Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu U-19/13 (O. T., predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine)

Odluka donesena 27. 09. 2013.

  • Vitalni interes - nadležnost z čl. IV/3.f)
  • Nenadležnost za odlučivanje
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević, Constance Grewe, Margarita Caca-Nikolovska

Citirani propisi

Predmeti (1)

U-19/13

Ocjena ustavnosti

Odluka o dopustivosti

27. 09. 2013.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj U 19/13, rješavajući zahtjev Ognjena Tadića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na osnovu člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2. i člana 17. stav 1. tačka 1. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:

Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Constance Grewe, sutkinja Mirsad Ćeman, sudija Margarita Caca Nikolovska, sutkinja Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 27. septembra 2013. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Utvrđuje se da Izjave Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o destruktivnosti po vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini:

- prijedloga Odluke o razmatranju prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o jedinstvenom matičnom broju po hitnom postupku (zakon broj 01,02-02-1-34/13 od 17. jula 2013. godine),

- prijedloga Odluke o razmatranju prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o javnim nabavkama po hitnom postupku (zakon broj 01-02-02-1-25/13 od 29. maja 2013. godine),

- prijedloga Odluke o razmatranju prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o prebivalištu i boravištu građana Bosne i Hercegovine po hitnom postupku (zakon broj 01,02-02-1-36/13 od 17. jula 2013.

godine) i

- prijedloga Odluke o razmatranju prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine po hitnom postupku (zakon broj 01,02-02-1-35/13 od 17. jula 2013. godine), ne ispunjavaju uvjete proceduralne ispravnosti iz člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine zato što predložene Odluke ne predstavljaju odluke za čije bi ispitivanje bio nadležan Ustavni sud u smislu člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine.

Odluku objaviti u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, “Službenom glasniku Republike Srpske” i „Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine“.

OBRAZLOŽENJE

I. Uvod

1. Ognjen Tadić, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), podnio je 25. jula 2013. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) četiri zahtjeva za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno utvrđivanja postojanja ili nepostojanja ustavne osnove za proglašenje štetnim po vitalni interes bošnjačkog naroda prijedloga Odluke o razmatranju prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o jedinstvenom matičnom broju po hitnom postupku (zakon broj 01,02-02-1-34/13 od 17. jula 2013. godine), prijedloga Odluke o razmatranju prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o javnim nabavkama po hitnom postupku (zakon broj 01-02-02-1-25/13 od 29. maja 2013. godine), prijedloga Odluke o razmatranju prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o prebivalištu i boravištu građana Bosne i Hercegovine po hitnom postupku (zakon broj 01,02-02-1- 36/13 od 17. jula 2013. godine) i prijedloga Odluke o razmatranju prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine po hitnom postupku (zakon broj 01,02-02-1- 35/13 od 17. jula 2013. godine). Ovi zahtjevi su zavedeni pod br. U 19/13, U 20/13, U 21/13 i U 22/13.

2. S obzirom da se navedeni zahtjevi odnose na isti činjenični i pravni osnov, Ustavni sud je, u skladu s članom 31. stav 1. Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih zahtjeva po kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem U 19/13.

II. Zahtjev

a) Navodi iz zahtjeva

3. Podnosilac zahtjeva je naveo da su na 31. sjednici Doma naroda, održanoj 23. jula 2013. godine, pod tač. 3, 4, 5. i 6. dnevnog reda, razmatrani zahtjevi Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće ministara) za razmatranje prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o jedinstvenom matičnom broju (u daljnjem tekstu: Zakon o JMB), Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o javnim nabavkama (u daljnjem tekstu: Zakon o javnim nabavkama), Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o prebivalištu i boravištu građana Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o prebivalištu) i Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o državljanstvu) po hitnom postupku. Podnosilac zahtjeva je dalje naveo da su, nakon rasprave o svakoj od ovih tačaka dnevnog reda pojedinačno, tri delegata iz Kluba delegata bošnjačkog naroda: Halid Genjac, Sulejman Tihić i Nermina Kapetanović (u daljnjem tekstu: podnosioci izjave), na osnovu člana 161. Poslovnika Doma naroda, proglasili sve četiri predložene odluke o razmatranju navedenih zakona po hitnom postupku štetnim po vitalni interes bošnjačkog naroda.

4. U izjavi koju su na sjednici i pismeno dostavili podnosiocu zahtjeva, podnosioci izjava su naveli da prijedlozi sva četiri navedena zakona po hitnom postupku ne ispunjavanju „poslovnički zahtjev visokog stepena hitnosti niti uvjet jednostavnosti“ u smislu člana 122. Poslovnika Doma naroda. Naprotiv, podnosioci zahtjeva su istakli da je svaki od predloženih zakona složene i sistemske prirode „koji svojim rješenjima zadire u suštinu Dejtonskog mirovnog sporazuma i u značajnom dijelu mijenja suštinu važećeg zakona“. Podnosioci zahtjeva su također istakli da za zakone „takvog obima i sadržaja ne samo da je neophodna amandmanska faza, nego i javna rasprava“. Također su naveli da smatraju da bi se donošenjem odluka o razmatranju navedenih zakona po hitnom postupku „bošnjačkim delegatima uskratilo poslovničko pravo da amandmanima poprave prijedlog Zakona“. Zbog toga su podnosioci zahtjeva izjavili da proglašavaju da je svaki pojedinačni prijedlog odluke o hitnoj proceduri za razmatranje navedenih zakona štetan po vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.

5. Nakon toga je prekinuta rasprava o predloženim odlukama o razmatranju navedenih zakona po hitnom postupku pod svakom tačkom dnevnog reda, pa se pristupilo glasanju o tome da li je svaka od tih odluka štetna po vitalni interes bošnjačkog naroda. Klub delegata bošnjačkog naroda se u svakom pojedinačnom slučaju, s tri glasa „za“ i jednim glasom „protiv“, izjasnio da li predloženu odluku smatra štetnom po vitalni interes bošnjačkog naroda. Klub delegata hrvatskog naroda s pet glasova „protiv“, a Klub delegata srpskog naroda s četiri glasa „protiv“, izjasnili su se u svakom pojedinačnom slučaju da ove odluke ne smatraju štetnim po vitalni interes bošnjačkog naroda.

6. S obzirom na ovakve rezultate glasanja u svakom pojedinačnom slučaju, kako je dalje naveo podnosilac zahtjeva, formirana je Zajednička komisija za rješavanje pitanja vitalnog interesa (u daljnjem tekstu: Zajednička komisija) u koji su ušli po jedan delegat iz kluba svakog konstitutivnog naroda. Zajednička komisija se, kako je dalje navedeno, sastala 23. jula 2013. godine, ali nije uspjela pronaći rješenje niti u jednom slučaju. Stoga je Zajednička komisija utvrdila da, u skladu s odredbama Ustava Bosne i Hercegovine i Poslovnika Doma naroda, cjelokupan predmet treba uputiti Ustavnom sudu na daljnji postupak.

b) Odgovor na zahtjev

7. Ustavni sud je našao da je u konkretnom slučaju zadovoljen uvjet kontradiktornosti postupka pred Ustavnim sudom time što je podnositelj zahtjeva uz zahtjev dostavio izjave Kluba delegata srpskog naroda i Kluba delegata hrvatskog naroda, koji su osporili navode podnositelja Izjave.

IV. Relevantni propisi

8. U Ustavu Bosne i Hercegovine relevantne odredbe glase:

Član 4.

3: (...)

d) Sve odluke u oba doma donose se većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju. Delegati i članovi će ulagati najveće napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu glasova delegata ili članova sa teritorije svakog entiteta. Ukoliko većina ne uključuje jednu trećinu glasova delegata ili članova sa teritorije svakog entiteta, predsjedavajući i njegovi zamjenici će, radeći kao komisija, nastojati da u roku od tri dana od glasanja postignu saglasnost. Ukoliko ta nastojanja ne uspiju, odluke će se donijeti većinom onih koji su prisutni i glasaju, pod uvjetom da glasovi protiv ne uključuju dvije trećine, ili više, delegata ili članova izabranih iz svakog entiteta.

e) Predložena odluka Parlamentarne skupštine može biti proglašena destruktivnom po vitalni interes bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog naroda većinom glasova iz reda bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata izabranih u skladu sa stavom 1. tačka a). Za donošenje takve odluke bit će potrebna saglasnost Doma naroda, izglasana od strane većine bošnjačkih, većine hrvatskih i većine srpskih delegata koji su prisutni i glasaju.

f) Kada većina bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata stavi primjedbu na pozivanje na tačku (e), predsjedavajući Doma naroda će odmah sazvati Zajedničku komisiju, koja se sastoji od tri delegata, od kojih je svaki izabran iz redova bošnjačkih, hrvatskih i srpskih delegata, u cilju razrješenja tog pitanja. Ukoliko to Komisija ne uspije u roku od pet dana, predmet se upućuje Ustavnom sudu koji će po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost slučaja.

[...]

9. U Poslovniku Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 33/06, 41/06, 91/06, 91/07 i 32/12) relevantne odredbe glase:

Član 122.

(Hitni postupak) (1) Kada podnosi prijedlog zakona visokog stepena hitnosti ili koji je formuliran na tako jednostavan način da se samo može usvojiti ili odbaciti u cjelini, predlagač može u pisanoj formi zatražiti od Doma da ga razmotri u jednom čitanju.

(2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana razmatra se na sljedećoj sjednici Doma. Dom odlučuje o zahtjevu nakon rasprave.

(3) Kada se o ovom zahtjevu obavi rasprava, glasa se. Ako se usvoji, Dom nastavlja raspravu i glasa o prijedlogu zakona. Amandmani na zakon se ne podnose.

(4) Ako ne prihvati zahtjev predlagača za razmatranje prijedloga zakona po hitnom postupku, Dom odlučuje da li će se zakon razmatrati po članu 121. ovog poslovnika ili u redovnom postupku.

V. Dopustivost

10. Zahtjev je podnio predsjedavajući Doma naroda, pa u pogledu ovlaštenog podnosioca zahtjev ispunjava jedan od kriterija dopustivosti. U pogledu ostalih kriterija dopustivosti, Ustavni sud smatra da oni zavise od samog tumačenja nadležnosti Ustavnog suda iz člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine.

11. Ustavni sud podsjeća da je suština nadležnosti Ustavnog suda iz člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine rješavanje pitanja „proceduralne ispravnosti“. Šta pojam „proceduralna ispravnost“ podrazumijeva, treba zaključiti ciljnim i sistematskim tumačenjem, prije svega, odredaba člana IV/3. Ustava Bosne i Hercegovine.

12. Prema odredbama člana IV/3.d) do f) Ustava Bosne i Hercegovine jasno je da se procedura za proglašenje jedne odluke destruktivnom po vitalni interes konstitutivnog naroda sastoji od pozivanja većine delegata iz kluba jednog naroda (najmanje tri delegata) na član IV/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine. Posljedica toga jeste strožiji kriterij glasanja, odnosno za donošenje takve odluke potrebna je saglasnost Doma naroda koju je izglasala većina delegata sva tri konstitutivna naroda koji su prisutni i glasaju. Na ovaj način je omogućen nastavak parlamentarne procedure usprkos prigovoru destruktivnosti po vitalni interes jednog konstitutivnog naroda, ali prema strožim demokratskim zahtjevima, jer pojam parlamentarne većine dobija drugu dimenziju. Ukoliko Dom naroda ne uspije postići zahtijevanu većinu, odluka ne može proći parlamentarnu proceduru u Domu naroda, jer nema njegovo povjerenje. Međutim, ako ne dođe do glasanja, jer većina delegata nekog konstitutivnog naroda stavi primjedbu pozivanjem na vitalni interes, obustavlja se procedura glasanja o predloženoj odluci i Dom naroda postupa prema članu IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine.

13. Dakle, iz relevantnih odredaba Ustava Bosne i Hercegovine jasno proizlazi da je procedura zaštite vitalnih interesa jednog naroda jasno i decidirano propisana citiranim odredbama i da se ta procedura mora poštovati. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da su sve četiri izjave Kluba delegata bošnjačkog naroda od 27. jula 2013. godine potpisali Sulejman Tihić, Nermina Kapetanović i Halid Genjac, dakle većina delegata Kluba bošnjačkog naroda. Dalje, klubovi delegata srpskog i hrvatskog naroda su istoga datuma dostavili izjave o protivljenju da se prijedlozi odluka o razmatranju svakog navedenog zakona po hitnom postupku proglase destruktivnim po vitalni interes bošnjačkog naroda. Ove činjenice Ustavni sud je utvrdio iz navoda podnosioca zahtjeva i zapisnika 31. sjednice Doma naroda broj 02-50-6-16-31/13 od 23. jula 2013. godine, čiji je sastavni dio Neautorizirani transkript 31. sjednice Doma naroda, koje je podnosilac zahtjeva dostavio uz zahtjev. Dalje, nakon glasanja kojim nije postignuta saglasnost o tome da su predložene odluke o razmatranju navedenih zakona po hitnom postupku štetne po vitalni interes bošnjačkog naroda, formirana je Zajednička komisija u sastavu: Sulejman Tihić, Dragan Čović i Ognjen Tadić, koja se sastala 23. jula 2013. godine. Međutim, Zajednička komisija nije pronašla rješenje, već je utvrdila da sporno pitanje treba uputiti Ustavnom sudu na daljnji postupak. Ovo je Ustavni sud utvrdio iz navoda podnosioca zahtjeva i zapisnika sa sjednice Zajedničke komisije broj 02-50-6-16- 31/13 od 23. jula 2013. godine, koji je podnosilac zahtjeva također dostavio uz zahtjev. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju ispunjen zahtjev dopustivosti u odnosu na proceduru dostavljanja predmeta Ustavnom sudu na odlučivanje.

14. Međutim, da bi ovi zahtjevi bili u cjelini dopustivi, Ustavni sud još mora ispitati da li se ti zahtjevi odnose na „odluku“, u smislu člana IV/3.d) do f) Ustava Bosne i Hercegovine, koja može imati pravne i ustavne posljedice po vitalni nacionalni interes konstitutivnih naroda.

15. Podnosilac zahtjeva traži da se ispita regularnost postupka, odnosno utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavne osnove da se izjave Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda kojom se prijedlozi odluka o razmatranju po hitnom postupku Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o JMB, Zakona o javnim nabavkama, Zakona o prebivalištu i Zakona o državljanstvu, smatraju destruktivnim po vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.

16. U konkretnom slučaju, za Ustavni sud se postavlja pitanje da li ovi prijedlozi odluka, koji se tiču isključivo vrste procedure za razmatranje zakona, predstavljaju „odluku“ koja podliježe ispitivanju Ustavnog suda u smislu člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine. Naime, da bi Ustavni sud bio nadležan da se bavi pitanjima iz člana IV/3.d) do f) Ustava Bosne i Hercegovine mora postojati odluka koja može imati pravne i ustavne posljedice po vitalni nacionalni interes konstitutivnih naroda.

Po mišljenju Ustavnog suda, prijedlog odluke o vrsti procedure u kojoj će se razmatrati prijedlozi navedenih zakona predstavlja isključivo procesnu odluku kojom se tek utvrđuje zakonodavna procedura, a takva odluka se ni na koji način ne odnosi na suštinu zakona o kojem će se raspravljati. U vezi s tim, Ustavni sud naročito ističe da je pitanje jesu li ili ne ispunjeni uvjeti iz člana 122. Poslovnika Doma naroda za određivanje hitne zakonodavne procedure u isključivoj nadležnosti Doma naroda i da to ne može predstavljati ustavno pitanje. Dakle, Ustavni sud smatra da se ne može tvrditi da je vitalni nacionalni interes ugrožen samom odlukom o vrsti zakonodavne procedure, već suštinom zakona koji će se razmatrati (vidi, mutatis mutandis, Ustavni sud, Odluka broj U 9/08 od 8. jula 2008. godine, objavljena na www.ustavnisud.ba, tačka 20). Stoga, Ustavni sud smatra da predložene odluke o razmatranju navedenih prijedloga zakona po hitnoj proceduri ne predstavljaju „odluku“ u smislu člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine jer ne postavljaju ustavno pitanje.

17. Na osnovu izloženog, Ustavni sud smatra da prijedlog odluke o razmatranju navedenih zakona po hitnom postupku ne ispunjava uvjet proceduralne ispravnosti zato što ne predstavlja „odluku“ za čije bi ispitivanje bio nadležan Ustavni sud u smislu člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine.

VIII. Zaključak

18. Ustavni sud zaključuje da Izjave Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o destruktivnosti po vitalne interese bošnjačkog naroda prijedloga Odluke o razmatranju prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o JMB, Zakona o javnim nabavkama Zakona o prebivalištu i Zakona o državljanstvu po hitnom postupku ne ispunjavaju uvjet proceduralne ispravnosti, zato što predložene odluke ne predstavljaju „odluku“ za čije bi ispitivanje bio nadležan Ustavni sud u smislu člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine.

19. Na osnovu člana 17. stav 1. tačka 1. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

20. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o dopustivosti u predmetu U-19/13 (O. T., predsjedavajući Doma naroda… | Sudska praksa | Aktio