Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2225/10 ("Bamim" d.o.o. Sapna)
Odluka donesena 05. 09. 2013.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2225/10
Apelacija
Odluka o dopustivosti
05. 09. 2013.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić i sudije Mirsad Ćeman i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 5. septembra 2013. godine, u predmetu broj AP 2225/10, rješavajući apelaciju "Bamim" d.o.o. Sapna, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija "Bamim" d.o.o. Sapna podnesena protiv rješenja Okružnog suda u Bijeljini broj 12-0-Dn-
00131610 Gž od 28. juna 2010. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. "Bamim" d.o.o. Sapna (u daljnjem tekstu: apelant) zastupan po Salihu Mehanoviću advokatu iz Kalesije, podnio je 7. juna i 12. avgusta 2010. godine apelacije Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Okružnog suda u Bijeljini (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 12 0 Dn 001316 10 Gž od 28. juna 2010. godine.
2. S obzirom na to da se apelacije odnose na isti činjenični i pravni osnov, Ustavni sud je, u skladu sa članom 31. stav 1. Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP 2225/10. Spojene su sljedeće apelacije: AP 2225/10 i AP 3559/10. Ukupno su spojene dvije apelacije.
3. Osnovni sud u Zvorniku (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) je rješenjem broj 083-0-DN-09-000 498 od 21. aprila 2010. godine, oglasio se nenadležnim za postupanje u predmetnoj pravnoj stvari, pa je ukinuo sve sprovedene radnje ovom postupku i odbacio prijedlog apelanta kao predlagača za upis prava etažnog vlasništva na osnovu ugovora o kupoprodaji ovjerenog od strane Općinskog suda u Kalesiji Ov. broj 851/2001 od 4. maja 2001. godine i aneksa ugovora notarski obrađenog od strane notara Ilijaza Mehmedovića iz Kalesije 24. septembra 2008. godine pod brojem OPU-625/2008.
4. Protiv citiranog rješenja Osnovnog suda, apelant je podnio žalbu Okružnom sudu. Rješenjem Okružnog suda broj 12 0 Dn 001316 10 Gž od 28. juna 2010. godine, žalba je odbijena i potvrđeno je prvostepeno rješenje. U obrazloženju rješenja je navedeno da je prvostepeni sud pravilno odlučio kada se pozvao na član 16. stav 3. Zakona o parničnom postupku Republike Srpske («Službeni glasnik Republika Srpske br. 58/03, 85/03, 74/05 i 63/07; u daljnjem tekstu: ZPP) obzirom da je u toku postupka utvrdio da za rješavanje spora nije nadležan sud u Republici Srpkoj, te se po službenoj dužnosti oglasio nenadležnim, ukinuo sve sprovedene radnje i prijedlog odbacio.
5. Apelant smatra da mu je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, pravo na nediskriminaciju iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije i pravo na zabranu zloupotrebe prava iz člana 17. Evropske konvencije. Apelant je naveo da su mu osporenom odlukom povrijeđena i prava iz član 14. stav 1. i član 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i član II. 2.(I) pod c) i k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustava FBiH) i član 10. član 16. stav 1., član 17. stav 1. i član 45. Ustava Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Ustava RS).
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi:
Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
7. Prije svega, potrebno je odgovoriti na pitanje uživa li predmetni postupak zaštitu člana 6. stav
1. Evropske konvencije, odnosno člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine.
8. Ustavni sud se poziva na praksu Evropskog suda za ljudska prava prema kojoj je odgovor na pitanje da li je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenljiv ili ne sadržan u odgovoru na pitanje «da li je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza» (vidi Evropski sud za ljudska prava, odluke Tre Traktorer Aktiebolag od 17. jula 1989. godine, stav 41; i H . v. France od 24. oktobra 1989. godine, stav 47). Imajući u vidu navedenu praksu Evropskog suda za ljudska prava, koju Ustavni sud podržava, Ustavni sud mora da ispita da li su ishod ili «posljedica» predmetnog postupka bili odlučujući za utvrđivanje apelantovih građanskih prava i obaveza.
9. Ustavni sud zapaža da se u postupcima pred Okružnim i Osnovnim sudom nije odlučivalo o bilo kakvom apelantovom građanskom pravu ili obavezi, budući da se pred navedenim sudovima raspravljalo o nadležnosti odnosno nenadležnosti suda u Republici Srpskoj za postupanje po apelantovom prijedlogu. Prema tome, ishod procedure u kojoj je donesena osporena odluka nije bio odlučujući za utvrđivanje apelantovih građanskih prava i obaveza. Nakon navedenog slijedi da, pitanje predmetnog postupka ne ulazi u domen člana 6. stav 1. Evropske konvencije odnosno člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine zbog čega je apelacija, ratione materiae, inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom. Također, Ustavni sud smatra da se u predmetnom postupku pred Okružnim sudom nije odlučivalo ni o apelantovom pravu na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
10. Imajući u vidu da je u apelantovom slučaju Ustavni sud zaključio da su navodi apelanta u pogledu kršenja prava iz člana II/3.e) i k) Ustava Bosne i Hercegovine odnosno člana 6. stav 1. Evropske konvencije i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, to su i navodi o povredi prava na zabranu diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije, kao i prava na zabranu zloupotrebe prava iz člana 17. Evropske konvencije, također, ratione materiae inkompatibilan sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije.
11. Također, kako je Ustavni sud zaključio da su navodi apelanta u pogledu kršenja prava iz člana II/3.e) i k) Ustava Bosne i Hercegovine odnosno člana 6. stav 1. Evropske konvencije i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, to su i navodi o povredi prava na pravično suđenje iz člana 14. stav 1. i prava na nediskriminaciju iz člana 26. Međunarodnog pakta o političkim i građanskim pravima, također ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom, budući da se u konkretnom slučaju nije odlučivalo o apelantovim građanskim pravima i obavezama, nego je odlučivano o nadležnosti odnosno nenadležnosti suda za postupanje po apelantovom tužbenom zahtjevu.
12. Osim toga, apelant navodi povredu prava iz Ustava FBiH i prava iz Ustava RS. U vezi sa ovim navodima, Ustavni sud ukazuje da se njegova apelaciona nadležnost odnosi na prava garantovana Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom koja se, prema članu II/2. Ustava Bosne i Hercegovine, direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini, te da Ustavni sud ne razmatra eventualne povrede prava prema Ustavu FBiH odnosno Ustavu RS. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da je apelacija u dijelu u kojem se navodi povreda navedenih prava nedopuštena, jer je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
13. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
14. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Valerija Galić