Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-1250/11 (Prometno preduzeće "Brazda produkt" d.o.o. Srbac)

Odluka donesena 16. 05. 2013.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Izvršni postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1250/11

Apelacija

Odluka o meritumu

16. 05. 2013.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u predmetu broj AP 1250/11, rješavajući apelaciju Prometnog preduzeća "Brazda produkt" d.o.o. Srbac, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59 stav 2 alineja 2, člana 61 st. 1 i 2 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:

Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mirsad Ćeman, sudija Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 16. maja 2013. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija Prometnog preduzeća "Brazda produkt" d.o.o. Srbac.

Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u izvršnom postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Gradiški pod brojem 72 0 I 012193 10 I.

Nalaže se Osnovnom sudu u Gradiški da, po hitnom postupku, okonča postupak u predmetu broj 72 0 I 012193 10 I, u skladu sa članom II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Nalaže se Osnovnom sudu u Gradiški da, u skladu s članom 74 stav 5 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o mjerama koje su preduzete s ciljem da se izvrši ova odluka.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Prometno preduzeće "Brazda produkt" d.o.o. Srbac (u daljnjem tekstu: apelant), kog zastupa Draginja Aničić, advokat iz Srpca, podnio je 12. marta 2011. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Osnovnim sudom u Gradiški (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) pod brojem 72 0 I 012193 10 I.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 22 stav 1 Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda zatraženo je 29. marta 2013. godine da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Osnovni sud je 10. aprila 2013. godine dostavio odgovor na apelaciju.

4. Na osnovu člana 26 stav 2 Pravila Ustavnog suda, odgovor na apelaciju dostavljen je podnosiocu apelacije 17. aprila 2013. godine.

III.Činjenično stanje

5. Činjenice predmeta koje proizilaze iz apelantovih navoda i dokumenata koji su predočeni Ustavnom sudu mogu da se sumiraju na sljedeći način.

6. Presudom zbog propuštanja Osnovnog suda broj Mal. 234/04 od 17. januara 2006. godine obavezan je Dragan Ilić (u daljnjem tekstu: izvršenik) da apelantu isplati dug u iznosu od 300,00 KM i troškove postupka u iznosu od 150,00 KM, a sve u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

7. Apelant je 21. avgusta 2006. godine prijedlogom Osnovnom sudu pokrenuo izvršni postupak radi izvršenja pravosnažne Presude tog suda broj Mal. 234/04 od 17. januara 2006. godine u kom je predložio izvršenje zapljenom, procjenom i prodajom izvršenikovih pokretnih stvari.

8. Osnovni sud je Rješenjem o izvršenju broj 072-0-I-06-000792 od 6. septembra 2006. godine odredio predloženo izvršenje.

9. S obzirom da sud nije preduzimao radnje u predmetu, apelant je 26. januara i 3. decembra 2009. godine podnio urgencije, tražeći da se izvrši pljenidbeni popis.

10. Pošto sud nije izvršio pljenidbeni popis ni poslije pismenih urgencija, apelant je podneskom od 20. septembra 2010. godine predložio da Osnovni sud donese rješenje kojim bi se izvršilo spajanje predmeta broj CMS – 12193 I (raniji broj 072 0 I 06 000792) i predmeta broj CMS 12256 I (raniji broj 72 0 I 012256 10 I), s obzirom da je protiv istog izvršenika u toku izvršni postupak po prijedlogu tražioca izvršenja "Agromiks" d.o.o. Donji Karajizovci, te da je u njemu izvršen pljenidbeni popis pokretnih stvari.

11. Iz stanja spisa proizilazi da je Osnovni sud donio Rješenje broj 72 0 I 012193 od 19. jula 2011. godine kojim je odlučio da se izvrši spajanje predmeta 72 0 I 012193 10 I i 72 0 I 012256 10 I, te da će se u predmetnoj pravnoj stvari voditi jedinstven postupak izvršenja pod brojem 72 0 I 012256 10 I.

12. Nakon toga Osnovni sud je, u izvršnom postupku tražilaca izvršenja "Agromiks" d.o.o. Donji Karajizovci i apelanta protiv izvršenika, radi izvršenja na pokretnim stvarima, donio Zaključak o prodaji broj 72 0 I 012256 10 I od 8. avgusta 2012. godine kojim je odredio datum održavanja ročišta za prodaju pokretnih stvari izvršenika javnim nadmetanjem za 3. septembar 2012. godine. Osim toga, u zaključku je navedeno da vrijednost pokretnih stvari, pobliže navedenih u samom zaključku, iznosi 8.300,00 KM (popisane su pokretne stvari izvršenika u ukupnom iznosu od 8.300,00 KM, i to, traktor "539 – IMT Boegrad" – 2.200,00 KM, traktor "Ursus" s utovarivačem – 3.550,00 KM, plug – 450,00 KM i traktorska prikolica – 2.100,00 KM).

13. Dalje, iz stanja spisa proizilazi da je Osnovni sud 3. septembra 2012. godine sačinio zapisnik o zapljeni, procjeni i prodaji izvršenikovih stvari u kom je sudski vještak konstatovao da se na predmetnom ročištu nije pojavio niko od tražilaca izvršenja, a od izvšenika, sin i otac izvršenika.

14. Nakon toga, Osnovni sud je 23. oktobra 2012. godine sačinio zapisnik o zapljeni, procjeni i prodaji izvršenikovih stvari u kojima je sudski izvršilac konstatovao da za tražioca izvršenja "Agromiks" d.o.o. Donji Karajizovci i apelanta, kao i izvršenik nije pristupio niko iako je dostava uredna. Sud je na predmetnom ročištu donio i rješenje kojim je ročište odloženo i određeno da će naredno biti zakazano na inicijativu stranaka.

15. Nakon toga, Osnovni sud je dopisom od 25. oktobra 2012. godine apelantu dostavio kopiju zapisnika o popisu, procjeni i prodaji od 3. septembra 2012. godine i pozvao ga da se izjasni da li mijenja predmet izvršenja s obzirom da su dva ročišta za prodaju neuspješno završena.

16. Osnovni sud je dopisom od 26. februara 2013. godine pozvao izvršenika da se izjasni gdje se nalaze pokretne stvari koje su predmet prodaje pod prijetnjom izricanja novčane kazne, a taj dopis izvršenik je primio 2. marta 2013. godine.

17. Iz stanja spisa proizilazi da je Osnovni sud dopisom od 26. februara 2013. godine pozvao apelanta da se izjasni da li je plaćen dio duga. Postupajući po navedenom dopisu, apelant je 25. marta 2013. godine obavijestio sud da nije naplaćen dio duga.

18. Prema stanju spisa, predmetni izvršni postupak je u toku.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

19. Apelant smatra da mu je u predmetnom izvršnom postupku povrijeđeno pravo na «suđenje u razumnom roku» kao segment prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant je naveo hronologiju predmetnog postupka, te istaknuo da mu je neizvršenjem pravosnažne presude i nepostupanjem suda u postupku izvršenja, povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Apelant je takođe naveo da predmetni postupak traje već preko četiri godine, te da je Osnovni sud doprinio trajanju postupka jer nije preduzeo niti jednu radnju u cilju okončanja postupka. Na kraju, apelant je tražio naknadu nematerijalne štete u iznosu od 300,00 KM za svaku godinu trajanja izvršnog postupka.

b) Odgovor na apelaciju

20. Osnovni sud je u odgovoru na apelaciju ukratko opisao hronologiju postupka, te istakao da se može da rezimira da nije bilo objektivnih činjeničnih i procesnih pretpostavki da se predmetni izvršni postupak prije okonča i da je apelant svojim pravnim akcijama u postupku takođe značajno doprinio dužini trajanja postupka. Imajući u vidu navedeno, Osnovni sud je naveo da nije povrijeđeno apelantovo pravo na pristup sudu i pravičan postupak iz člana 6 Evropske konvencije, istaknuvši da je preduzeo brojne radnje u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku. Pored toga, Osnovni sud je istaknuo da u konkretnom slučaju treba imati u vidu veliki priliv predmeta i nedovoljan broj sudija, odnosno sudskih izvršilaca.

