Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-1690/12 (DOO „Bihaćka trgovina“ Bihać)

Odluka donesena 22. 10. 2013.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Građanski postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1690/12

Apelacija

Odluka o meritumu

22. 10. 2013.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u predmetu broj AP 1690/12, rješavajući apelaciju DOO „Bihaćka trgovina“ Bihać, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2, člana 61. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu: Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 22. oktobra 2013. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija DOO „Bihaćka trgovina“ Bihać.

Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Bihaću u predmetu broj 17 0 Ps 012447 08 Ps.

Nalaže se Općinskom sudu u Bihaću da po hitnom postupku donese odluku u predmetu broj 17 0 Ps 012447 08 Ps, u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1.

Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Nalaže se Općinskom sudu u Bihaću da, u skladu sa članom 74.

stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. DOO „Bihaćka trgovina“ Bihać (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Hamdija Veladžić, advokat iz Bihaća, podnio je 7. maja 2012. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka pred Općinskim sudom u Bihaću (u daljnjem tekstu: Općinski sud) u predmetu broj 17 0 Ps 012447 08 Ps.

2. Na osnovu člana 22. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda je 16. maja 2012. godine zatraženo da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Općinski sud je 4. oktobra 2012. godine i 1. novembra 2012. godine dostavio odgovore na apelaciju.

4. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovor na apelaciju dostavljen je podnosiocu apelacije 26. septembra 2013. godine.

II.Činjenično stanje

5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

6. Apelant je posredstvom opunomoćenika 15. maja 2008. godine Općinskom sudu podnio tužbu protiv Općine Bihać (u daljem tekstu: tužena) radi povrata nekretnina koje su predmet Ugovora o međusobnom prijenosu prava raspolaganja od 1. oktobra 1992. godine, te naknade štete

– izmakle dobiti. Tužba je u Općinskom sudu zaprimljena u rad pod brojem 017-0–Ps-08-001342.

7. Tužba je tuženoj dostavljena na odgovor 7. jula 2008. godine.

8. Podneskom od 22. novembra 2010. godine opunomoćenik tužioca je preinačio pravni osnov tužbe sa zahtjevom da se utvrdi ništavost Ugovora o međusobnom prijenosu prava raspolaganja od 1. oktobra 1992. godine, te uspostavi stanje koje je prethodilo zaključenju ugovora. Općinski sud je preinačenu tužbu dostavio tuženoj na odgovor 29. decembra 2010. godine, a tužena je 28. januara 2011. godine dostavila odgovor na tužbu.

9. Općinski sud je 15. jula 2011. godine zaprimio podnesak dostavljen od zajedničkog Advokatskog ureda Emire Imširović i Edžerije Trejić iz Bihaća, kojim prijavljuju miješanje u parnični postupak H.H. na strani tužene.

10. Apelant je pismenim podneskom od 9. maja 2011. godine urgirao postupanje Općinskog suda po navedenom predmetu.

11. Iz predočenih dokumenata proizlazi da prvostepeni postupak nije okončan.

III.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

12. Apelant smatra da je, zbog dužine trajanja postupka, odnosno zbog neodlučivanja Općinskog suda o njegovom tužbenom zahtjevu došlo do povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant, između ostalog, navodi da Općinski sud nije postupio u skladu sa odredbom člana 75. Zakona o parničnom postupku, odnosno nije zakazao pripremno ročište u ovom predmetu, zbog čega smatra da je postupanje Općinskog suda u konkretnom predmetu u suprotnosti sa pozitivnopravnim propisima i načelima parničnog postupka na koji način je apelantu onemogućeno pravo na suđenje u razumnom roku.

b) Odgovor na apelaciju

13. U odgovoru na apelaciju Općinski sud je detaljno naveo hronologiju predmetnog postupka koji je u skladu sa dostavljenim podacima naveden u činjeničnom stanju. Navedeno je, između ostalog, da je apelantov opunomoćenik podneskom od 5. maja 2012. godine otkazao punomoć za zastupanje u parničnom postupku, o čemu je Općinski sud dopisima od 14. juna 2012. godine i 26. juna 2012. godine obavijestio apelanta, te da apelant nije dostavio punomoć za zastupanje. Također, u odgovoru na apelaciju se ističe da je sutkinja koja je zadužena predmetom obavijestila predsjednika suda da će u što kraćem roku zakazati pripremno ročište.

IV.Relevantni propisi

14. U Zakonu o parničnom postupku («Službene novine FBiH» br. 53/03, 73/05 i 19/06) relevantne odredbe glase:

Član 10.

Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

4. Pripremno ročište

a) Opće odredbe Član 75.

(1) Nakon prijema odgovora na tužbu, odnosno odgovora na protivtužbu, sud će zakazati pripremno ročište.

(2) Ako tuženi nije dostavio odgovor na tužbu, a tužitelj u tužbi nije tražio donošenje presude zbog propuštanja, sud će zakazati pripremno ročište nakon proteka roka za podnošenje odgovora na tužbu.

(3) Datum održavanja pripremnog ročišta sud će, u pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama.

(4) Pripremno ročište održat će se, u pravilu, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema u sudu pismenog odgovora na tužbu, odnosno od dana proteka roka za podnošenje odgovora na tužbu, ili, ako je tuženi podnio protivtužbu, u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na protivtužbu.

V.Dopustivost

15. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

16. U skladu sa članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

17. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, odnosno okolnost da je apelacija podnesena zbog toga što Općinski sud nije donio odluku po apelantovoj tužbi podnesenoj 15. maja 2008. godine, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija, u smislu člana 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

18. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 16. st. 2, 3. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

VI.Meritum

19. Apelant smatra da je, zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, u predmetu koji se u vrijeme podnošenja apelacije vodio pred Općinskim sudom, došlo do povrede njegovog prava na suđenje u «razumnom» roku kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pravo na pravično suđenje – razuman rok

20. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

21. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom.

22. Ustavni sud prvenstveno smatra da je neophodno podsjetiti da su apelanti, u smislu člana 19. stav 5. Pravila Ustavnog suda, dužni obavijestiti Ustavni sud o svim promjenama pravnog i činjeničnog stanja u vezi sa apelacijom koje su se desile nakon podnošenja apelacije. Međutim, Ustavni sud ukazuje da u konkretnom slučaju apelant nije obavijestio Ustavni sud da li je u međuvremenu Općinski sud okončao predmetni parnični postupak. S obzirom na navedeno, Ustavni sud će, rukovodeći se odredbom člana 32. Pravila Ustavnog suda, dužinu predmetnog postupka ocijeniti isključivo prema apelantovim navodima i raspoloživim dokazima iz spisa.

a) Period koji se uzima u obzir

23. Ustavni sud zapaža da je apelant tužbom koja je u Općinskom sudu zaprimljena 15. maja 2008. godine pokrenuo predmetni parnični postupak, te da postupak, prema stanju spisa, još uvijek nije okončan. Dakle, relevantni period koji Ustavni sud treba uzeti pri razmatranju dužine predmetnog postupka jeste pet godina i četiri mjeseca.

b) Analiza dužine trajanja postupka

24. Ustavni sud zapaža da se tužbeni zahtjev prvobitno odnosio na povrat nekretnina i naknadu štete, da je naknadno preinačen i da se odnosi na utvrđivanje ništavosti ugovora o prodaji i uspostavu ranijeg stanja, te da se, s obzirom na činjenice koje je trebalo utvrditi i dokaze koje je trebalo provesti, u konkretnom slučaju može govoriti o nešto složenijem predmetu.

25. Ocjenjujući ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud zapaža da, nakon što je u relativno kratkom roku dostavio tužbu na odgovor tuženom, Općinski sud je u vremenskom periodu od dvije godine i tri mjeseca bio potpuno neaktivan, odnosno nije preduzimao procesne radnje sve dok apelantov opunomoćenik nije preinačio tužbeni zahtjev. Također, Ustavni sud zapaža da, nakon što je apelant podneskom od 21. novembra 2010. godine preinačio tužbeni zahtjev, Općinski sud od dostavljanja odgovora na tužbu od tužene 28. januara 2011. godine, odnosno od prijema umješača na strani tužene pa do dostavljanja odgovora na apelaciju, dakle, u periodu od godinu dana, nije preduzimao procesne radnje sa ciljem zakazivanja pripremnog ročišta. S druge strane, apelant je podneskom od 9. maja 2011. godine urgirao postupanje Općinskog suda u navedenom predmetu i time pokazao zainteresiranost da ishodi odluku u predmetnom postupku. Imajući u vidu navode Općinskog suda kojima se dužina trajanja postupka nakon podnošenja apelacije nastoji staviti na teret apelantu zbog toga što nije dostavio punomoć za zastupanje, Ustavni sud smatra da ti navodi ne mogu biti opravdanje za Općinski sud za neokončavanje predmetnog postupka, posebno iz razloga što apelanta kao pravno lice zastupa direktor. Dakle, sve navedeno ukazuje na to da je Općinski sud propustio djelotvorno kontrolirati predmetni postupak, odnosno da je postupao suprotno odredbi člana 10. ZPP koja propisuje da je sud obavezan da provede postupak bez odugovlačenja i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. Stoga, imajući u vidu da Općinski sud, prema raspoloživim podacima iz spisa, ni nakon pet godina i četiri mjeseca nije okončao predmetni postupak, za Ustavni sud je dovoljno da zaključi da dužina predmetnog parničnog postupka ne zadovoljava standarde iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

26. Na osnovu izloženog, Ustavni sud zaključuje da dužina predmetnog parničnog postupka ne zadovoljava zahtjev «razumnog roka» iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da postoji povreda apelantovog prava na suđenje u «razumnom roku» kao jednom od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. VII.Zaključak

27. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u odnosu na «donošenje odluke u razumnom roku» u situaciji kada predmetni parnični postupak nije okončan ni pet godina i četiri mjeseca od dana podnošenja tužbe, te da se neopravdano trajanje postupka može u cjelini pripisati ponašanju Općinskog suda koji nije upravljao postupkom kako je to procesnim zakonom propisano.

28. Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

29. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o meritumu u predmetu AP-1690/12 (DOO „Bihaćka trgovina“ Bihać) | Sudska praksa | Aktio