Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-3487/12 (M. H.)

Odluka donesena 12. 02. 2014.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Izvršni postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3487/12

Apelacija

Odluka o meritumu

12. 02. 2014.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u predmetu broj AP 3487/12, rješavajući apelaciju Muharema Hrnjića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2, člana 61. st. 1. i 2. i člana 76. stav 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09) u sastavu: Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mirsad Ćeman, sudija Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 12. februara 2014. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija Muharema Hrnjića.

Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog toga što nije okončan u razumnom roku izvršni postupak koji se vodi u Općinskom sudu u Cazinu pod brojem I-68/05.

Nalaže se Općinskom sudu u Cazinu da po hitnom postupku okonča izvršni postupak u predmetu broj I-68/05, u skladu s članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Nalaže se Vladi Unsko-sanskog kantona, u skladu s članom 76.

stav 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, da apelantu Muharemu Hrnjiću, u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, isplati iznos od 2.000,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog kršenja prava na donošenje odluke u razumnom roku.

Nalaže se Općinskom sudu u Cazinu i Vladi Unsko-sanskog kantona da, u skladu s članom 74. stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Muharem Hrnjić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bihaća podnio je 28. septembra 2012. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja izvršnog postupka pred Općinskim sudom u Cazinu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) u predmetu broj I-68/05.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 22. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda je 8. oktobra 2012. godine i 3. oktobra 2013. godine zatraženo da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Općinski sud je dostavio odgovor na apelaciju 25. oktobra 2012. godine i 24. oktobra 2013. godine.

4. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovor na apelaciju dostavljen je podnosiocu apelacije 5. novembra 2012. godine.

III.Činjenično stanje

5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

6. Apelant je, kao tražilac izvršenja, 14. januara 2005. godine podnio Općinskom sudu prijedlog za izvršenje na osnovu pravosnažne i izvršne presude Općinskog suda u Bihaću broj P- 622/02 od 7. novembra 2002. godine. Apelant je u prijedlogu za izvršenje tražio da sud dozvoli izvršenje protiv izvršenika Mehmeda Mušića (u daljnjem tekstu: izvršenik) radi ostvarivanja novčanog potraživanja izvršenjem na nekretninama izvršenika, vsp. 12.000,00 KM.

7. Općinski sud je Rješenjem broj I-68/05 od 11. februara 2005. godine odredio predloženo izvršenje.

8. Izvršenik je 21. februara 2005. godine izjavio prigovor protiv rješenja o izvršenju, na koji je apelant 12. februara 2007. godine dostavio odgovor Općinskom sudu.

9. Rješenjem Općinskog suda broj I-68/05 od 22. septembra 2011. godine odbijen je u cijelosti kao neosnovan prigovor izvršnika izjavljen protiv rješenja o izvršenju od 11. februara 2005. godine.

10. Apelant je podneskom od 13. oktobra 2011. godine urgirao kod Općinskog suda uzimanje predmeta u rad.

11. Iz odgovora na apelaciju, koji je Ustavnom sudu dostavio Općinski sud 25. oktobra 2012. godine, proizlazi da je dostava odluke za izvršenika bila neuredna jer je dostavljač na dostavnici označio da je primalac umro. Nadalje, Općinski sud je naveo da je radi daljeg rada na predmetu bilo potrebno provjeriti navode dostavljača, a od Matičnog ureda Općine Bihać 3. februara 2012. godine dostavljen je izvod iz MKU za izvršenika. Zaključkom od 13. marta 2012. godine apelant je obaviješten o činjenici smrti izvršenika te je pozvan da, u smislu odredaba Zakona o izvršnom postupku, predloži privremenog zastupnika, što je apelant i učinio podneskom od 23. marta 2012. godine.

12. Nakon toga, Općinski sud je donio zaključak od 4. maja 2012. godine kojim je za privremenog zastupnika umrlog izvršenika Mehmeda Mušića imenovan njegov sin, Senad Mušić iz Cazina.

13. Apelant je podnescima od 8. juna i 10. septembra 2012. godine urgirao kod Općinskog suda da uzme predmet u rad, odnosno da nastavi s postupkom izvršenja do konačnog namirenja apelanta.

