembra 2010. godine.

III.Činjenično stanje

5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

6. Iz stanja spisa proizilazi da je Opština Prijedor kao tražilac izvršenja 16. marta 2005. godine podnijela prijedlog za izvršenje protiv apelanta a na osnovu Presude Osnovnog suda broj P-585/00 koja je postala pravosnažna 24. decembra 2004. godine. Presudom je apelant obavezan da preda u posjed tražiocu izvršenja, odnosno Opštini Prijedor, poslovne prostorije kao i da isplati utvrđeni novčani iznos na ime neisplaćenih zakupnina uz zateznu kamatu.

7. Zatim, iz stanja spisa proizilazi da je Osnovni sud 28. marta 2005. godine odredio predloženo izvršenje, te je po dijelu prijedloga koji se odnosi na predaju u posjed nepokretnosti postupljeno i predaja je izvršena 3. februara 2006. godine uz asistenciju sudske policije i uz pomoć bravara zbog apelantovog odbijanja da dobrovoljno postupi po zaključku suda.

8. U međuvremenu je Osnovni sud u Banjoj Luci donio Presudu broj 71 0 K 03000 07 K od 1. aprila 2008. godine kojom je Nada Ševo, načelnica Opštine Prijedor, proglašena krivom zbog učinjenog krivičnog djela nesavjesnog rada u službi iz člana 354. stav 2. Krivičnog zakona Republike Srpske, jer je, između ostalog, kao službeno lice na nezakonit način raspolagala poslovnim prostorima koji su u vlasništvu Republike Srpske, a ne Opštine Prijedor, i kojoj je izrečena uslovna osuda kojom je utvrđena kazna zavora u trajanju od šest mjeseci s vremenom provjeravanja od dvije godine. Istom presudom je oštećena Republika Srpska s imovinsko-pravnim zahtjevom u cjelini upućena na parnicu.

9. Nakon toga, apelant je podneskom od 9. juna 2008. godine predložio da Osnovni sud obustavi izvršenje koje se vodi pod poslovnim brojem I-111/05 i istim podneskom je predložio protivizvršenje. Apelant je u prilogu podneska dostavio i krivičnu Presudu Osnovnog suda u Banjoj Luci broj 71 0 K 03000 07 K od 1. aprila 2008. godine. Apelant je u podnesku istaknuo da su u konkretnom slučaju ispunjeni uslovi predviđeni članom 63. Zakona o izvršnom postupku, a u vezi s članom 3. Zakona o parničnom postupku, jer Opština Prijedor ne može raspolagati zahtjevom, jer nije vlasnik spornog poslovnog prostora, te ne može ni tražiti izvršenje, pa je predložio da sud usvoji njegov zahtjev za obustavu izvršenja u predmetu broj I-111/05 i usvoji njegov zahtjev za protivizvršenje i naloži Opštini Prijedor da mu u roku od 15 dana vrati u posjed sporni poslovni prostor.

10. Osnovni sud je 7. jula 2008. godine održao ročište, na kojem su Opština Prijedor kao tražilac izvršenja i apelant iznijeli svoje zahtjeve. Opština Prijedor je između ostalog istaknula da se u konkretnom predmetu nisu stekli uslovi predviđeni članom 63. Zakona o izvršnom postupku, s obzirom da izvršna isprava koja je osnov traženja nije pravosnažno ukinuta, nije preinačena, nije poništena, nije stavljena van snage, niti je na drugi način određeno da je bez dejstva, odnosno potvrda o izvršnosti nije pravosnažno ukinuta. Apelant je na ročištu između ostalog istaknuo da ostaje kod svog prijedloga da se obustavi izvršenje i za protivizvršenje, s obzirom da je u krivičnom postupku utvrđeno da sporna imovina nije vlasništvo Opštine Prijedor, odnosno tražioca izvršenja, već Republike Srpske, te da shodno tome tražilac izvršenja nema aktivnu legitimaciju u predmetnom postupku. Sud je na ročištu donio rješenje kojim je odlučeno da je ročište završeno, a da će o daljem toku postupka stranke biti obaviještene u pismenoj formi.

11. Apelant je podnescima od 26. novembra 2009. godine, 1. i 22. februara, 16. i 18. marta i 12. jula 2010. godine urgirao kod Osnovnog suda da uzme predmet u rad.

12. Prema stanju spisa, predmetni izvršni postupak je u toku.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

13. Apelant smatra da mu je u izvršnom postupku povrijeđeno pravo na «suđenje u razumnom roku» kao segment prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant je predložio da Ustavni sud u okviru svoje nadležnosti preduzme mjere s ciljem da se nastavi postupak i zakonito postupanje.

b) Odgovor na apelaciju

14. Osnovni sud je u odgovoru na apelaciju ukratko opisao hronologiju postupka, te istakao da se apelantova pritužba na trajanje postupka odnosi na period od 9. juna 2008. godine kada je u spis uložio podnesak kojim je tražio da se obustavi izvršenje i protivizvršenje, u prilog čemu je dostavio i krivičnu presudu Osnovnog suda u Banjoj Luci od 1. aprila 2008. godine. Osim toga, Osnovni sud je istaknuo da predmet nije uzet u rad, između ostalog, zbog velikog broja predmeta i nedovoljnog broja sudija.

V.Relevantni propisi

15. Zakon o izvršnom postupku («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07 i 29/10) u relevantnom dijelu glasi:

Član 5.

Hitnost i redoslijed postupanja (1)U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

(2)Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije. Član 15.

Rokovi za postupanje Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uvjeta da se o prigovoru odluči. Član 63.

Obustava izvršenja (1) Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti, ako je izvršna isprava pravosnažna ukinuta, preinačena, poništena, stavljena van snage ili je na drugi način određeno da je bez dejstva, odnosno ako potvrda o izvršnosti bude pravosnažno ukinuta.

(2) Izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti i kada, u skladu s odredbama koje uređuju obligacione odnose, treće lice ispuni obavezu prema tražiocu izvršenja umjesto izvršeniku.

(3) Izvršenje će se obustaviti ako je postalo nemoguće ili se iz drugih razloga ne može sprovesti.

Član 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

VI.Dopustivost

16. U skladu s članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

17. U skladu s članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

18. Prema članu 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.

19. Apelant se obratio Ustavnom sudu zbog činjenice da izvršni postupak povodom njegovog zahtjeva za izvršenje pravosnažne presude, u smislu člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, traje nerazumno dugo.

20. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija u ovom dijelu, u smislu člana 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Konačno, apelacija u ovom dijelu ispunjava i uvjete iz člana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva VII.Meritum

21. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja izvršnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pravo na pravično suđenje

22. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

23. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. […]

24. Ustavni sud prvenstveno smatra da je neophodno podsjetiti da su apelanti, u smislu člana 19. stav 5. Pravila Ustavnog suda, dužni obavijestiti Ustavni sud o svim promjenama pravnog i činjeničnog stanja u vezi s apelacijom, koje su se desile nakon podnošenja apelacije. Međutim, Ustavni sud ukazuje da u konkretnom slučaju apelant nije obavijestio Ustavni sud da li je u međuvremenu Osnovni sud donio odluku povodom njegovog prijedloga za obustavu izvršnog postupka i povodom njegovog prijedloga za protivizvršenje. S obzirom na navedeno Ustavni sud će, rukovodeći se odredbom člana 32. Pravila Ustavnog suda, dužinu postupka cijeniti isključivo prema apelantovim navodima i raspoloživim dokazima iz spisa.

Period koji se uzima u obzir

25. Ustavni sud zapaža da je apelant 9. juna 2008. godine podnio prijedlog za obustavu izvršnog postupka i prijedlog za protivizvršenje i da taj postupak, prema stanju spisa, još uvijek nije okončan. Dakle, relevantan period koji Ustavni sud treba uzeti pri ocjeni dužine predmetnog postupka je period od četiri godine i 10 mjeseci.

Analiza dužine trajanja postupka

26. U konkretnom slučaju radi se o postupku po apelantovom prijedlogu za obustavu izvršnog postupka i prijedlogu za protivizvršenje, koji se prema relevantnim zakonskim odredbama i praksi Evropskog suda smatra hitnim i zahtijeva dodatnu ažurnost suda u odnosu na zakonsku obavezu suda da izvršni postupak provede bez nepotrebnih odugovlačenja i zastoja. U tom kontekstu Ustavni sud smatra da se u konkretnom slučaju radi o nešto složenijem postupku, te da apelant svojim ponašanjem nije utjecao na dužinu postupka.

27. Ustavni sud, dalje, imajući u vidu da izvršni postupak koji se vodi radi naplate duga na ime zakupnine i predaje u posjed spornih poslovnih prostorija traje četiri godine i 10 mjeseci, Ustavni sud smatra da je dužina postupka a priori nerazumna i traži globalnu ocjenu. Naime, takva dužina bi se mogla opravdati samo u izuzetnim okolnostima koje Ustavni sud u konkretnom predmetu nije prepoznao niti su ih redovni sudovi predočili. Pri tom Ustavni sud naglašava da navodi Osnovnog suda (veliki broj predmeta u radu i nedovoljan broj sudija) ne mogu biti opravdanje za dužinu izvršnog postupka. Naime, Osnovni sud nije dostavio dokaze koji bi ukazivali da je preduzeo adekvatne mjere u smislu sistemskog rješavanja ovog problema, pa sama okolnost da ima u radu veliki broj predmeta i mali broj sudija ne može biti opravdanje za nerješavanje konkretnog predmeta u tako dugom periodu zbog čega se dužina postupka može u cijelosti pripisati propustu Osnovnog suda da djelotvorno kontrolira izvršni postupak.

28. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da je zbog neokončavanja postupka, koji traje četiri godine i 10 mjeseci, došlo do povrede apelantovog prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. VIII.Zaključak

29. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u odnosu na «donošenje odluke u razumnom roku» u situaciji kada Osnovni sud odluku o apelantovom prijedlogu za obustavu postupka i prijedlogu za protivizvršenje nije donio u roku od četiri godine i 10 mjeseci, premda se izvršni postupak prema izričitoj zakonskoj odredbi smatra hitnim, te kad se takvo neopravdano trajanje izvršnog postupka može pripisati isključivo ponašanju prvostepenog suda.

30. Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

31. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o meritumu u predmetu AP-1178/10 (S. M.) | Sudska praksa | Aktio