Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-5038/11 (NLB Razvojna banka AD Banja Luka)
Odluka donesena 05. 09. 2013.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Pravično suđenje - razuman rok
- Izvršni postupak
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-5038/11
Apelacija
Odluka o meritumu
05. 09. 2013.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u predmetu broj AP 5038/11, rješavajući apelaciju NLB Razvojna banka AD Banja Luka , na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59 stav 2 alineja 2, člana 61 st. 1 i 2 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:
Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mirsad Ćeman, sudija Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 5. septembra 2013. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija NLB Razvojna banka AD Banja Luka.
Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog toga što u razumnom roku nije okončan izvršni postupak koji se vodi pred Osnovnim sudom u Sokocu pod brojem 89 0 Ip 000480 07 Ip (stari broj 089-0-IP-07-000 084).
Nalaže se Osnovnom sudu u Sokocu da po hitnom postupku okonča izvršni postupak u predmetu broj 89 0 Ip 000480 07 Ip (stari broj 089-0-IP-07-000 084), u skladu sa članom II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nalaže se Osnovnom sudu u Sokocu da, u skladu sa članom 74 stav 5 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. NLB Razvojna banka AD Banja Luka (u daljnjem tekstu: apelant) sa sjedištem u Banjoj Luci, koga zastupaju Ružica Topić i Nebojša Makarić, advokati iz Banje Luke, podnio je 28. decembra 2011. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Osnovnim sudom u Sokocu (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) u predmetu broj 89 0 Ip 000480 07 Ip (stari broj 089-0-IP-07-000 084).
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 22 stav 1 Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda zatraženo je 16. januara 2012. godine da dostavi odgovor na apelaciju.
3. Osnovni sud je 30. januara 2012. godine dostavio odgovor na apelaciju.
4. Na osnovu člana 26 stav 2 Pravila Ustavnog suda, odgovor na apelaciju dostavljen je podnosiocu apelacije 9. februara 2012. godine.
III.Činjenično stanje
5. Činjenice predmeta koje proizilaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:
6. Iz stanja spisa proizilazi da je apelant 30. marta 2007. godine Osnovnom sudu podnio predlog radi donošenja rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave, kojim bi se odredilo izvršenje javnom prodajom založenih nekretnina izvršenika "Kreator" d.o.o. Sokolac (u daljnjem tekstu: izvršenik) u apelantovu korist, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 3.908.241,33 KM, i to na ime dospjelih obaveza po ugovoru o izdavanju garancije i na ime dospjelih obaveza po ugovoru o kratkoročnom kreditu sa zateznom kamatom računajući od 27. marta 2007. godine do konačne isplate potraživanja i troškova postupka po odluci suda.
7. Osnovni sud je Rješenjem o izvršenju broj 089-0-IP-07-000 084 od 4. aprila 2007. godine odredio predloženo izvršenje.
8. Izvršenik je 23. aprila 2007. godine izjavio prigovor protiv rješenja o izvršenju na koji je apelant dostavio odgovor Osnovnom sudu.
9. Rješenjem Osnovnog suda broj 089-0-IP-07-000 084 od 5. jula 2007. godine odbijen je kao neosnovan izvršenikov prigovor.
10. Rješenjem Okružnog suda u Istočnom Sarajevu (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 014-0-PŽ-07-000 095 od 30. novembra 2007. godine odbijena je kao neosnovana žalba izvršenika i prvostepeno rješenje potvrđeno.
11. Apelant je podneskom od 10. marta 2011. godine urgirao kod Osnovnog suda uzimanje predmeta u rad i donošenje zaključka o procjeni vrijednosti nekretnina izvršenika i da nakon procjene pristupi javnoj prodaji predmeta izvršenja.
12. Iz stanja spisa proizilazi da je 10. juna 2011. godine Osnovni sud u predmetnoj izvršnoj stvari pozvao apelanta da uplati naknadu na ime vještačenja vještaka građevinske struke.
13. Nakon što je apelant dostavio uplatnicu, Osnovni sud je donio zaključak broj 89 0 Ip 000480 07 Ip od 20. juna 2011. godine kojim je odredio vještačenje vrijednosti nekretnina izvršenika posredstvom stalnog sudskog vještaka građevinske struke Miloša Glogovca. Navedenim zaključkom vještaku je dat rok da nalaz uradi u roku od 30 dana. Vještak je navedeni spis preuzeo 21. jula 2011. godine.
14. Apelant je podneskom od 20. septembra 2011. godine urgirao kod Osnovnog suda tražeći da taj sud naredi vještaku da predmetno vještačenje izvrši odmah, te da svoj nalaz dostavi sudu i strankama kako bi se postupak mogao nastaviti.
15. Iz stanja spisa proizilazi da je podneskom od 29. decembra 2011. godine Osnovni sud pozvao vještaka da obavijesti sud o razlozima nedostavljanja nalaza i mišljenja, te da u svakom slučaju vrati predmetni spis.
16. Nakon što je zaprimio navedeni podnesak, vještak je 19. januara 2012. godine dostavio podnesak, navodeći razloge o nedostavljanju nalaza, te uz njega vratio sudski spis.
17. Prema stanju spisa, predmetni izvršni postupak je u toku.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
18. Apelant smatra da mu je u predmetnom izvršnom postupku povrijeđeno pravo na «suđenje u razumnom roku» kao segment prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelant je naveo hronologiju predmetnog postupka, te istaknuo da njegovo postupanje nije uzrok što postupak pred Osnovnim sduom traje neopravdano dugo. Naprotiv, apelant ističe da je platio sudsku taksu i predujam vještačenja, te da je svoj zahtjev blagovremeno podnio i dokazao, kao i da je pismeno zahtijevao da se postupak ubrza i da ničim nije uticao na odugovlačenje postupka. Apelant je predložio da Ustavni sud usvoji apelaciju, te naloži Osnovnom sudu da predmet okonča u što kraćem roku, kao i da obaveže Vladu Republike Srpske da mu isplati iznos od 900,00 KM na ime nematerijalne štete za nepostupanje Osnovnog suda u razumnom roku.
b) Odgovor na apelaciju
19. U odgovoru na apelaciju Osnovni sud je ukratko naveo hronologiju predmeta, te istakao da će u ovoj izvršnoj stvari da odredi drugog vještaka za vještačenje predmetnih nekretnina. Pored toga, Osnovni sud je naveo da ima više od 20.000 izvršnih predmeta, da samo dvojica sudija radi na izvršnom referatu, a trojica sudija uz osnovni referat "Pisarnica" radi i izvršne predmete, te da se od dana podnošenja apelantovog predloga pa do dana slanja odgovora na apelaciju u konkretnom predmetu promijenilo pet sudija koji su postupali u navedenom predmetu. Imajući u vidu navedeno, Osnovni sud smatra da nisu osnovani apelantovi navodi.
V.Relevantni propisi
20. Zakon o izvršnom postupku («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07 i 29/10) u relevantnom dijelu glasi:
Član 5.
Hitnost i redoslijed postupanja (1)U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.
(2)Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.
Član 15.
Rokovi za postupanje Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči.
Član 64.
Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.
VI.Dopustivost
21. U skladu sa članom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
22. U skladu sa članom 16 stav 1 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
23. U skladu sa članom 16 stav 3 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodna dokumenta koja se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
24. Apelant se obratio Ustavnom sudu zbog činjenice da izvršni postupak povodom njegovog predloga za izvršenje vjerodostojne isprave, u smislu člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije, traje nerazumno dugo.
25. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija u ovom dijelu, u smislu člana 16 stav 3 Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije. Konačno, apelacija u ovom dijelu ispunjava i uslove iz člana 16 st. 2 i 4 Pravila Ustavnog suda, zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
VII.Meritum
26. Apelant smatra da mu je, zbog dužine trajanja izvršnog postupka, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije, kao i pravo na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
Pravo na pravično suđenje
27. Član II/3 Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2 ovog člana, a ona obuhvataju:
[…]
e) Pravo na pravičan postupak u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
28. Član 6 stav 1 Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. […]
29. Ustavni sud prvenstveno smatra neophodnim podsjetiti da su apelanti, u smislu člana 19 stav 5 Pravila Ustavnog suda, dužni obavijestiti Ustavni sud o svim promjenama pravnog i činjeničnog stanja u vezi sa apelacijom koje su se desile nakon podnošenja apelacije. Međutim, Ustavni sud ukazuje da u konkretnom slučaju apelant nije obavijestio Ustavni sud da li je u međuvremenu predmetni izvršni postupak okončan. S obzirom na navedeno, Ustavni sud će, rukovodeći se odredbom člana 32 Pravila Ustavnog suda, dužinu predmetnog postupka ocijeniti isključivo prema apelantovim navodima i raspoloživim dokazima iz spisa.