14. Apelant se podnescima od 11. jula 2012. godine obratio Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: VSTV) i Instituciji ombudsmana za ljudska prava Bosne i Herceogvine (u daljnjem tekstu: Ombudsman) žaleći se na dužinu izvršnog postupka.

15. Apelant se podneskom od 8. oktobra 2012. godine obratio i predsjedniku Općinskog suda, kojim je zamolio predsjednika suda da ga informiše kada može da očekuje konačno rješenje predmeta I-68/05.

16. Općinski sud je za 9. novembar 2012. godine zakazao ročište koje je odgođeno i novo zakazano za 27. novembar 2012. godine, na kojem je sud donio zaključak kojim je odredio da se izvedu dokazi vještačenjem vještaka geodetske i građevinske struke.

17. Iz odgovora na apelaciju, koji je Ustavnom sudu dostavio Općinski sud 24. oktobra 2013. godine, proizilazi da se [...] predmetni spis [...] nalazio kod vještaka građevinske struke [...] radi procjene vrijednosti nekretnina na kojima je određeno izvršenje. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju također naveo da je vještak 11. oktobra 2013. godine vratio cjelokupan spis [...] sudu sa procjenom vrijednosti nekrenina koje je [uređujući sudija] prosijedio strankama.

18. Prema stanju spisa, izvršni postupak je u toku.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

19. Apelant smatra da mu je u predmetnom izvršnom postupku povrijeđeno pravo na "suđenje u razumnom roku" kao segment prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant je ukratko opisao hronologiju izvršni postupka, istaknuvši da on još uvijek nije okončan (do dana podnošenja apelacije), te da nije moguće predvidjeti da će se on okončati u bližem periodu. Apelant je također istaknuo da je teški srčani bolesnik i da su mu sredstva koja su mu dosuđena neophodna za liječenje. Imajući u vidu navedeno, apelant je predložio da Ustavni sud donese povoljnu odluku o apelaciji, te da obaveže Unsko-sanski kanton da mu zbog dužine trajanja postupka isplati iznos od 2.000,00 KM po osnovu naknade štete.

b) Odgovor na apelaciju

20. U odgovoru na apelaciju od 25. oktobra 2012. godine Općinski sud je ukratko naveo hronologiju postupka do podnošenja apelacije, te istaknuo kako su se stekli uvjeti za dalje postupanje, pa je na osnovu člana 80. Zakona o izvršnom postupku odredio ročište radi utvrđenja vrijednosti nekretnina na kojima je predloženo i određeno izvršenje.

21. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju od 24. oktobra 2013. godine naveo da se radi o postupku izvršenja na nekretninama koji zaista iziskuje znatno više vremena i zbog potrebnih vještačenja.

V.Relevantni propisi

22. Zakon o izvršnom postupku („Službene novine FBiH“ br. 32/03, 52/03, 33/06, 39/06, 39/09 i 35/12) u relevantnom dijelu glasi:

Član 5.

Hitnost i redoslijed postupanja (1) U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

(2) Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 12. tačka 5.

Prigovor i žalba ne zaustavljaju tok izvršnog postupka ali se namirenje tražioca izvršenja odlaže do donošenja odluke prvostepenog suda po prigovoru. .[...] Član 15.

Rokovi za postupanje Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uvjeta da se o prigovoru odluči. Član 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

VI.Dopustivost

23. U skladu s članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

24. U skladu s članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

25. U skladu s članom 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može iznimno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koja štite Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.

26. Apelant se obratio Ustavnom sudu zbog činjenice da izvršni postupak povodom njegovog prijedloga za izvršenje pravosnažne presude, u smislu člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, traje nerazumno dugo.

27. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da je apelacija u ovom dijelu, u smislu člana 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Konačno, apelacija u ovom dijelu ispunjava i uvjete iz člana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

VII.Meritum

28. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja izvršnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pravo na pravično suđenje

29. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

30. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. […]

31. Ustavni sud prvenstveno smatra da je neophodno podsjetiti da su apelanti, u smislu člana 19. stav 5. Pravila Ustavnog suda, dužni obavijestiti Ustavni sud o svim promjenama pravnog i činjeničnog stanja u vezi s apelacijom, koje su se desile nakon podnošenja apelacije. Međutim, Ustavni sud ukazuje da u konkretnom slučaju apelant nije obavijestio Ustavni sud da li je u međuvremenu Općinski sud okončao predmetni izvršni postupak. S obzirom na navedeno Ustavni sud će, rukovodeći se odredbom člana 32. Pravila Ustavnog suda, dužinu postupka cijeniti isključivo prema apelantovim navodima i raspoloživim dokazima iz spisa.

Period koji se uzima u obzir

32. Ustavni sud zapaža da je apelant 14. januara 2005. godine pokrenuo izvršni postupak i da on, prema stanju spisa, još uvijek nije okončan. Dakle, relevantan period koji Ustavni sud treba uzeti pri ocjeni dužine postupka je period od devet godina.

Analiza dužine trajanja postupka

33. U konkretnom slučaju se radi o izvršnom postupku koji se, prema relevantnim zakonskim odredbama i praksi Evropskog suda, smatra hitnim i zahtijeva dodatnu ažurnost suda u odnosu na zakonsku obavezu suda da izvršni postupak provede bez nepotrebnih odugovlačenja i zastoja. U tom kontekstu Ustavni sud prvenstveno zapaža da se u konkretnom slučaju radi o nešto složenijem postupku, budući da se izvršenje provodi na nekretninama i da je potrebno provoditi vještačenja radi procjene vrijednosti nekretnine, te da je dolazilo i do procesnih smetnji koje su objektivno uticale na složenost postupka, kao što je smrt izvršenika i potreba da se za njega odredi privremeni zastupnik. S tim u vezi, Ustavni sud zapaža da apelant svojim ponašanjem nije utjecao na dužinu postupka, budući da je sve naloge suda bez odlaganja ispunjavao. Osim toga, Ustavni sud zapaža da je apelant urgirao da se hitno postupa u navedenom predmetu (podnescima od 13. oktobra 2011. godine, 8. juna i 10. septembra 2012. godine), kao i da se podnescima od 11. jula 2012. godine obratio i VSTV i Ombudsmanu, a podneskom od 8. oktobra 2012. godine i predsjedniku Općinskog suda.

34. Što se tiče ponašanja redovnog suda, Ustavni sud zapaža da Općinski sud ni nakon devet godina nije okončao taj postupak. U vezi s tim, Ustavni sud ponavlja da u izvršnom postupku, zbog same njegove prirode, treba postupati hitno (vidi Evropski sud, Comingersoll S.A. protiv Portugala, stav 23, 2000. godina), što je i regulirano članom 5. ZIP-a. Ustavni sud zapaža da je prvostepeni sud veoma brzo odredio predloženo izvršenje (11. februara 2005. godine), te da je nakon izjavljenog prigovora odlučio o tome svojim rješenjem tek nakon šest godina i sedam mjeseci (22. septembra 2011. godine). Ustavni sud primjećuje da je Općinski sud u odgovoru na apelaciju ukazao da se radi o postupku izvršenja na nekretninama koji zaista iziskuje znatno više vremena i zbog potrebnih vještačenja. Osim toga, Ustavni sud smatra da okolnost na koju Općinski sud ukazuje da se radi o postupku izvršenja na nekretninama, te da je potrebno znatno više vremena zbog potrebnih vještačenja, ne predstavlja razumno obrazloženje za ukupnu dužinu postupka. Ustavni sud smatra da je vještačenje u izvjesnoj mjeri utjecalo na dužinu postupka, ali da vještačenje ne može biti opravdanje za ukupnu dužinu trajanja postupka koji traje devet godina. Pri tome, Ustavni sud zapaža pasivnost suda u pojedinim fazama postupka, za koju nije ponuđeno razumno objašnjenje. Ustavni sud posebno naglašava da je Općinski sud dužan da postupa u skladu sa odredbom 5. Zakona o izvršnom postupku. S tim u vezi, Ustavni sud podsjeća na praksu Evropskog suda i vlastitu jurisprudenciju prema kojima je dužnost države da organizira svoj pravni sistem tako da omogući sudovima i javnim vlastima da se povinuju zahtjevima i uvjetima iz Evropske konvencije (vidi Evropski sud, Zanghi protiv Italije, presuda od 19. februara 1991. godine, serija A, broj 194, stav 21. i Ustavni sud, Odluka broj AP 1070/05 od 9. februara 2006. godine, stav 34). Također, Ustavni sud zapaža da je apelant urgencijama pokušavao da ostvari što hitnije rješavanje predmeta. Uzimajući u obzir sve navedeno, Ustavni sud smatra da nije nužno upuštati se u daljnju analizu razumnosti trajanja postupka, jer je očigledno da nema nikakvog razumnog opravdanja, niti objašnjenja zbog čega Općinski sud nije ni nakon devet godina okončao ovaj izvršni postupak.

35. Dakle, imajući u vidu ukupno trajanje postupka, neučinkovitost suda, a posebno činjenicu da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku koji je hitne naravi i od velikog značaja za apelanta, Ustavni sud smatra da je apelantu povrijeđeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stav 1. Evropske konvencije jer Općinski sud, pored činjenice da izvršni postupak traje devet godina, nije dovršio izvršni postupak u smislu relevantnih odredaba ZIP-a i pri tome nije naveo razloge koji bi se mogli smatrati razumnim i objektivnim opravdanjem za ovako dugo trajanje izvršnog postupka.

Pitanje naknade nematerijalne štete

36. Apelant je zatražio naknadu nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u iznosu od 2.000,00 KM. U smislu člana 76. stav 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud izuzetno, na apelantov zahtjev, može odrediti naknadu za nematerijalnu štetu. Međutim, Ustavni sud podsjeća da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje kao satisfakciju u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda (vidi Ustavni sud, Odluka broj AP 938/04, «Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 20/06).

37. Prilikom odlučivanja o apelantovom zahtjevu za naknadu nematerijalne štete Ustavni sud upućuje na ranije utvrđen princip određivanja visine naknade štete u ovakvim slučajevima (vidi Ustavni sud, Odluka broj AP 938/04, objavljena u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 20/06, st. 48-51). Prema utvrđenom principu, apelantima bi za svaku godinu odgađanja da se donese odluka trebalo isplatiti iznos od približno 150,00 KM, odnosno dvostruki iznos u predmetima koji zahtijevaju posebnu hitnost. S obzirom na to da je ovaj postupak trajao devet godina, te da se radi o hitnom postupku, Ustavni sud smatra da bi apelantu trebalo na ime nematerijalne štete, zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, isplatiti iznos od 2.700,00 KM.

38. Međutim, apelant potražuje naknadu nematerijalne štete u iznosu od 2.000,00 KM zbog dužine trajanja predmetnog postupka. Stoga Ustavni sud, podržavajući vlastitu praksu u predmetima koji su sa ovog aspekta pokretali slična pitanja (vidi Ustavni sud, Odluka broj AP 3326/08 od 9. marta 2011. godine, tačka 61), smatra da apelantu, s obzirom na sadržaj njegovog zahtjeva za naknadu nematerijalne štete, kojim je Ustavni sud vezan u smislu člana 32. Pravila, te usvojene kriterije Ustavnog suda, pripada naknada nematerijalne štete u iznosu od 2.000,00 KM, koliko je apelant apelacijom i tražio. Navedeni iznos apelantu je dužna isplatiti Vlada Unsko-sanskog kantona s obzirom na sjedište Općinskog suda u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke.

VIII.Zaključak

39. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije kada je izvršni postupak po apelantovom prijedlogu za izvršenje pravosnažne presude trajao duže od devet godina iako se i prema domaćem zakonu i prema Evropskoj konvenciji izvršni postupak smatra postupkom hitne prirode pri čemu se dužina postupka u cijelosti može staviti na teret Općinskom sudu.

40. Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. i člana 76. stav 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

41. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o meritumu u predmetu AP-3487/12 (M. H.) | Sudska praksa | Aktio