Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-5564/10 (D. G.)
Odluka donesena 09. 10. 2013.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Pravično suđenje - razuman rok
- Izvršni postupak
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-5564/10
Apelacija
Odluka o meritumu
09. 10. 2013.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u predmetu broj AP 5564/10, rješavajući apelaciju Dragoljuba Grumića, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59 stav 2 alineja 2, člana 61 st. 1 i 2 i člana 76 stav 2 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:
Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Mirsad Ćeman, sudija na sjednici održanoj 9. oktobra 2013. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija Dragoljuba Grumića.
Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u izvršnom postupku koji se vodi u Osnovnom sudu u Gradišci pod brojem I.312/02.
Nalaže se Osnovnom sudu u Gradišci da po hitnom postupku okonča izvršni postupak u predmetu broj I.312/02, u skladu sa članom II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nalaže se Vladi Republike Srpske, u skladu sa članom 76 stav 2 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, da apelantu Dragoljubu Grumiću, u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, isplati iznos od 3.300,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog kršenja prava na donošenje odluke u razumnom roku.
Nalaže se Osnovnom sudu u Gradišci i Vladi Republike Srpske da, u skladu sa članom 74 stav 5 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Dragoljub Grumić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Srpca, kojeg zastupa Draginja Aničić, advokat iz Srpca, podnio je 13. decembra 2010. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja izvršnog postupka pred Osnovnim sudom u Gradišci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) u predmetu broj I.312/02.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 22 stav 1 Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda zatraženo je 13. avgusta 2013. godine da dostavi odgovor na apelaciju.
3. Osnovni sud je dostavio odgovor na apelaciju 17. septembra 2013. godine.
4. Na osnovu člana 26 stav 2 Pravila Ustavnog suda, odgovor na apelaciju dostavljen je podnosiocu apelacije 23. septembra 2013. godine.
III.Činjenično stanje
5. Činjenice predmeta koje proizilaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:
6. Apelant je 15. aprila 2002. godine Osnovnom sudu podnio predlog za izvršenje na osnovu izvršne isprave – Presude Osnovnog suda u Srpcu broj P-132/98 od 29. oktobra 1999. godine, Presude Okružnog suda u Banjoj Luci broj Gž-476/00 od 5. septembra 2001. godine i Presude na osnovu priznanja Osnovnog suda u Srpcu broj P-146/01 od 7. novembra 2001. godine. U predlogu za izvršenje apelant je tražio da sud dozvoli izvršenje protiv izvršenika Ostoje Savanovića (u daljnjem tekstu: izvršenik) radi naplate glavnog duga u iznosu od 1.000,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom, parničnih troškova u iznosu od 1.235,00 KM, kao i troškova izvršenja, i to popisom i prodajom pokretnih stvari izvršenika, a u slučaju nenaplativosti iz ovih stvari, popisom i prodajom nepokretnih stvari izvršenika.
7. Osnovni sud je Rješenjem o izvršenju broj I-312/02 od 17. aprila 2002. godine odredio predloženo izvršenje.
8. Iz stanja spisa proizilazi da je Osnovni sud 26. juna 2002. godine izvršio popis i procjenu pokretnih stvari izvršenika i tom prilikom je popisan traktor marke IMT tip 533, koji je procijenjen na 4.000,00 KM, a rješenjem od 16. jula 2002. godine odredio prodaju pokretnih stvari izvršenika i to putem usmenog i javnog nadmetanja na licu mjesta 2. septembra 2002. godine.
9. Osnovni sud je zaključkom od 4. oktobra 2002. godine obavijestio apelanta o neuspješnoj prodaji pokretnih stvari izvršenika koja je održana 2. septembra 2002. godine, te ujedno obavijestio apelanta da može predložiti ponovnu prodaju.
10. Apelant je podneskom od 4. novembra 2002. godine ponovo predložio da se zaplijeni traktor i odredi prodaja.
11. Nakon toga, Osnovni sud je donio Rješenje broj I-312/02 od 19. novembra 2002. godine kojim je odredio datum održavanja drugog ročišta za prodaju pokretnih stvari putem usmenog i javnog nadmetanja, koje je, takođe, prema stanju spisa, proteklo bezuspješno. Sudski izvršilac je u zapisniku konstatovao da prodaja nije uspješta zato što je dužnik otuđio zaplijenjeni traktor.
12. Apelant je podneskom od 28. marta 2003. godine ponovo predložio da se zaplijeni traktor i odredi prodaja.
13. Osnovni sud je ponovo donio Rješenje broj I-312/02 od 10. jula 2003. godine kojim je odredio datum održavanja trećeg ročišta za prodaju pokretnih stvari putem usmenog i javnog nadmetanja, koje je, takođe, prema stanju spisa, proteklo bezuspješno. Sudski izvršilac je u zapisniku konstatovao da prodaja nije uspješta zato što povjerilac nije obezbijedio kupca na licu mjesta, a dužnik je otuđio traktor.