Period koji se uzima u obzir
30. Ustavni sud zapaža da je apelant 30. marta 2007. godine pokrenuo predmetni izvršni postupak i da taj postupak, prema stanju spisa, još uvijek nije okončan. Dakle, relevantan period koji Ustavni sud treba uzeti pri ocjeni dužine predmetnog postupka jeste šest godina i tri mjeseca.
Analiza dužine trajanja postupka
31. U konkretnom slučaju radi se o izvršnom postupku koji se, prema relevantnim zakonskim odredbama i praksi Evropskog suda, smatra hitnim i zahtijeva dodatnu ažurnost suda u odnosu na zakonsku obavezu suda da izvršni postupak sprovede bez nepotrebnih odugovlačenja i zastoja. U tom kontekstu Ustavni sud prvenstveno smatra da se u konkretnom slučaju ne radi o složenom postupku, te da apelant svojim ponašanjem nije uticao na dužinu predmetnog postupka.
32. Ustavni sud, dalje, imajući u vidu da je izvršni postupak za realizaciju potraživanja na ime dospjelih obaveza po ugovoru za izdavanje garancije i na ime dospjelih obaveza po ugovoru o kratkoročnom kreditu i koji je, stoga, za apelanta izuzetno važan trajao šest godina i tri mjeseca, Ustavni sud smatra da je dužina predmetnog postupka a priori nerazumna i da traži globalnu ocjenu. Naime, takva dužina bi se mogla opravdati samo u izuzetnim okolnostima koje Ustavni u okolnostima konkretnog predmeta nije prepoznao, niti su ih redovni sudovi predočili. Pri tome Ustavni sud naglašava da navodi Osnovnog suda (veliki broj predmeta u radu i nedovoljan broj sudija) ne mogu biti opravdanje za dužinu predmetnog izvršnog postupka. Ovo stoga što Osnovni sud nije dostavio dokaze koji bi ukazivali da je preduzeo adekvatne mjere u smislu sistemskog rješavanja ovog problema, pa sama okolnost da ima u radu veliki broj predmeta i mali broj sudija ne može biti opravdanje za nerješavanje konkretnog predmeta u tako dugom periodu zbog čega se dužina predmetnog postupka može u cijelosti pripisati propustu Osnovnog suda da djelotvorno kontroliše predmetni izvršni postupak.
33. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da je, zbog neokončavanja predmetnog postupka koji je trajao šest godina i tri mjeseca, došlo do povrede apelantovog prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije.
Pitanje naknade nematerijalne štete
34. Prema članu 76 stav 2 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno, na zahtjev iznesen u apelaciji, odrediti naknadu za nematerijalnu štetu. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantovanih ljudskih prava i sloboda.
35. U konkretnom slučaju Ustavni sud smatra da je apelantu odgovarajuća satisfakcija to što je utvrđeno kršenje njegovog prava na pravično suđenje i što je izdat nalog sudu da bez daljnjeg odgađanja donese odluku u konkretnom predmetu u smislu relevantnih odredbi ZIP-a.
Ostali navodi
36. S obzirom na zaključak Ustavnog suda u vezi sa članom II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6 stav 1 Evropske konvencije, te činjenicu da se navodi o povredi ostalih segmenata prava na pravično suđenje i prava na imovinu zasnivaju na navodima o nerazumno dugom trajanju postupka, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno razmatrati apelantove navode u odnosu na pravo na imovinu.
VIII.Zaključak
37. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije kada je izvršni postupak po apelantovom predlogu za izvršenje vjerodostojne isprave trajao duže od šest godina iako se i prema domaćem zakonu i prema Evropskoj konvenciji izvršni postupak smatra postupkom hitne prirode, pri čemu se dužina postupka u cijelosti može staviti na teret redovnim sudovima.
38. Na osnovu člana 61 st. 1 i 2 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
39. Prema članu VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjedica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić