Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4473/11 (M. S.)

Odluka donesena 22. 10. 2013.

  • Protek roka
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Ponavljanje postupka
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-4473/11

Apelacija

Odluka o dopustivosti

22. 10. 2013.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić i sudije Mirsad Ćeman i Zlatko M. Knežević, na sjednici 22. oktobra 2013. godine, u predmetu broj AP 4473/12, rješavajući apelaciju Merseda Spahića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tač. 4. i 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Merseda Spahića podnesena protiv rješenja Kantonalnog suda u Zenici broj 04 0 Pr 001537 10 Pžp od 17. juna 2010. godine i rješenja Općinskog suda u Zenici broj 043-0-Pr-09-002292-24 od 9. februara 2010. godine, zbog proteka roka za podnošenje apelacije.

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Merseda Spahića podnesena protiv rješenja Općinskog suda u Zenici broj 043-0-Pr-08- 001667-25 od 14. januara 2011. godine, rješenja Općinskog suda u Zenici broj 043-0-Pr-08-001667/33 od 18. avgusta 2009. godine, rješenja Kantonalnog suda u Zenici broj 04 0 Pr 001569 10 Pžp od 16.

septembra 2010. godine, rješenja Općinskog suda u Zenici broj 043-0- Pr-09-000305 od 25. marta 2010. godine, rješenja Općinskog suda u Zenici broj 043-0-Pr-09-000305 (33) od 1. februara 2010. godine i rješenja Općinskog suda u Zenici broj 043-0-Pr-09-000305/33 od 27.

oktobra 2009. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Mersed Spahić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Zenice, podnio je 18. novembra 2011. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Kantonalnog suda u Zenici (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 04 0 Pr 001537 10 Pžp od 17. juna 2010. godine i rješenja Općinskog suda u Zenici (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 043-0-Pr-09-002292-24 od 9. februara 2010. godine, rješenja Općinskog suda broj 043-0-Pr-08- 001667-25 od 14. januara 2011. godine, rješenja Općinskog suda broj 043-0-Pr-08-001667/33 od 18. avgusta 2009. godine, rješenja Kantonalnog suda broj 04 0 Pr 001569 10 Pžp od 16. septembra 2010. godine, rješenja Općinskog suda broj 043-0-Pr-09-000305 od 25. marta 2010. godine, rješenja Općinskog suda broj 043-0-Pr-09-000305 (33) od 1. februara 2010. godine i rješenja Općinskog suda broj 043-0-Pr-09-000305/33 od 27. oktobra 2009. godine. Apelant je 18. aprila 2012. godine i 5. avgusta 2013. godine dopunio apelaciju.

2. Rješenjem Kantonalnog suda broj 04 0 Pr 001537 10 Pžp od 17. juna 2010. godine odbijena je kao neosnovana žalba apelanta i potvrđeno je rješenje Općinskog suda broj 043-0-Pr- 09-002292-24 od 9. februara 2010. godine kojim je apelant oglašen krivim zbog prekršaja iz člana

13. Zakona o cestovnom prevozu u FBiH.

3. Rješenjem Općinskog suda broj 043-0-Pr-08-001667-25 od 14. januara 2011. godine odbačen je zahtjev apelanta za ponavljanje prekršajnog postupka završenog pravosnažnim rješenjem Općinskog suda broj 043-0-Pr-08-001667/33 od 18. avgusta 2009. godine kojim je apelant oglašen krivim zbog prekršaja iz člana 172. stav 5. i člana 34. stav 1. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH.

4. Rješenjem Općinskog suda broj 043-0-Pr-09-000305/33 od 1. februara 2010. godine odbijen je kao neosnovan prijedlog apelanta za povrat u pređašnje stanje zbog propuštanja pojavljivanja na usmenom pretresu na kojem je doneseno rješenje Općinskog suda broj 043-0-Pr- 09-000305/33 od 27. oktobra 2009. godine kojim je apelant oglašen krivim zbog prekršaja iz člana 7. stav 1. Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružija i municije. Nakon toga, rješenjem Općinskog suda broj 043-0-Pr-09-000305 od 25. marta 2010. godine, koje je potvrđeno rješenjem Kantonalnog suda broj 04 0 Pr 001569 10 Pžp od 16. septembra 2010. godine, odbačen je zahtjev apelanta za ponavljanje prekršajnog postupka završenog pravosnažnim rješenjem Općinskog suda broj 043-0-Pr-09-000305/33 od 27. oktobra 2009. godine.

5. Apelant smatra da mu je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na život iz člana II/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo da ne bude podvrgnut mučenju niti nečovječnom ili ponižavajućem tretmanu ili kazni iz člana II/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 3. Evropske konvencije, pravo na ličnu slobodu i sigurnost iz člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5. Evropske konvencije, pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Također, iz navoda apelacije prozilazi da je povrijeđeno i apelantovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tač. 4. i 9. Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 16. stav 1. i stav 4. tač. 4. i 9. Pravila Ustavnog suda glasi:

1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

(4) protekao je rok za podnošenje apelacije;

Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

a. Protek roka

7. S obzirom na to da je apelantu 18. juna 2010. godine uručeno rješenje broj 04 0 Pr 001537 10 Pžp od 17. juna 2010. godine, a apelacija je Ustavnom sudu podnesena 18. novembra 2011. godine, proizlazi da je, u ovom dijelu, podnesena nakon što je protekao rok za podnošenje apelacije predviđen članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. U skladu sa navedenim, Ustavni sud je zaključio da je apelacija u ovom dijelu podnesena neblagovremeno, odnosno nakon proteka roka od 60 dana od dana kada je apelant primio osporeno rješenje.

b. Dopustivost u odnosu na rješenje Općinskog suda broj 043-0-Pr-08-001667-25 od 14. januara 2011. godine, rješenje Općinskog suda broj 043-0-Pr-08-001667/33 od 18. avgusta 2009. godine, rješenje Kantonalnog suda broj 04 0 Pr 001569 10 Pžp od 16. septembra 2010. godine, rješenje Općinskog suda broj 043-0-Pr-09-000305 od 25. marta 2010. godine, rješenje Općinskog suda broj 043-0-Pr-09-000305 (33) od 1. februara 2010. godine i rješenje Općinskog suda broj 043-0-Pr-09-000305/33 od 27. oktobra 2009. godine

8. Prvo pitanje na koje Ustavni sud treba da odgovori je primjenjivost člana člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u konkretnom slučaju, odnosno potrebno je odgovoriti na pitanje da li se u predmetnom postupku odlučivalo o građanskim pravima i obavezama apelanata, odnosno osnovanosti krivične optužbe u postupku koji se okončao odlukama koje se osporavaju apelacijom. S tim u vezi, Ustavni sud se poziva na svoju praksu prema kojoj postupak po prijedlogu za ponavljanje pravosnažno okončanog postupka nije postupak u kojem se utvrđuju građanska prava i obaveze, tj. nije se raspravljalo o meritumu pritužbe (npr. o osnovanosti tužbenog zahtijeva ili osnovanosti krivčne optužbe), nego se samo odlučuje o postojanju uslova da se odobri ponovni postupak (vidi, između ostalih, odluku Ustavnog suda AP- 1040/07 od 26. juna 2007. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba). Iz navedenog proizilazi da se u predmetnom postupku, pokrenutom po zahtjevu apelanta za ponavljanje prekršajnih postupaka, nije odlučivalo o njegovim građanskim pravima i obavezama, niti o osnovanosti krivične optužbe u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, već se samo odlučivalo o tome da li su ispunjeni formalni zakonski uslovi za ponavljanje postupaka. Stoga, predmetni postupak ne ulazi u opseg prava na pravično suđenje u smislu člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, pa proizlazi da je u ovom dijelu apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.

9. Također u predmetnom postupku nije se odlučivalo ni o apelantovom pravu na život iz člana II/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravu da ne bude podvrgnut mučenju niti nečovječnom ili ponižavajućem tretmanu ili kazni iz člana II/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 3. Evropske konvencije, pravu na ličnu slobodu i sigurnost iz člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5. Evropske konvencije, pravu na privatni i porodični život, dom i prepisku iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije i pravu na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te stoga slijedi da je predmetna apelacija i u odnosu na navodne povrede čl. II/3.a), II/3.b), II/3.d), II/3.f) i II/3.k) i čl. 2., 3., 5., 8. Evropske konvencije i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

10. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tač. 4. i 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant podnese apelaciju nakon proteka roka za podnošenje, odnosno, ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4473/11 (M. S.) | Sudska praksa | Aktio