14. Apelant je podneskom od 22. septembra 2003. godine obavijestio Osnovni sud da je u terminu određenom rješenjem od 10. jula 2003. godine pristupio na lice mjesta, ali da nije zatekao ni ovlašćenog sudskog izvršioca, ni traktor, ni izvršenika.
15. Iz stanja spisa proizilazi da je sudski izvršilac 26. novembra 2004. godine sačinio zapisnik o popisu i procjeni stvari, kojim je popisan drugi traktor marke IMT 533 Deluxe, vrijednosti 3.000,00 KM, i jednoosovinska prikolica vrijednosti 2.000,00 KM. Sudski izvršilac je u zapisniku, između ostalog, konstatovao da je dužnik izjavio da traktor koji se nalazi u njegovom dvorištu nije njegov.
16. Sudski izvršilac je 5. aprila 2006. godine sačinio zapisnik o popisu i procjeni stvari u kojem je konstatovao da predaja traktora nije uspjela jer traktora nije bilo.
17. Apelant je podneskom od 26. aprila 2006. godine predložio da Osnovni sud zakaže ročište i na ročište pozove i apelanta i izvršenika, kako bi izvršenik pred sudom objasnio šta je uradio sa popisanim traktorom i na kojim se stvarima može sprovesti izvršenje. Osim toga, apelant je obavijestio sud da zahtijeva da se protiv izvršenika podnese krivična prijava zbog krivične odgovornosti.
18. Osnovni sud je na ročištu održanom 27. juna 2006. godine sačinio zapisnik u kojem je navedeno da je izvršenik izjavio da traktor nije kod njega i da je vlasništvo njegovog zeta, te da za traktor ne posjeduje dokumentaciju. Apelant je na predmetnom ročištu predložio da mu sud dâ nalog da uz asistenciju sudske policije izuzme traktor i preda ga njemu.
19. Osnovni sud je dopisom od 29. marta 2007. godine pozvao izvršenika da dostavi podatke o pokretnoj i nepokretnoj imovini koja može biti predmet izvršenja.
20. Izvršenik je dopisom od 11. aprila 2007. godine obavijestio sud da posjeduje četiri dunuma zemlje u Petrovom Selu, dvije krmače i kozu.
21. Iz stanja spisa proizilazi da je apelant 6. februara 2008. godine ponovo urgirao izuzimanje traktora.
22. Dalje, iz stanja spisa proizilazi da je sudski izvršilac 26. septembra 2011. godine sačinio zapisnik o popisu i procjeni pokretnih stvari u kojem je konstatovano da traži asistenciju sudske policije zbog sprečavanja sudskog izvršioca od stane izvršenika.
23. Sudski izvršilac je 17. oktobra 2011. godine sačinio zapisnik o popisu i procjeni stvari u kojem je konstatovao da"nije našao pokretnih stvari koje mogu biti predmet izvršenja, ali da je sam izvršenik izjavio da u svom vlasništvu ima oko tri dunuma zemlje, nakon čega je 22. juna 2012. godine apelant promijenio sredstvo i predmet izvršenja, te, umjesto procjenom i prodajom traktora, predložio izvršenje zabilježbom rješenja, procjenom vrijednosti nekretnine i prodajom nekretnine koje su u suvlasništvu izvršenika i trećih lica, te namirenjem apelanta iz iznosa koji se dobije njihovom prodajom.
24. Nakon navedenog predloga, Osnovni sud je zakazao ročište 16. aprila 2013. godine na kojem je apelant izjavio da ukupan dug iznosi 3.500,00 KM, a izvršenik je pred sudom izjavio da nije zaposlen, da nema ni traktora, ni auta, niti drugih pokretnih stvari izuzev predmeta u domaćinstvu koje su neophodno potrebne za život, a što je konstatovao i sudski izvršilac, da ima samo nekretnine sa braćom i sestrama, tako da je u suvlasništvu i kuća u kojoj živi.
25. Na ročištu održanom 30. aprila 2013. godine apelant je predložio da se prvo vještači vrijednost poljoprivrednog zemljišta, pa tek onda da se vrši vještačenje vještaka građevinske struke, dok se ne utvrdi da li bi i poljoprivrednim zemljištem apelant mogao biti namiren.
26. Osnovni sud je zaključkom od 20. avgusta 2013. godine zakazao ročište na licu mjesta u Petrovom Selu radi vještačenja vještaka poljoprivredne struke, a sve radi izvršenja na nekretninama.
27. Radi konačnog razrješenja naplate apelantovog potraživanja, popisom i procjenom pokretnih stvari, na dan zakazanog vještačenja vještaka poljoprivredne struke, 6. septembra 2013. godine, na lice mjesta je, umjesto vještaka poljoprivredne struke, izišao sudija sa sudskim izvršiocem, te apelantov punomoćnik. Imajući u vidu zatečeno stanje na licu mjesta, apelant je usmjerio svoj predlog na popis, procjenu i prodaju sitne stoke, te je sudski izvršilac u prisustvu sudije popisao sitnu stoku. Odmah nakon popisa određena je i prodaja pokretnih stvari za 25. septembar 2013. godine na licu mjesta kod izvršenika.
28. Prema stanju spisa, predmetni izvršni postupak je u toku.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
29. Apelant smatra da mu je u predmetnom izvršnom postupku povrijeđeno pravo na «suđenje u razumnom roku» kao segmentu prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), te pravo na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelant je naveo hronologiju predmetnog postupka, te istaknuo da je Osnovni sud doprinio trajanju postupka tako što je dopustio da izvršenik, bez primjene zakonom predviđenih sankcija za ometanje izvršenja, ometa, tačnije sprečava sprovođenje izvršnih radnji, tako da se zakazivanje ročišta svelo na formalizam. Dalje, apelant je naveo da sud nije preduzeo radnje koje bi bile djelotvorne – izuzimanje isprava o traktoru, ključeva i deponovanje istih, izricanje novčanih kazni izvršeniku, podnošenje krivične prijave. Apelant je predložio da mu Ustavni sud, shodno praksi Ustavnog suda, dosudi naknadu nematerijalne štete u iznosu od po 300,00 KM za svaku godinu trajanja postupka.
b) Odgovor na apelaciju
30. U odgovoru na apelaciju Osnovni sud je naveo hronologiju predmeta, te istakao da je sam [apelant] svojim pasivnim držanjem na samom početku, kada je u vrlo kratkom roku sud i dozvolio izvršenje i odredio popis i zakazao procjenu traktora, propustio da se pojavi na prvom ročištu za prodaju traktora, da obezbijedi kupca ili da sam kupi i preuzme traktor. Pored toga, Osnovni sud je istaknuo da kontinuirano radi na predmetu apelanta, ali da djelimično zbog samog ponašanja istog na samom početku izvršenja, a i kasnije, zbog nepostojanja predmeta izvršenja, potraživanje još nije naplaćeno. V.Relevantni propisi
31. Zakon o izvršnom postupku («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07 i 29/10) u relevantnom dijelu glasi:
Član 5.
Hitnost i redoslijed postupanja (1) U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.
(2) Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.
Član 15.
Rokovi za postupanje Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči.
Član 64.
Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, sprovođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.
VI.Dopustivost
32. U skladu sa članom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
33. U skladu sa članom 16 stav 1 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
34. U skladu sa članom 16 stav 3 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodna dokumenta koja se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
35. Apelant se obratio Ustavnom sudu zbog činjenice da izvršni postupak povodom njegovog predloga za izvršenje pravosnažne presude, u smislu člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije, traje nerazumno dugo.
36. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija u ovom dijelu, u smislu člana 16 stav 3 Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije. Konačno, apelacija u ovom dijelu ispunjava i uslove iz člana 16 st. 2 i 4 Pravila Ustavnog suda, zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
VII.Meritum
37. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja izvršnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
Pravo na pravično suđenje
38. Član II/3 Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i osnovne slobode iz stava 2 ovog člana, a ona obuhvataju:
[…]
e) Pravo na pravičan postupak u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
39. Član 6 stav 1 Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. […]
40. Ustavni sud prvenstveno smatra da je neophodno podsjetiti da su apelanti, u smislu člana 19 stav 5 Pravila Ustavnog suda, dužni obavijestiti Ustavni sud o svim promjenama pravnog i činjeničnog stanja u vezi sa apelacijom koje su se desile nakon podnošenja apelacije. Međutim, Ustavni sud ukazuje da u konkretnom slučaju apelant nije obavijestio Ustavni sud da li je u međuvremenu Osnovni sud okončao predmetni izvršni postupak. S obzirom na navedeno, Ustavni sud će, rukovodeći se odredbom člana 32 Pravila Ustavnog suda, dužinu predmetnog postupka ocijeniti isključivo prema apelantovim navodima i raspoloživim dokazima iz spisa.
Period koji se uzima u obzir
41. Ustavni sud zapaža da je apelant 15. aprila 2002. godine pokrenuo predmetni izvršni postupak i da taj postupak, prema stanju spisa, još uvijek nije okončan. Dakle, relevantan period koji Ustavni sud treba uzeti pri ocjeni dužine predmetnog postupka jeste 11 godina i pet mjeseci.
Analiza razumnosti trajanja postupka
42. U konkretnom slučaju radi se o izvršnom postupku koji je apelant pokrenuo radi izvršenja pravosnažne i izvršne presude. S obzirom na vrstu i prirodu konkretne pravne stvari (naplata potraživanja apelanta popisom i prodajom pokretnih stvari izvršenika), Ustavni sud smatra da se konkretan predmet ne može smatrati posebno složenim.
43. U pogledu apelantovog ponašanja, Ustavni sud zapaža da je apelant, nakon donošenja rješenja o izvršenju, dva puta mijenjao predmet i sredstvo izvršenja (22. juna 2012. godine i 6. septembra 2013. godien) u kojim je predlagao izvršenje na nekretninama izvršenika, odnosno popisom, procjenom i prodajom sitne stoke, a sve radi namirenja svog potraživanja. Međutim, iako su navedene radnje u izvjesnoj mjeri doprinijele dužini postupka, budući da je takvo apelantovo postupanje bilo u skladu sa njegovim pravima propisanim relevantnim zakonskim odredbama i nije bilo usmjereno na odugovlačenje postupka, Ustavni sud smatra da apelant svojim ponašanjem nije uticao na dužinu predmetnog postupka.
44. Iz odgovora na apelaciju koji je Ustavnom sudu 17. septembra 2013. godine dostavio Osnovni sud proizilazi da taj sud smatra da predmetni postupak nije okončan isključivo apelantovom krivicom, koji je svojim pasivnim držanjem na samom početku, kada je u vrlo kratkom roku sud i dozvolio izvršenje i odredio popis i zakazao procjenu traktora, propustio da se pojavi na prvom ročištu za prodaju traktora, da obezbijedi kupca ili da sam kupi i preuzme traktor. Uzimajući u obzir navedeno, Ustavni sud smatra da nije nužno upuštati se u daljnju analizu razumnosti trajanja postupka, jer je očigledno da se period od 11 godina i pet mjeseci u kojem nije okončan predmetni izvršni postupak ne može smatrati razumnim sa aspekta standarda prava na pravično suđenje.
45. Ustavni sud zaključuje da je u ovom slučaju, zbog dužine trajanja izvršnog postupka, povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije.
Pitanje naknade nematerijalne štete
46. U smislu člana 76 stav 2 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud izuzetno, na apelantov zahtjev, može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantovanih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
47. Prilikom odlučivanja o apelantovom zahtjevu za naknadu nematerijalne štete Ustavni sud upućuje na ranije utvrđen princip određivanja visine naknade štete u ovakvim slučajevima (vidi, Ustavni sud, Odluka broj AP 938/04, objavljena u «Službenom glasniku Bosne i Hercegovine» broj 20/06, st. 48-51). Prema utvrđenom principu, apelantu bi za svaku godinu odgađanja donošenja odluke trebalo isplatiti iznos od približno 150,00 KM, odnosno dvostruki iznos u predmetima koji zahtijevaju posebnu hitnost. S obzirom na to da predmetni postupak traje više od 11 godina, te da se radi o hitnom postupku, Ustavni sud smatra da apelantu treba na ime nematerijalne štete, zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, isplatiti iznos od 3.300,00 KM. Navedeni iznos apelantu je dužna isplatiti Vlada Republike Srpske, s obzirom na sjedište Osnovnog suda, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke Ostali navodi
48. S obzirom na zaključak Ustavnog suda u vezi sa članom II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6 stav 1 Evropske konvencije, te činjenicu da se navodi o povredi ostalih segmenata prava na pravično suđenje i prava na imovinu zasnivaju na navodima o nerazumno dugom trajanju postupka, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno razmatrati apelantove navode u odnosu na ostale aspekte prava na pravično suđenje, te u odnosu na pravo na imovinu.
VIII.Zaključak
49. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije u odnosu na «donošenje odluke u razumnom roku» u situaciji kada Osnovni sud nije okončao predmetni izvršni postupak ni nakon 11 godina premda se izvršni postupak, prema izričitoj zakonskoj odredbi, smatra hitnim, te kad se takvo neopravdano trajanje izvršnog postupka može pripisati isključivo ponašanju prvostepenog suda.
50. Na osnovu člana 61 st. 1 i 2 i člana 76 stav 2 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
51. Prema članu VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjedica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić