Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-3803/12 (M. P., T. G., S. G. i D. G.)

Odluka donesena 23. 12. 2013.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Izvršni postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3803/12

Apelacija

Odluka o meritumu

23. 12. 2013.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u predmetu broj AP 3803/12, rješavajući apelaciju Magdalene Popović i dr., na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59 stav 2 alineja 2 i člana 61 stav 1 i 2 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:

Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Mirsad Ćeman, sudija na sjednici održanoj 23. decembra 2013. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija Magdalene Popović, Tatjane Grabež, Suzane Grabež i Danijele Grabež.

Utvrđuje se povreda člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci u predmetu broj 71 0 I 050356 08 I.

Nalaže se Osnovnom sudu u Banjoj Luci da, po hitnom postupku, okonča postupak u predmetu broj 71 0 I 050356 08 I, u skladu s članom II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Nalaže se Osnovnom sudu u Banjoj Luci da, u skladu sa članom 74 stav 5 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I. Uvod

1. Magdalena Popović, Tatjana Grabež, Suzana Grabež i Danijela Grabež (u daljnjem tekstu: apelantkinje), koje zastupa Miljkan Pucar, advokat iz Banje Luke, podnijele su 1. novembra 2012. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja izvršnog postupka pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) u predmetu broj 71 0 I 050356 08 I.

II. Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 22 stav 1 Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda je 5. septembra 2013. godine zatraženo da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Osnovni sud je 22. oktobra 2013. godine dostavio odgovor na apelaciju.

4. Na osnovu člana 26 stav 2 Pravila Ustavnog suda, odgovor na apelaciju je dostavljen apelantkinjama 9. decembra 2013. godine.

III. Činjenično stanje

5. Činjenice predmeta koje proizilaze iz navoda apelantkinja i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

6. Apelantkinje su posredstvom punomoćnika 20. novembra 2008. godine Osnovnom sudu podnijele prijedlog za izvršenje na osnovu pravosnažne Presude Osnovnog suda broj P-737/01 od 16. juna 2008. godine, koja je preinačena Presudom Okružnog suda u Banjoj Luci broj 011-0-Gž-001 547 od 14. oktobra 2008. godine. U prijedlogu za izvršenje apelantkinje su tražile da Osnovni sud dozvoli izvršenje protiv izvršenika D.P. (u daljnjem tekstu: izvršenik) radi prinudne naplate novčanog potraživanja u iznosu od 5.340,00 KM i troškova parničkog postupka u iznosu od 7.105,20 KM sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a koje izvršenje će se sprovesti zapljenom i prodajom pokretnih stvari izvršenika.

7. Rješenjem o izvršenju broj 71 0 I 050356 08 I od 20. maja 2009. godine, Osnovni sud je usvojio prijedlog apelantkinja, te je dozvolio predloženo izvršenje.

8. Apelantkinje su pismenim podneskom od 10. jula 2009. godine urgirale postupanje Osnovnog suda u navedenom predmetu.

9. Osnovni sud je zaključkom broj 71 0 I 050356 08 I od 24. novembra 2009. godine odredio popis, zapljenu, procjenu i prodaju pokretnih stvari izvršenika javnim nadmetanjem i zakazao ročište za javnu prodaju za 8. decembar 2009. godine.

10. Pismenim podneskom od 15. decembra 2011. godine apelantkinje su urgirale postupanje Osnovnog suda u navedenom predmetu.

11. Ročište za prodaju pokretnih stvari izvršenika Osnovni sud je zakazao 14. oktobra 2013. godine koje nije održano jer nije bila uredna dostava poziva za izvršenika.

12. Osnovni sud (nije precizirano kada) je ponovno zakazao ročište za prodaju pokretnih stvari izvršenika.

13. Iz predočenih dokumenata proizilazi da izvršni postupak nije okončan.

IV. Apelacija

a) Navodi iz apelacije

14. Apelantkinje smatraju da je, zbog dužine trajanja izvršnog postupka, došlo do povrede njihovog prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), te prava na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelantkinje su predložile da Ustavni sud usvoji njihovu apelaciju i Osnovnom sudu naloži da preduzme sve zakonom propisane radnje izvršnog postupka kako bi se što hitnije izvršilo pravosnažno rješenje o izvršenju od 20. maja 2009. godine. Istovremeno, apelantkinje potražuju i naknadu nematerijalne štete zbog dužine trajanja izvršnog postupka u iznosu od 1.000,00 KM za svaku godinu prekoračenog razumnog roka.

b) Odgovor na apelaciju

15. U odgovoru na apelaciju Osnovni sud je, ne izjašnjavajući se o procesnim radnjama koje su preduzete u izvršnom postupku i razloge dužine trajanja postupka, istakao da nema kršenja bilo kakvih prava apelantkinja, te da sud postupa po rješenju o izvršenju i sprovodi radnje izvršenja.

V. Relevantni propisi

16. Zakon o izvršnom postupku («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10 i 57/12) u relevantnom dijelu glasi:

Član 5.

Hitnost i redoslijed postupanja U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 15.

Rokovi za postupanje Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči. Član 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, sprovođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

VI. Dopustivost

17. U skladu sa članom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

18. U skladu sa članom 16 stav 1 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

19. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 16 stav 3 Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodna dokumenta koja se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.

20. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, odnosno okolnost da je apelacija podnesena zbog toga što nije okončan izvršni postupak po prijedlogu za izvršenje kojeg su apelantice podnijele 20. novembra 2008. godine, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija, u smislu člana 16 stav 3 Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije. Konačno, apelacija ispunjava i uslove iz člana 16 st. 2 i 4 Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

21. Imajući u vidu odredbe člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 16 st. 2, 3 i 4 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije.

VII. Meritum

22. Apelantkinje smatraju da je, zbog dužine trajanja izvršnog postupka u predmetu koji se u vrijeme podnošenja apelacije vodio pred Osnovnim sudom, došlo do povrede njihovog prava na suđenje u «razumnom» roku i prava na pristup sudu kao segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije, te prava na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

Pravo na pravično suđenje – razuman rok

23. Član II/3 Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i osnovne slobode iz stava 2 ovog člana, a ona obuhvataju:

e) Pravo na pravičan postupak u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

24. Član 6 stav 1 Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom.

a) Period koji se uzima u obzir

25. Ustavni sud prvenstveno smatra neophodnim podsjetiti da su apelanti, u smislu člana 19 stav 5 Pravila Ustavnog suda, dužni obavijestiti Ustavni sud o svim promjenama pravnog i činjeničnog stanja u vezi sa apelacijom koje su se desile nakon podnošenja apelacije. Međutim, Ustavni sud ukazuje da u konkretnom slučaju apelantkinje nisu obavijestile Ustavni sud da li je u međuvremenu Osnovni sud okončao izvršni postupak. S obzirom na navedeno, Ustavni sud će, rukovodeći se odredbom člana 32 Pravila Ustavnog suda, dužinu predmetnog postupka ocijeniti isključivo prema navodima apelantkinja i raspoloživim dokazima iz spisa.

26. Ustavni sud zapaža da su apelantkinje prijedlogom za izvršenje od 20. novembra 2008. godine pokrenule predmetni izvršni postupak i da postupak, prema stanju spisa, još uvijek nije okončan. Dakle, relevantan period koji Ustavni sud treba uzeti pri ocjeni dužine predmetnog postupka jeste pet godina i jedan mjesec.

b) Analiza dužine trajanja postupka

27. U konkretnom slučaju se radi o izvršnom postupku koji su apelantkinje pokrenule radi izvršenja pravosnažne presude. S obzirom na vrstu i prirodu konkretne pravne stvari (izvršenje na pokretnim stvarima izvršenika), Ustavni sud smatra da se konkretan predmet ne može smatrati posebno složenim.

28. Ocjenjujući postupanje Osnovnog suda, Ustavni sud primjećuje da je Osnovni sud rješenje o izvršenju od 20. maja 2009. godine donio nakon proteka šest mjeseci od podnošenja prijedloga, te da je, takođe, nakon proteka šest mjeseci od donošenja rješenja o izvršenju zaključkom od 24. novembra 2009. godine odredio popis, procjenu i prodaju pokretnih stvari izvršenika i za 8. decembar 2009. godine zakazao ročište za prodaju pokretnih stvari izvršenika. Takođe, Ustavni sud primjećuje da je naredno ročište za prodaju Osnovni sud zakazao 13. oktobra 2013. godine, odnosno tek nakon proteka četiri godine. U vezi sa navedenim, Ustavni sud zapaža da Osnovni sud u odgovoru na apelaciju nije dao razloge koji bi eventualno mogli opravdati dužinu predmetnog postupka. Uzimajući u obzir navedeno, Ustavni sud smatra da nije nužno upuštati se u daljnju analizu razumnosti trajanja postupka, jer je očigledno da nema nikakvog razumnog opravdanja, niti objašnjenja zbog čega Osnovni sud nije ni nakon pet godina godina i jedan mjesec okončao predmetni izvršni postupak. S druge strane, apelantkinje su pismenim podnescima (10. jula 2009. godine i 15. decembra 2011. godine) urgirale postupanje Osnovnog suda u navedenom predmetu, pokušavajući ostvariti što hitnije okončanje predmetnog izvršnog postupka. S tim u vezi, Ustavni sud podsjeća da u izvršnom postupku, zbog same njegove prirode, treba postupati hitno (vidi, Evropski sud, Comingersoll S.A.. protiv Portugalije, stav 23, 2000. godina), što je regulisano članom 5 stav 1 ZIP-a. Ustavni sud, takođe, podsjeća na to da se, u skladu sa članom 64 ZIP-a, izvršni postupak smatra dovršenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, sprovođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja. U konkretnom slučaju, a na osnovu svega predočenog Ustavnom sudu, očigledno je da odluka čijom bi se pravosnažnošću izvršni postupak smatrao dovršenim u smislu navedene zakonske odredbe nije donesena. Dakle, ocjenjujući ponašanje Osnovnog suda, te imajući u vidu da apelantkinje svojim ponašanjem nisu doprinijele dužini postupka, Ustavni sud smatra da je dužina predmetnog izvršnog postupka suprotna principu «razumnog roka» iz člana 6 stav 1 Evropske konvencije, te da se može u cijelosti pripisati Osnovnom sudu.

29. Stoga, imajući u vidu ukupno trajanje postupka, neaktivnost suda a posebno činjenicu da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku koji je hitne naravi, Ustavni sud zaključuje da je, zbog dužine izvršnog postupka, došlo do povrede prava apelantkinja na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije.

c) Pitanje naknade nematerijalne štete

30. Apelantkinje zahtijevaju da im se odredi naknada nematerijalne štete zbog dužine trajanja izvršnog postupka. U smislu člana 76 stav 2 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud izuzetno, na zahtjev apelanata, može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantovanih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

31. Uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti ovoga predmeta, Ustavni sud smatra da je odluka kojom se utvrđuje kršenje ustavnih prava apelantkinja i nalog Osnovnom sudu da bez daljnjeg odlaganja okonča izvršni postupak odgovarajuća satisfakcija za apelantkinje.

d) Ostali navodi

32. S obzirom na zaključak Ustavnog suda o kršenju prava na «suđenje u razumnom roku» iz člana 6 stav 1 Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno ispitati navode apelantkinja o kršenju prava na pristup sudu iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije i prava imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

VIII. Zaključak

33. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije u odnosu na «donošenje odluke u razumnom roku» u situaciji kada izvršni postupak, koji se prema izričitoj zakonskoj odredbi smatra hitnim, traje duže od pet godina i kada još uvijek nije okončan, pri čemu se trajanje predmetnog izvršnog postupka može u cijelosti pripisati ponašanju Osnovnog suda.

34. Na osnovu člana 61 st. 1 i 2 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

35. Prema članu VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjedica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o meritumu u predmetu AP-3803/12 (M. P., T. G., S. G. i D. G.) | Sudska praksa | Aktio