V.Relevantni propisi

21. Zakon o izvršnom postupku («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07 i 29/10) u relevantnom dijelu glasi:

Član 5.

Hitnost i redoslijed postupanja U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 15.

Rokovi za postupanje Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči.

Član 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

Član 118.

Izvršne radnje (1) Izvršenje na pokretnim stvarima provodi se njihovom zapljenom, procjenom i prodajom, te namirenjem tražioca izvršenja iz iznosa dobivenog prodajom. VI.Dopustivost

22. U skladu s članom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kog suda u Bosni i Hercegovini.

23. U skladu s članom 16 stav 1 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može da razmatra apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući shodno zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

24. U skladu s članom 16 stav 3 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može iznimno da razmatra apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koja štite Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.

25. Apelant se obratio Ustavnom sudu zbog činjenice da izvršni postupak povodom njegovog zahtjeva za izvršenje pravosnažne presude, u smislu člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije, traje nerazumno dugo.

26. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija u ovom dijelu, u smislu člana 16 stav 3 Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije. Na kraju, apelacija u ovom dijelu ispunjava i uslove iz člana 16 st. 2 i 4 Pravila Ustavnog suda, zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kog apelacija nije dopustiva.

VII.Meritum

27. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja izvršnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije.

Pravo na pravično suđenje

28. Član II/3 Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i osnovne slobode iz stava 2 ovog člana, a ona obuhvataju:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

29. Član 6 stav 1 Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. […]

30. Ustavni sud prije svega ukazuje da shodno ustaljenoj praksi Ustavnog suda, «izvršenje presude koju donese bilo koji sud mora da bude posmatrano kao integralni dio suđenja u smislu člana 6 Evropske konvencije» (vidi vodeće odluke Ustavnog suda AP 288/03 od 17. decembra 2004. godine, stav 28, objavljena u «Službenom glasniku BiH» broj 8/05 i AP 464/04 od 17. februara 2005. godine, stav 27, objavljena u «Službenom glasniku BiH» broj 40/05). Ustavni sud, dalje, ukazuje na stav Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), shodno kom su države ugovornice dužne da organizuju svoj sistem izvršenja pravosnažnih presuda na način koji je djelotvoran, kako pravno, tako i u praksi, te da obezbijede izvršenje bez nepotrebnih odlaganja (vidi Evropski sud, Fuklev protiv Ukrajine, presuda broj 71186/01 od 7. juna 2005. godine, stav 84).

31. Ustavni sud podsjeća da, shodno praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora da se ocjenjuje u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijumima koji su uspostavljeni praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta. Takođe s izvršnim postupkom, zbog same njegove prirode, treba da se postupa žurno (vidi Evropski sud, Mahmutović protiv Hrvatske, aplikacija broj 9505/03 od 15. februara 2007. godine, stav 26).

Period koji se uzima u obzir

32. Ustavni sud zapaža da je apelant 21. avgusta 2006. godine pokrenuo predmetni izvršni postupak i da taj postupak, prema stanju spisa, još uvijek nije okončan. Dakle, relevantan period koji Ustavni sud treba da uzme pri ocjeni dužine postupka je period od šest godina i osam mjeseci.

Analiza dužine trajanja postupka

33. U konkretnom slučaju radi se o izvršnom postupku koji je apelant pokrenuo radi izvršenja pravosnažne i izvršne presude. S obzirom na vrstu i prirodu konkretne pravne stvari (naplata potraživanja apelanata zapljenom, procjenom i prodajom pokretnih stvari izvršenika, te spajanje s drugim izvršnim predmetom), Ustavni sud smatra da se radi o relativno složenom postupku.

34. U pogledu apelantovog ponašanja, Ustavni sud zapaža da je apelant, nakon donošenje rješenje o izvršenju, a pošto sud nije izvršio pljenidbeni popis, predložio da se izvrši spajanje njegovog predmeta broj CMS – 12193 I s predmetom broj CMS 12256 I, s obzirom da je protiv istog izvršenika u toku izvršni postupak po prijedlogu tražioca izvršenja "Agromiks" d.o.o. Donji Karajizovci, te da je u njemu izvršen pljenidbeni popis pokretnih stvari. Pored toga, Ustavni sud zapaža da se apelan nije pojavio na dva ročišta (3. septembra i 23. oktobra 2012. godine) koja su zakazana radi zapljene, procjene i prodaje izvršenikovih pokretnih stvari. Međutim, iako su navedene radnje u izvjesnoj mjeri doprinijele dužini postupka, budući da je takvo apelantovo postupanje bilo u skladu s njegovim pravima propisanim relevantnim zakonskim odredbama i nije bilo usmjereno na odugovlačenje postupka, Ustavni sud smatra da apelant svojim ponašanjem, uključujući i propust da pristupi na dva ročišta, nije značajno uticao na dužinu predmetnog postupka. Osim toga, Ustavni sud zapaža da je apelant urgirao da se hitno postupa u navedenom predmetu (podnescima od 26. januara i 3. decembra 2009. godine).

35. Ustavni sud dalje, imajući u vidu da je izvršni postupak za realizaciju potraživanja na ime naknade štete trajao šest godina i osam mjeseci, smatra da je dužina predmetnog postupka a priori nerazumna i traži globalnu ocjenu. Naime, takva dužina bi mogla da se opravda samo u izuzetnim okolnostima koje Ustavni u okolnostima konkretnog predmeta nije prepoznao niti su ih redovni sudovi predočili. Pri tom Ustavni sud naglašava da navodi Osnovnog suda (veliki broj predmeta u radu i nedovoljan broj sudija, odnosno sudskih izvršenika), ne mogu da budu opravdanje za dužinu predmetnog izvršnog postupka. Ovo stoga što Osnovni sud nije dostavio dokaze koji bi ukazivali da je preduzeo adekvatne mjere u smislu sistemskog rješavanja ovog problema, pa sama okolnost da ima u radu veliki broj predmeta i mali broj sudija ne može da bude opravdanje za nerješavanje konkretnog predmeta u tako dugom periodu zbog čega dužina postupka može u cijelosti da se pripiše propustu Osnovnog suda, da djelotvorno kontroliše predmetni izvršni postupak.

36. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da je zbog neokončavanja postupka, koji je trajao šest godina i osam mjeseci, došlo do povrede apelantovog prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije.

Pitanje naknade nematerijalne štete

37. U smislu člana 76 stav 2 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud izuzetno, na zahtjev apelanata, može da odredi naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantovanih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

38. Uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti ovoga predmeta, Ustavni sud smatra da je odluka kojom se utvrđuje kršenje apelantovih ustavnih prava i nalog da se bez daljnjeg odlaganja okonča izvršni postupak odgovarajuća satisfakcija za apelanta. VIII.Zaključak

39. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije kada je izvršni postupak po apelantovom prijedlogu za izvršenje pravosnažne presude trajao duže od šest godina iako se i prema domaćem zakonu i prema Evropskoj konvenciji izvršni postupak smatra postupkom hitne prirode pri čemu dužina postupka u cijelosti može da se stavi na teret redovnim sudovima.

40. Na osnovu člana 61 st. 1 i 2 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

41. Shodno članu VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjedica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o meritumu u predmetu AP-1250/11 (Prometno preduzeće "Brazda produkt"… | Sudska praksa | Aktio