Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1318/13 (K. K.,I. N.,I. S.,D. A.,D. H.-M.,S. D.,Ž. B.,M. Đ.,M. Đ.)
Odluka donesena 09. 10. 2013.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1318/13
Apelacija
Odluka o dopustivosti
09. 10. 2013.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 9. oktobra 2013. godine, u predmetu broj AP 1318/13, rješavajući apelaciju Kasima Karića i dr., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije Kasima Karića, Ilije Nedića, Ivana Stanića, Darija Antića, Dženana Hodžića-Mehića, Stanislava Dominovića, Željka Baotića, Miodraga Đurića, Milenka Đurića i Damira Džoića, podnesene protiv presudâ Kantonalnog suda u Odžaku br. 25 0 Rs 029703 13 Rsž od 4. februara 2013. godine i 25 0 Rs 029704 13 Rsž od 6. februara 2013. godine i presudâ Općinskog suda u Orašju br. 25 0 Rs 029703 12 Rs od 28.
decembra 2012. godine i 25 0 Rs 029704 12 Rs od 28. decembra 2012. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. Kasim Karić iz Odžaka, Ilija Nedić iz Orašja, Ivan Stanić iz Šamca, Darijo Antić iz Modrića, Dženan Hodžić-Mehić iz Odžaka, Stanislav Dominović iz Tolise, Željko Baotić iz Donje Mahale, Miodrag Đurić iz Modriče, Milenko Đurić iz Modriče i Damir Džoić iz Tolise (u daljnjem tekstu: apelanti) koje zastupa Edin Hodžić, advokat iz Tuzle, podnijeli su 26. marta 2013. godine, apelacije Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presudâ Kantonalnog suda u Odžaku (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) br. 25 0 Rs 029703 13 Rsž od 4. februara 2013. godine i 25 0 Rs 029704 13 Rsž od 6. februara 2013. godine, te presudâ Općinskog suda u Orašju (u daljnjem tekstu: Općinski sud) br. 25 0 Rs 029703 12 Rs od 28. decembra 2012. godine i 25 0 Rs 029704 12 Rs od 28. decembra 2012. godine.
2. S obzirom na to da je Ustavnom sudu dostavljeno više apelacija iz njegove nadležnosti o istom pitanju od strane istog pravnog zastupnika, Ustavni sud je, u smislu člana 31. stav 1. Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju predmeta u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-1318/13. Spojene su sljedeće apelacije: AP-1318/13 i AP-1319/13.
3. Odlučujući o tužbenom zahtjevu apelanta protiv tužene Federacije Bosne i Hercegovine, Sudske policije FBiH, (u daljnjem tekstu: tužena), radi isplate novčanih potraživanja iz radnih odnosa, Općinski sud je donio presude br. 25 0 Rs 029703 12 Rs od 28. decembra 2012. godine i 25 0 Rs 029704 12 Rs od 28. decembra 2012. godine, kojom je usvojen zahtjev apelanata, uz obavezu tužene da apelantima naknadi troškove postupka.
4. Presudama Kantonalnog suda, navedenim u izreci ove odluke, žalba tužene je uvažena te su preinačene prvostepene presude Općinskog suda, kojima je odbijen tužbeni zahtjev apelanata kojim su tražili da se tužena obaveže na isplatu novčanih iznosa za periode i potraživanja iz radnih odnosa tačno preciziranim u dispozitivima presuda prvostepenog suda.
5. Ustavni sud zapaža da su apelanti protiv drugostepenih odluka Kantonalnog suda izjavili reviziju, a da pri tome nisu u skladu sa članom 19. stav 5. Pravila Ustavnog suda obavijestili Ustavni sud da je postupak po izjavljenim revizijama okončan.
6. Apelanti navode da im je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravičan postupak iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
«Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.» Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi:
«1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
(14) apelacija je preuranjena;»
8. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
9. U konkretnom slučaju, postupak po predmetu apelacije je, nakon izjavljene revizije od strane apelanata, u toku, a prema stanju spisa Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) još nije donio odluku o reviziji.
10. Član 237. Zakona o parničnom postupku („Službene novine Federacije BiH“ br. 53/03, 73/05 i 19/06) glasi:
Član 237.
(1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostave prepisa presude.
(2) Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 10.000 KM.
(3) Izuzetno, Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine može dopustiti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.
11. Prema praksi Ustavnog suda revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji su apelanti dužni iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Apelanti odlučuju koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanata je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. Imajući u vidu izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. Zakona o parničnom postupku, u smislu da Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, a s obzirom da su u konkretnom slučaju reviziju izjavili apelanti, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao odluku o reviziji. S obzirom na navedeno u slučaju apelanta, apelacija je preuranjena, budući da je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, bez obzira na vrstu i razloge te odluke, apelant ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju u kojoj su, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužan na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
12. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić