Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-953/12 (M. R.)

Odluka donesena 09. 10. 2013.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Naknada štete
  • Građanski postupak
  • Nematerijalna šteta
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-953/12

Apelacija

Odluka o meritumu

09. 10. 2013.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u predmetu broj AP 953/12, rješavajući apelaciju Milana Romanića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2, člana 61. st. 1. i 2. i člana 76. stav 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu: Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Mirsad Ćeman, sudija na sjednici održanoj 9. oktobra 2013. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija Milana Romanića.

Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Banjaluci u predmetu broj 71 0 P 050062 02 P.

Nalaže se Osnovnom sudu u Banjaluci da hitno okonča postupak u predmetu broj 71 0 P 050062 02 P u skladu s članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Nalaže se Vladi Republike Srpske da Milanu Romaniću, u roku od tri mjeseca od dana prijema ove odluke, isplati iznos od 1.500,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku.

Nalaže se Osnovnom sudu u Banjaluci i Vladi Republike Srpske da, u skladu s članom 74. stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o poduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Milan Romanić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banjaluke podnio je 12. marta 2012. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka koji se vodi pred Osnovnim sudom u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) pod brojem 71 0 P 050062 02 P.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 22. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda je 22. marta 2012. godine zatraženo da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Osnovni sud je dostavio odgovor na apelaciju 5. aprila 2012. godine.

4. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovor na apelaciju dostavljen je apelantu 13. aprila 2012. godine.

III.Činjenično stanje

5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

6. Apelant je 28. decembra 2002. godine podnio tužbu Osnovnom sudu protiv V.M. i B.M. (u daljnjem tekstu: tuženi) radi naknade nematerijalne štete koju je apelant pretrpio zbog klevete, odnosno objavljivanja neistinitog članka u jednim dnevnim novinama.

7. Prema apelacionim navodima proizlazi da je Osnovni sud podneskom od 17. marta 2008. godine naložio apelantu da uredi tužbu tako da navede tačne adrese tuženih, kao i da je, nakon postupanja po nalogu suda, apelant podnosio pismenu urgenciju (31. augusta 2011. godine) tražeći od suda da njegov predmet uzme u rad.

8. Osnovni sud je 23. aprila 2012. godine zakazao pripremno ročište u apelantovom predmetu.

9. Prema stanju spisa, još je u toku postupak pred Osnovnim sudom.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

10. Apelant smatra da mu je zbog nedonošenja odluke u razumnom roku povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant je u apelaciji naveo da sud nije uzeo njegov predmet u rad niti nakon deset godina od podnošenja tužbe, te da je on sudu u više navrata podnosio pismene i usmene urgencije za rješavanje predmeta. Apelant je zatražio naknadu nematerijalne štete u visini od 3.000,00 KM.

b) Odgovor na apelaciju

11. Osnovni sud je u odgovoru na apelaciju naveo da nije počinjena povreda apelantovog prava na koje se u apelaciji poziva. Osnovni sud je istakao da je u toj pravnoj stvari zakazao pripremno ročište za 23. april 2012. godine.

V.Relevantni propisi

12. U Zakonu o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07 i 61/13) relevantne odredbe glase:

Član 10.

Sud je dužan da postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku. VI.Dopustivost

13. U skladu s članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

14. U skladu s članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

15. Ustavni sud naglašava da, u skladu s članom 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štite Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra da je apelacija, u smislu člana 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji koji drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

VII.Meritum

16. Apelant smatra da mu je zbog neodlučivanja o njegovom tužbenom zahtjevu povrijeđeno pravo na suđenje u «razumnom» roku kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

VII.1. Pravo na pravično suđenje u razumnom roku

17. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

18. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. […]

19. Ustavni sud prvenstveno smatra da je neophodno podsjetiti da su apelanti, u smislu člana 19. stav 5. Pravila Ustavnog suda, dužni obavijestiti Ustavni sud o svim promjenama pravnog i činjeničnog stanja u vezi s apelacijom koje su se desile nakon podnošenja apelacije. Međutim, Ustavni sud ukazuje da u konkretnom slučaju apelant nije obavijestio Ustavni sud da li je predmetni parnični postupak okončan. S obzirom na navedeno, Ustavni sud će, rukovodeći se odredbom člana

32. Pravila Ustavnog suda, dužinu postupka ocijeniti isključivo prema apelantovim navodima i raspoloživim dokazima iz spisa

a) Period koji se uzima u obzir

20. Ustavni sud zapaža da je apelant podnio tužbu 28. decembra 2002. godine, a postupak, prema stanju spisa, još uvijek nije okončan. Dakle, relevantni period koji Ustavni sud treba uzeti pri razmatranju dužine predmetnog parničnog postupka je period od deset godina i devet mjeseci.

b) Analiza dužine trajanja postupka

21. Ustavni sud zapaža da je apelant parnični postupak pokrenuo radi naknade nematerijalne štete zbog klevete, te da se, s obzirom na činjenice koje je trebalo utvrditi i dokaze koje je trebalo provesti, u konkretnom slučaju ne može govoriti o naročito složenom predmetu.

22. U odnosu na apelantov doprinos dužini postupka, Ustavni sud zapaža da apelant u svojoj tužbi nije dostavio sudu tačnu adresu tuženih, pa proizlazi da je apelant u određenoj mjeri uticao na dužinu postupka. Međutim, apelant je podnescima urgirao zakazivanje ročišta i time pokazao zainteresiranost da u postupku ishodi odluku. S druge strane, Osnovnom sudu je trebalo više od šest godina da naloži apelantu da dostavi tačnu adresu tuženih, te više od devet godina od podnošenja tužbe da zakaže pripremno ročište u njegovom predmetu. Imajući u vidu navedeno, a posebno činjenicu predmetni postupak pred Osnovnim sudom prema stanju spisa traje deset godina i devet mjeseci i neizvjesno je kada će biti okončan, Ustavni sud smatra da dužina postupka ne zadovoljava standarde iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, što se u odlučujućoj mjeri može pripisati ponašanju Osnovnog suda koji nije djelotvorno i efikasno kontrolirao postupak u smislu člana 10. ZPP-a, tj. da postupak sprovede bez odugovlačenja i sa što manje troškova, omogućavajući stranci da ostvari pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.

23. Na osnovu izloženog, Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje apelantovog prava na suđenje u «razumnom» roku kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

d) Pitanje naknade na ime nematerijalne štete

24. Apelant je zatražio da mu se zbog dužine trajanja parničnog postupka naknadi nematerijalna šteta. Prema članu 76. stav 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno, na apelantov zahtjev, odrediti naknadu za nematerijalnu štetu. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i temeljnih sloboda.

25. Prilikom odlučivanja o apelantovom zahtjevu za naknadu nematerijalne štete, Ustavni sud upućuje na ranije utvrđen princip određivanja visine naknade štete u ovakvim slučajevima (vidi Ustavni sud, Odluku broj AP 938/04, objavljenu u «Službenom glasniku Bosne i Hercegovine» broj 20/06, st. 48-51). Prema utvrđenom principu, apelantu bi za svaku godinu odgađanja donošenja odluke trebalo isplatiti iznos od približno 150,00 KM, odnosno iznos od 300,00 KM u predmetima koji zahtijevaju posebnu hitnost.

26. Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir činjenicu da postupak, koji ne spada u kategoriju hitnih postupaka, traje deset godina i devet mjeseci i još uvijek nije okončan, apelantu treba odrediti naknadu u visini od 1.500,00 KM. Ovaj iznos apelantu je dužna isplatiti Vlada Republike Srpske, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke. VIII.Zaključak

27. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u situaciji kada parnični postupak nije okončan ni nakon deset godina i devet mjeseci od podnošenja tužbe, pri čemu se dužina postupka, i pored toga što je apelant jednim dijelom utjecao da postupak traje tako dugo, može u odlučujućoj mjeri pripisati ponašanju Osnovnog suda koji nije djelotvorno i efikasno kontrolirao i upravljao postupkom, kako je procesnim zakonom propisano.

28. Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. i člana 76. stav 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

29. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o meritumu u predmetu AP-953/12 (M. R.) | Sudska praksa | Aktio