Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-3638/11 (S.L.)
Odluka donesena 17. 07. 2013.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Isplata duga
- Pravično suđenje - razuman rok
- Izvršni postupak
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3638/11
Apelacija
Odluka o meritumu
17. 07. 2013.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u predmetu broj AP 3638/11, rješavajući apelaciju S.L., na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59 stav 2 alineja 2, člana 61 st. 1 i 2 i člana 76 stav 2 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu: Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mirsad Ćeman, sudija Zlatko M. Kneežević, sudija na sjednici održanoj 17. jula 2013. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija S.L.
Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog toga što u razumnom roku nije okončan izvršni postupak koji se vodi pred Osnovnim sudom u Gradišci u predmetu broj I-102/04 (novi broj 072 0 I 06 001976).
Nalaže se Osnovnom sudu u Gradišci da po hitnom postupku okonča izvršni postupak u predmetu broj I-102/04 (novi broj 072 0 I 06 001976) u skladu sa članom II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nalaže se Vladi Republike Srpske da apelantu S.L. u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke isplati iznos od 1.500,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog kršenja prava na donošenje odluke u razumnom roku.
Nalaže se Osnovnom sudu u Gradišci i Vladi Republike Srpske da, u skladu sa članom 74 stav 5 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. S.L. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Laminaca podnio je 10. septembra 2011. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Osnovnim sudom u Gradišci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) u predmetu broj I-102/04 (novi broj 072 0 I 06 001976). II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 22 stav 1 Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda zatraženo je 24. aprila 2013. godine da dostavi odgovor na apelaciju.
3. Osnovni sud je 8. maja 2013. godine dostavio odgovor na apelaciju.
4. Na osnovu člana 26 stav 2 Pravila Ustavnog suda, odgovor na apelaciju dostavljen je podnosiocu apelacije 1. jula 2013. godine.
III.Činjenično stanje
5. Činjenice predmeta koje proizIlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:
6. Iz stanja spisa proizilazi da je apelant 2. juna 2004. godine podnio predlog za izvršenje protiv "Ribnjaka Bardača" a.d. iz Srpca (u daljnjem tekstu: izvršenik) na osnovu pravosnažnih Presude Osnovnog suda u Srpcu broj P-67/98 od 25. decembra 2001. godine i Presude Okružnog suda u Banjoj Luci broj Ž-33/03 od 9. februara 2004. godine. Iz stanja spisa proizilazi da je Osnovni sud donio Rješenje broj I-102/04 od 23. juna 2004. godine kojim je prihvatio predloženo izvršenje zapljenom novčanog potraživanja i prenosom radi naplate glavnog duga u iznosu od 20.218,58 KM sa zakonskom zateznom kamatom počev od 28. avgusta 2001. godine do isplate, troškova parničnog postupka u iznosu od 550,00 KM i troškova izvršnog postupka u iznosu od 500,00 KM.
7. Nakon prenosa iznosa od 3.000,00 KM sa računa izvršenika na apelantov račun, po apelantovom predlogu od 4. avgusta 2004. godine Osnovni sud je donio rješenje od 24. septembra 2004. godine kojim je promijenio predmet i sredstvo izvršenja i odredio da će se izvršenje sprovesti na pokretnim stvarima izvršenika, a radi naplate iznosa od 17.218,58 KM. Iz podataka iz spisa predmeta proizilazi da je sud sproveo postupak izvršenja popisom, procjenom i prodajom pokretnih stvari izvršenika, ali da ni nakon toga nisu namirena sva apelantova potraživanja, pa je iz tog razloga apelant zatražio da se izvrši prodaja pokretnih stvari izvršenika koje ranije nisu prodate, a koje su ostale na čuvanju kod trećeg lica.
8. Osnovni sud je donio Rješenje broj I-102/04 od 28. marta 2006. godine kojim je obustavio izvršni postupak u tom predmetu. Naime, Osnovni sud je utvrdio da nema više pokretnih stvari koje su vlasništvo izvršenika, a koje mogu biti predmet zapljene, kao ni stvari koje su bile popisane zapisnicima od 13. oktobra i 10. novembra 2004. godine, a koje do tada nisu bile prodate radi namirenja tražioca izvršenja. Takođe, Osnovni sud je istakao da je pozvao apelanta da radi namirenja preostalog duga navede novi predmet i sredstvo izvršenja, ali da je apelant obavijestio sud da ostaje kod predloga za popis i predaju stvari koje se nalaze kod trećeg lica, navodeći da je rukovodilac trećeg lica naveo neistinitu izjavu u pogledu predmetnih stvari. Zaključivši kako apelant nije postupio po uputama suda, kao i da više nema pokretnih stvari koje mogu biti predmet izvršenja, Osnovni sud je odlučio kao u dispozitivu rješenja.
9. Prema informacijama iz spisa predmeta, navedeno rješenje je ukinuto Rješenjem Okružnog suda broj 011-0-Ž-06-000367 od 28. novembra 2006. godine i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovni postupak.
10. Nakon toga, a što proizilazi iz stanja spisa, apelant podneskom Osnovnom sudu od 8. februara 2007. godine tražio sprovođenje vještačenja o visini zatezne kamate na dug, kao i da se naloži trećem licu "Agroimpexu " Banja Luka, radnoj jedinici izvršenika, predaja pokretnih stvari koje su vlasništvo izvršenika, te je predložio prodaju tačno određenih stvari.
11. Apelant je u podnesku Osnovnom sudu od 20. februara 2007. godine istaknuo da je ukupno naplaćen iznos od 26.081,00 KM, a u više podnesaka počev od 27. jula 2007. godine do 24. avgusta 2007. godine apelant je tražio daljnju prodaju pokretnih stvari, prenos izvršenikovih prava na predaju stvari radi sprovođenja izvršenja po pravilima o prenosu radi naplate uz specifikaciju tačno određenih stvari, između ostalog, i popis i zapljenu cjevovoda kod pumpe "Busarić".
12. Osnovni sud je Rješenjem broj 072-0-I-06-001 976 od 11. oktobra 2007. godine obacio apelantov predlog kao nedozvoljen.
13. Odlučujući o apelantovoj žalbi protiv rješenja Osnovnog suda od 11. oktobra 2007. godine, Okružni sud je donio Rješenje broj 011-0-Ž-07-000 562 od 31. decembra 2007. godine kojim je žalbu uvažio, rješenje Osnovnog suda ukinuo i predmet vratio tom sudu na ponovni postupak.
14. Iz stanja spisa proizilazi da je apelant pismenim podneskom predložio izvršenje na cjevovodu dužine 250 m, odnosno građevinskom objektu – nekretnini. Rješenjem Osnovnog suda broj 072 0 I 06 001 976 od 9. aprila 2009. godine navedeni apelantov predlog je odbačen kao nedozvoljen, a koje rješenje je potvrđeno Rješenjem Okružnog suda broj 011-0- Ž-09-000 069 od 26. maja 2009. godine.
15. Dalje, iz stanja spisa proizilazi da je apelant podneskom od 27. oktobra 2009. godine predložio izvršenje popisom, procjenom i prodajom pokretnih stvari izvršenika.
16. Osnovni sud je dopisom broj 072 0 i 06 001 976 od 4. novembra 2009. godine obavijestio apelanta da je izvršenje na pokretnim stvarima izvršenika dozvoljeno na samom početku postupka, odnosno 2004. godine, a da je u apelantovom prisustvu uz asistenciju sudske policije 5. januara 2009. godine izvršen uviđaj u krugu poslovnog prostora i zgradama "Agroimpexa", te da je potrebno da apelant svoj predlog za izvršenje usmjeri na drugi predmet izvršenja na kome do tada izvršenje nije dozvoljeno.
17. Iz stanja spisa proizilazi da je rješenjem Osnovnog suda od 17. septembra 2009. godine protiv izvršenika otvoren stečajni postupak.
18. Takođe, iz stanja spisa proizilazi da je Osnovni sud dobio obavještenje od Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci o vođenju stečajnog postupka protiv izvršenika, kao i Rješenju stečajnog suda broj 57 0 St 007684 06 St od 29. jula 2011. godine kojim je postupak stečaja nad stečajnim dužnikom zaključen i da će se po pravosnažnosti izvršiti brisanje stečajnog dužnika, odnosno izvršenika iz registra preduzeća.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
19. Apelant smatra da mu je u ovom izvršnom postupku povrijeđeno pravo na «suđenje u razumnom roku» kao segmentu prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant je naveo hronologiju postupka, te istaknuo da predmetni izvršni postupak očigledno neopravdano dugo traje i da sud krši njegova ljudska i zakonska prava. Apelant je predložio da Ustavni sud usvoji apelaciju i naloži Bosni i Hercegovini da mu plati iznos od 17.782,70 KM sa pripadajućom zakonskom kamatom od 3. marta 2007. godine do isplate.
b) Odgovor na apelaciju
20. Osnovni sud je u odgovoru na apelaciju ukratko opisao hronologiju postupka, te, između ostalog, istaknuo da je rješenjem stečajnog suda od 29. jula 2011. godine zaključen stečajni postupak nad izvršenikom. Pored toga, Osnovni sud je istaknuo da je u konkretnom slučaju riječ o složenom izvršnom predmetu, jer se nastoji sprovesti izvršenje u situaciji kada izvršenik ne raspolaže imovinom koja može biti predmet izvršenja u situaciji kada se nad izvršenikom sprovodi stečajni postupak. Takođe, Osnovni sud je istaknuo da je djelovanje apelanta bilo takvo da je onemogućilo sud da ekspeditivno sprovede izvršenje.
V.Relevantni propisi
21. Zakon o izvršnom postupku («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07 i 29/10) u relevantnom dijelu glasi:
Član 5.
Hitnost i redoslijed postupanja (1) U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.
(2) Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.
Član 15.
Rokovi za postupanje Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uvjeta da se o prigovoru odluči.
Član 63.
Obustava izvršenja (1) Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti, ako je izvršna isprava pravosnažna ukinuta, preinačena, poništena, stavljena van snage ili je na drugi način određeno da je bez dejstva, odnosno ako potvrda o izvršnosti bude pravosnažno ukinuta.
(2) Izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti i kada, u skladu s odredbama koje uređuju obligacione odnose, treće lice ispuni obavezu prema tražiocu izvršenja umjesto izvršeniku.
(3) Izvršenje će se obustaviti ako je postalo nemoguće ili se iz drugih razloga ne može sprovesti.
Član 64.
Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.
VI.Dopustivost
22. U skladu sa članom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
23. U skladu sa članom 16 stav 1 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
24. Prema članu 16 stav 3 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodna dokumenta koja se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
25. Apelant se obratio Ustavnom sudu zbog činjenice da izvršni postupak povodom njegovog zahtjeva za izvršenje pravosnažne presude, u smislu člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije, traje nerazumno dugo.
26. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija u ovom dijelu, u smislu člana 16 stav 3 Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije. Konačno, apelacija u ovom dijelu ispunjava i uslove iz člana 16 st. 2 i 4 Pravila Ustavnog suda, zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva
VII. Meritum
27. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja izvršnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije.
Pravo na pravično suđenje
28. Član II/3 Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i osnovne slobode iz stava 2 ovog člana, aona obuhvataju:
e) Pravo na pravičan postupak u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
29. Član 6 stav 1 Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. […]
30. Ustavni sud prvenstveno smatra da je neophodno podsjetiti da su apelanti, u smislu člana 19 stav 5 Pravila Ustavnog suda, dužni obavijestiti Ustavni sud o svim promjenama pravnog i činjeničnog stanja u vezi sa apelacijom koje su se desile nakon podnošenja apelacije. Međutim, Ustavni sud ukazuje da u konkretnom slučaju apelant nije obavijestio Ustavni sud da li je u međuvremenu Osnovni sud okončao predmetni izvršni postupak. S obzirom na navedeno, Ustavni sud će, rukovodeći se odredbom člana 32 Pravila Ustavnog suda, dužinu postupka ocijeniti isključivo prema apelantovim navodima i raspoloživim dokazima iz spisa.
Period koji se uzima u obzir
31. Ustavni sud zapaža da je apelant 2004. godine pokrenuo predmetni izvršni postupak i da taj postupak, prema stanju spisa, još uvijek nije okončan. Iako apelant u navodima apelacije ukazuju na dužinu izvršnog postupka, počevši od njegovog pokretanja 2004. godine pa do podnošenja apelacije Ustavnom sudu, odnosno do donošenja odluke Ustavnog suda, Ustavni sud podsjeća da relevantni period ne završava tada, već 17. septembra 2009. godine, kao datuma kada je protiv izvršenika otvoren stečajni postupak, pa će Ustavni sud dužinu postupka ocijeniti do tog datuma.
32. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zapaža da je apelant 2. juna 2004. godine pokrenuo predmetni izvršni postupak, da je 17. septembra 2009. godine otvoren stečajni postupak protiv izvršenika, ali da taj postupak, prema stanju spisa, još uvijek nije okončan u skladu sa članom 64 ZIP-a. Dakle, relevantan period koji Ustavni sud treba uzeti pri ocjeni dužine predmetnog postupka jeste pet godina i tri mjeseca. Analiza dužine trajanja postupka
33. U konkretnom slučaju se radi o izvršnom postupku koji je apelant pokrenuo radi izvršenja pravosnažne i izvršne presude. S obzirom na vrstu i prirodu konkretne pravne stvari (naplata apelantovog potraživanja popisom, procjenom i prisilnom prodajom izvršenikovih nekretnina, odnosno pljenidbom i prenosom novčanih sredstava izvršenika sa izvršenikovih računa na apelantov račun), Ustavni sud smatra da se radi o relativno složenom postupku.
34. U pogledu apelantovog ponašanja, Ustavni sud zapaža da je apelant, nakon donošenja rješenja o izvršenju, tri puta mijenjao način i sredstvo izvršenja (prvi put je tražio izvršenje na novčanim sredstvima izvršenika, zatim na nekretnini i konačno na pokretnim stvarima izvršenika), a sve s ciljem da namiri svoje potraživanje. Takođe, apelant je podnio zahtjev za izuzeće postupajućeg sudije. Međutim, iako su navedene radnje u izvjesnoj mjeri doprinijele dužini postupka, budući da je takvo apelantovo postupanje bilo u skladu s njegovim pravima propisanim relevantnim zakonskim odredbama i nije bilo usmjereno na odugovlačenje postupka, Ustavni sud smatra da apelant svojim ponašanjem nije u značajnoj mjeri uticao na dužinu postupka.
35. Iz odgovora na apelaciju koju je Ustavnom sudu 8. maja 2013. godine dostavio Osnovni sud proizilazi da taj sud smatra da predmetni postupak nije okončan jer je riječ o složenom izvršnom predmetu, kao i da je apelantovo djelovanje bilo takvo da je onemogućilo sud da ekspeditivno sprovede izvršenje. Osim toga, Osnovni sud je naveo hronologiju predmetnog izvršnog postupka, te istakao da je rješenjem stečajnog suda od 29. jula 2011. godine postupak stečaja nad stečajnim dužnikom zaključen i da će se po pravosnažnosti izvršiti brisanje stečajnog dužnika, odnosno izvršenika iz registra preduzeća. Međutim, i pored navedenih okolnosti koje su objektivno doprinijele dužini predmetnog postupka, Ustavni sud podsjeća na to da se, u skladu sa članom 64 ZIP-a, izvršni postupak smatra dovršenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog predloga, sprovođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.
36. U vezi s navedenim, Ustavni sud smatra da obaveza suda da odobri i sprovede izvršenje koje je, prema relevantnim odredbama ZIP-a, određeno na osnovu pravosnažnih Presude Osnovnog suda u Srpcu broj P-67/98 od 25. decembra 2001. godine i Presude Okružnog suda u Banjoj Luci broj Ž-33/03 od 9. februara 2004. godine, nije iscrpljena samo donošenjem rješenja o izvršenju već se ova obaveza suda sastoji i u preduzimanju daljih mjera i radnji koje kao rezultat imaju okončanje (dovršenje) izvršnog postupka. S tim u vezi, Ustavni sud ponovo podsjeća da se, u skladu s članom 64 ZIP-a, izvršni postupak smatra dovršenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog predloga, sprovođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja. U konkretnom slučaju, a na osnovu svega predočenog Ustavnom sudu, očigledno je da odluka čijom bi se pravosnažnošću izvršni postupak smatrao dovršenim u smislu navedene zakonske odredbe nije donesena.
37. Uzimajući u obzir navedeno, Ustavni sud smatra da nije nužno upuštati se u daljnju analizu razumnosti trajanja postupka, jer je očigledno da se period od devet godina i jedan mjesec u kojem nije okončan izvršni postupak, od toga pet godina i tri mjeseca do otvaranja stečajnog postupka nad izvršenikom, ne može smatrati razumnim sa aspekta standarda prava na pravično suđenje.
38. Ustavni sud zaključuje da je u ovom slučaju, zbog dužine trajanja izvršnog postupka, povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije.
Pitanje naknade nematerijalne štete
39. U smislu člana 76 stav 2 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud izuzetno, na zahtjev apelanata, može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantovanih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
40. Prilikom odlučivanja o apelantovom zahtjevu za naknadu nematerijalne štete Ustavni sud upućuje na ranije utvrđen princip određivanja visine naknade štete u ovakvim slučajevima (vidi, Ustavni sud, Odluka broj AP 938/04, objavljena u «Službenom glasniku Bosne i Hercegovine» broj 20/06, st. 48-51). Prema utvrđenom principu, apelantima bi za svaku godinu odgađanja da se donese odluka trebalo isplatiti iznos od približno 150,00 KM, odnosno dvostruki iznos u predmetima koji zahtijevaju posebnu hitnost. S obzirom na to da predmetni postupak traje devet godina, od toga pet godina do otvaranja stečajnog postupka, te da se radi o hitnom postupku, Ustavni sud smatra da apelantu treba na ime nematerijalne štete, zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, isplatiti iznos od 1.500,00 KM. Navedeni iznos apelantu je dužna isplatiti Vlada Republike Srpske, s obzirom na sjedište Osnovnog suda, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke. VIII.Zaključak
41. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije kada je izvršni postupak po apelantovom predlogu za izvršenje pravosnažne presude trajao duže od pet godina iako se, i prema domaćem zakonu i prema Evropskoj konvenciji, izvršni postupak smatra postupkom hitne prirode pri čemu se dužina postupka u cijelosti može staviti na teret redovnim sudovima.
42. Na osnovu člana 61 st. 1 i 2 i člana 76 stav 2 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
43. Prema članu VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjedica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić