Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4333/12 (Brčko distrikt Bosne i Hercegovine)
Odluka donesena 17. 09. 2013.
- Protek roka
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4333/12
Apelacija
Odluka o dopustivosti
17. 09. 2013.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 17. septembra 2013. godine u predmetu broj AP 4333/12, rješavajući apelaciju Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Brčko distrikta Bosne i Hercegovine podnesena protiv rješenja Apelacionog suda Brčko distrikta broj 96 0 P 002470 12 Rev od 9. oktobra 2012. godine, presude Apelacionog suda Brčko distrikta broj 96 0 P 002470 12 Gž od 1. juna 2012. godine i presude Osnovnog suda u Brčkom broj 96 0 P 002470 08 P od 26. septembra 2011. godine, zbog proteka roka za podnošenje apelacije.
OBRAZLOŽENJE
1. Brčko distrikt Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Vladimir Mandić, zamjenik pravobranioca, podnio je 6. decembra 2012. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Apelacionog suda Brčko distrikta (u daljnjem tekstu: Apelacioni sud) broj 96 0 P 002470 12 Rev od 9. oktobra 2012. godine, presude Apelacionog suda broj 96 0 P 002470 12 Gž od 1. juna 2012. godine i presude Osnovnog suda u Brčkom (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 96 0 P 002470 08 P od 26. septembra 2011. godine.
2. Presudom Osnovnog suda broj 96 0 P 002470 08 P od 26. septembra 2011. godine, utvrđena je obaveza apelanta da tužiocima Verici Grujić, Samiru Toskiću, Seniji Spahalić, Borislavu Molnaru, Zekiji Buzančić, Dževadu Korajkiću, Mari Đurić, Angelini Filipović, Mileni Veselić, Vasi Petrović, Nadi Ivanović, Predragu Iliću, Snježani Maratović, Ljeposavi Đukić, Nesimu Alikadiću, Almiru Glušcu, Hajrudinu Baždaru i Mensudinu Salkanoviću izvrši izgradnju kosog krova na zgradi koja se nalazi u Brčkom u ulici Josipa Stadlera broj 2. Istom presudom apelant je obavezan da nadoknadi tužiocima troškove postupka u iznosu od 1.380,00 KM, u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
3. Presudom Apelacionog suda broj 96 0 P 002470 12 Gž od 1. juna 2012. godine, žalba apelanta je odbijena i prvostepena presuda je potvrđena.
4. Rješenjem Apelacionog suda broj 96 0 P 002470 12 Rev od 9. oktobra 2012. godine, odbacuje se kao nedopuštena revizija apelanta izjavljena protiv presude Apelacionog suda broj 96 0 P 002470 12 Gž od 1. juna 2012. godine. U obrazloženju navedenog rješenja, odredbom člana 346. Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hrcegovine („Službeni glasnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine“, broj 8/09 i 52/10, u daljnjem tekstu ZPP), propisano je ograničenje revizije u svim sporovima, a kao kriterij za dopuštenost revizije određena je vrijednost pobijanog dijela pravosnažne odluke bez obzira da li se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu ili ne. Da bi revizija bila dopuštena, vrijednost pobijanog dijela pravosnažne odluke donesene u drugom stepenu koji se pobija revizijom, mora prelaziti iznos od 30.000,00 KM. U protivnom prema odredbi člana 356. stav 2. ZPP revizija je nedopuštena, koja u skladu sa stavom 1. istog člana se mora odbaciti od strane revizijskog vijeća Apelacionog suda. Obzirom da se u konkretnom slučaju tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos, član 70. ZPP, mjerodavana je vrijednost spora koju je u tužbi tužitelj naznačio. Kako su tužitelji naznačili da je vrijednost spora 5.000,00 KM, a kako apelant kao tuženi nije prigovorio toj vrijednosti, sud nije provjeravao tačnost naznačene vrijednosti i otuda pravo na izjavljivanje revizije zavisi od te naznačene vrijednosti spora. Vrhovni sud je također u obrazloženju naveo da pošto predmet spora u ovoj parnici se odnosi na izgradnju kosog krova, a niti sadržaj razloga iznesenih u reviziji uopće ne upućuju, a kamoli da dokazuju utemeljenost zahtjeva da se izuzezno dopusti revizija, odnosno da postoje vanredni razlozi i situacije zbog kojih je odlučivanje o reviziji u ovom slučaju od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima, ocjena je revizijskog vijeća da se ne može dopustiti revizija temeljem člana 346. stav 3. ZPP. Obzirom na sve navedeno, revizijsko vijeće je odlučilo kao u dispozitvu rješenja.
5. Apelant smatra da je osporenim odlukama povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, te pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda glasi:
1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (4) protekao je rok za podnošenje apelacije;
7. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora doći do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na posljednji pravni lijek, koji je djelotvoran da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjnje drugih zakonskih uvjeta) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda (vidi odluke Ustavnog suda broj AP 283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP 106/04 od 18. januara 2005. godine).
8. Apelant je protiv presude Apelacionog suda broj 96 0 P 002470 12 Gž od 1. juna 2012. godine izjavio reviziju, ali je ona rješenjem Apelacionog suda broj 96 0 P 002470 12 Rev od 9. oktobra 2012. godine odbačena kao nedozvoljena. Ustavni sud konstatuje da je revizija u ovom slučaju neefektivan pravni lijek u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Obzirom na navedeno, proizilazi da je konačna odluka u predmetnom slučaju presuda Apelacionog suda.
9. Ustavni sud nije smatrao potrebnim utvrđivati tačan datum kada je apelantu dostavljena presuda Apelacionog suda broj 96 0 P 002470 12 Gž od 1. juna 2012. godine, budući da je prema navodima u apelaciji apelant 10. jula 2012. godine izjavio reviziju protiv osporene presude Apelacionom sudu, pa se podrazumijeva da je apelant presudu Apelacionog suda morao primiti prije navedenog datuma. Budući da je apelacija Ustavnom sudu podnesena 6. decembra 2012. godine, proizilazi da je podnesena nakon što je protekao rok za podnošenje apelacije predviđen članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. U skladu sa navedenim Ustavni sud je zaključio da je apelacija podnesena neblagovremeno, odnosno nakon proteka od 60 dana kada je apelant primio osporenu presudu Apelacionog suda.
10. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant podnese apelaciju nakon proteka roka za podnošenje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Valerija Galić