Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-1054/12 („Brazda produkt“ d.o.o. Srbac)

Odluka donesena 27. 02. 2014.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Isplata duga
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Izvršni postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1054/12

Apelacija

Odluka o meritumu

27. 02. 2014.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u predmetu broj AP 1054/12, rješavajući apelaciju „Brazda produkta“ d.o.o. Srbac, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59 stav 2 alineja 2, člana 61 st. 1 i 2 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:

Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 27. februara 2014. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija „Brazda produkta“ d.o.o. Srbac.

Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog toga što nije okončan u razumnom roku izvršni postupak koji se vodi u Osnovnom sudu u Gradišci pod brojem 072-0-I-07-000 094.

Nalaže se Osnovnom sudu u Gradišci da po hitnom postupku okonča izvršni postupak u predmetu broj 072-0-I-07- 000 094, u skladu sa članom II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Nalaže se Osnovnom sudu u Gradišci da, u skladu sa članom 74 stav 5 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. „Brazda produkt“ d.o.o. Srbac (u daljnjem tekstu: apelant) iz Srpca, kojeg zastupa Draginja Aničić, advokat iz Srpca, podnio je 19. marta 2012. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja izvršnog postupka pred Osnovnim sudom u Gradišci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) u predmetu broj 072-0-I-07-000 094.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 22 stav 1 Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda zatraženo je 29. marta 2012. godine da dostavi odgovor na apelaciju. Osnovni sud je dostavio odgovor na apelaciju 9. aprila 2012. godine.

3. Od Osnovnog suda je ponovo, 3. oktobra 2013. godine, zatražen odgovor na apelaciju, ali Osnovni sud nije postupio po traženju Ustavnog suda.

4. Na osnovu člana 26 stav 2 Pravila Ustavnog suda, odgovor na apelaciju dostavljen je podnosiocu apelacije 12. aprila 2012. godine.

III.Činjenično stanje

5. Činjenice predmeta koje proizilaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

6. Osnovni sud je Presudom zbog propuštanja broj 072-0-P-06-000284 od 5. decembra 2006. godine obavezao tuženog Zdravka Dragosavljevića (u daljnjem tekstu: izvršenik) da apelantu na ime duga isplati iznos od 6.490,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom počev od 1. januara 2006. godine, kao dana docnje, pa do isplate, kao i da mu naknadi troškove postupka u iznosu od 1.150,00 KM.

7. Apelant je 5. marta 2007. godine Osnovnom sudu podnio prijedlog za izvršenje na osnovu Presude Osnovnog suda broj 072-0-P-06-000284 od 5. decembra 2006. godine. U prijedlogu za izvršenje apelant je tražio da sud odredi izvršenje na nekretninama izvršenika označenim kao k.č. br. 1170, „Brda“, voćnjak 3. klase, površine 800 m , k.č. br.

1171/1, „okućnica“, njiva 6. klase, površine 9.118 m , kuća i zgrada površine 91 m , ukupne površine 10.009 m , upisane u pl.br. 485 k.o. Kaoci, a koje se odnose po zamljišnoknjižnom stanju na dio k.č. br. 508/1 i k.č.br. 502/2 upisane u zk. ul. br. 84 k.o. Kaoci, zabilježbom izvršenja u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnina, prodajom nekretnina i namirenjem apelanta iz iznosa dobijenog prodajom nekretnina. Predmet je u Osnovnom sudu zaprimljen u rad pod brojem 072-0-I-000 094.

8. Podneskom od 16. aprila 2007. godine apelant je uredio prijedlog za izvršenje na način da je označio nekretnine prema zemljišnoknjižnoj evidenciji i to suvlasnički dio upisan sa 1/3 dijela, upisan u zk. ul. br. 161. k.o. Kaoci, a što je uslov propisan članom 70 stav 1 Zakona o izvršnom postupku (u daljnjem tekstu: ZIP).

9. Osnovni sud je Rješenjem o izvršenju broj 072-0-I-07-000 094 od 18. juna 2007. godine odredio predloženo izvršenje.

10. Apelant je podneskom od 4. decembra 2007. godine obavijestio Osnovni sud da se iz dostavljenog zk. ul. br. 161. k.o. Kaoci, koji je dokaz o vlasništvu na nekretninama, vidi da je izvršenik suvlasnik sa još osam drugih lica na nekretninama koje su predmet izvršenja, pa je predložio da sud, u smislu člana 40 stav 3 ZIP-a, obavijesti sve suvlasnike o donošenju rješenja o izvršenju.

11. Nakon toga, Osnovni sud je dopisom od 14. decembra 2007. godine pozvao apelanta da dostavi još osam primjeraka prijedloga za izvršenje. Apelant je postupio po nalogu suda 21. decembra 2007. godine.

12. Iz odgovora na apelaciju koji je Ustavnom sudu dostavio Osnovni sud 9. aprila 2012. godine proizilazi da je taj sud, smatrajući apelantov podnesak od 21. decembra 2007. godine kao novi prijedlog za izvršenje, donio rješenje o izvršenju od 25. decembra 2007. godine, koje je dostavljeno izvršeniku i suvlasnicima, te nakon pravosnažnosti i Zemljišnoknjižnom uredu radi zabilježbe izvršenja (predmetno rješenje nije u spisu predmeta).

13. Apelant je podneskom od 4. novembra 2008. godine urgirao kod Osnovnog suda, tražeći da se njegov predmet uzme u rad.

14. Apelant je podneskom od 23. decembra 2009. godine urgirao kod Osnovnog suda, tražeći da sud zakaže ročište na licu mjesta uz učešće vještaka geodetske struke, vještaka poljoprivredne struke i vještaka građevinske struke.

15. Osnovni sud je zaključkom broj 072-0-Ip-07-000094 od 24. decembra 2009. godine odredio vještake građevinske i geodetske struke, te utvrdio predmet vještačenja.

16. Apelant je podneskom od 4. maja 2010. godine obavijestio Osnovni sud da vještaci nisu mogli obaviti postavljeni zadatak jer im izvršenik nije dao pristanak za rad. Apelant je istim podneskom predložio da sud ponovo odredi izlazak na lice mjesta radi procjene.

17. Apelant je podneskom od 29. novembra 2010. godine urgirao kod Osnovnog suda, tražeći da sud zaključkom odredi termin izlaska na teren.

18. Iz stanja spisa proizilazi da je Osnovni sud dopisom od 8. februara 2011. godine apelantu dostavio nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke, te je tražio od apelanta da se izjasni da li ostaje kod prijedloga za izvršenje. Apelant se podneskom od 7. marta 2011. godine izjasnio na nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke, istaknuvši da se vještak geodetske struke u svom nalazu izjasnio samo o parcelama označenim sa k.č. br. 502/2 i k.č. br. 508/2, dok se nije izjasnio o ostalim parcelama koje su predmet izvršenja, te je predložio da vještak dopuni nalaz i identifikuje sve nekretnine izvršenika iz zk. ul. br. 161 k.o. Kaoci.

19. Osnovni sud je dopisom od 18. jula 2011. godine apelantu dostavio nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke od 1. aprila 2011. godine, na koji se apelant izjasnio podneskom od 24. avgusta 2011. godine.

20. Iz stanja spisa proizilazi da je Osnovni sud zakazao ročište za 22. decembar 2011. godine na koje je pristupila apelantova punomoćnica, ali nije pristupio izvršenik (koji je uredno obaviješten), nakon čega je sud donio rješenje kojim je predmetno ročište odloženo na neodređeno vrijeme, a apelantu ostavljen rok od 15 dana da uredi prijedlog za izvršenje, što je apelant i učinio 3. januara 2012. godine.

21. Osnovni sud je dopisom od 23. januara 2012. godine pozvao apelanta da precizira prijedlog za izvršenje u skladu sa odredbama ZIP-a. Apelant je postupio po nalogu suda 8. februara 2012. godine.

22. Iz odgovora na apelaciju, takođe, proizilazi da je Osnovni sud, smatrajući apelantov podnesak od 8. februara 2012. godine kao novi prijedlog za izvršenje na suvlasničkom dijelu izvršenika, donio novo rješenje o izvršenju od 15. marta 2012. godine (predmetno rješenje nije u spisu predmeta).

23. Iz predočenih dokumenata proizilazi da izvršni postupak nije okončan. IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

24. Apelant smatra da mu je u predmetnom izvršnom postupku povrijeđeno pravo na „suđenje u razumnom roku“ kao segment prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant je ukratko iznio hronologiju postupka, istaknuvši da je predmetni izvršni postupak pred Osnovnim sudom pokrenuo 5. marta 2007. godine i da još uvijek nije okončan, te da svojim radnjama nije doprinio dužini trajanja postupka. Apelant je, takođe, istaknuo, iako je rješenje o izvršenju doneseno 18. juna 2007. godine, sud je tek […] nakon skoro dvije godine pristupio utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti, a koja vrijednost još nije utvrđena ni poslije skoro pet godina [do podnošenja apelacije], pa ni poslije preciziranja prijedloga za izvršenje radi pojednostavljenja postupka. Pored toga, apelant je istaknuo da je ovakvo postupanje suda u suprotnosti sa članom 80 ZIP-a. Apelant, zbog povrede prava na pravično suđenje, zahtijeva naknadu nematerijalne štete u iznosu od po 300,00 KM za svaku godinu počev od 5. marta 2007. godine. Konačno, apelant je predložio da Ustavni sud naloži Osnovnom sudu da bez daljenjeg odlaganja preduzme mjere u skladu sa zakonom da se okonča postupak u predmetu broj 072-0-I-07-000 094.

b) Odgovor na apelaciju

25. U odgovoru na apelaciju Osnovni sud je naveo hronologiju predmetnog postupka koji je u skladu sa dostavljenim podacima naveden u činjeničnom stanju. Osnovni sud je istaknuo da je apelant nepotrebnim višestrukim podnošenjem novih prijedloga za izvršenje uticao na tok postupka umjesto da je jednostavnim podneskom precizirao koje nekretnine čine predmet izvršenja i u kom obimu. Osnovni sud je predložio da se predmetna apelacija odbije kao neosnovana.

V.Relevantni propisi

26. Zakon o izvršnom postupku («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10 i 57/12) u relevantnom dijelu glasi:

Član 5.

Hitnost i redoslijed postupanja U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 15.

Rokovi za postupanje Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uvjeta da se o prigovoru odluči. Dostavljanje rješenja o izvršenju Član 40.

[…] (3) Ukoliko za namirenje svog potraživanja tražilac izvršenja predloži izvršenje na imovini u kojoj izvršenik ima pravo suvlasništva ili zajedničke svojine, sud će o donošenju rješenja o izvršenju obavijestiti sve suvlasnike odnosno nosioce prava zajedničke svojine.

[…] Član 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

Nepokretnost kao predmet izvršenja Član 69.

[…] (3) U slučaju postupka izvršenja na suvlasničkom djelu a po zahtjevu tražioca izvršenja, izvšenika ili drugog suvlasnika, sud će u rješenju o izvršenju odrediti da se na prodaju ponude kako cjelokupna nepokretnost tako i suvlasnički dio koji je predmet izvršenja. U rješenju o izvršenju sud će naznačiti i da će, ovisno od ispunjenja uslova iz stava 4. ovog člana, svojim zaključkom iz stava 3. člana 90. ovog zakona odlučiti da li je predmet prodaje cjelokupna nepokretnost ili samo njen suvlasnički dio. U istom rješenju sud će odrediti da se zabilježba izvršenja iz člana 72. ovog zakona odnosi na cjelokupnu nepokretnost.

[…] Način utvrđivanja vrijednosti Član 80.

(1) O načinu utvrđivanja vrijednosti nepokretnosti sud će odlučiti zaključkom odmah nakon što donese rješenje o izvršenju. Ako je to potrebno, sud će prije donošenja zaključka održati ročište sa strankama.

(2) Utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti pristupiće se nakon što rješenje o izvršenju postane izvršno, ali i prije toga ako tražilac izvršenja to predloži, unaprijed obezbijedi za to potrebna sredstva i izjavi da će snositi troškove utvrđivanja vrijednosti i u slučaju da izvršenje bude obustavljeno. (3) Vrijednost nepokretnosti utvrđuje se na osnovu procjene vještaka i drugih činjenica u visini njene tržišne cijene na dan procjene. Pri utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti vodiće se računa i o tome koliko ona manje vrijedi zbog toga što na njoj ostaju određena prava i poslije prodaje.

(4) Umjesto procjene na način predviđen u stavu 3. ovog člana, sud može dostavljanje podataka o vrijednosti nepokretnosti zatražiti od nadležnog organa poreske uprave.

(5) U postupku izvršenja na suvlasničkom dijelu iz člana 69. ovog zakona, procjena će sadržavati utvrđene vrijednosti i za cjelokupnu nepokretnost i za suvlasnički dio te vrijednost suvlasničkog dijela koja bi se dobila u slučaju prodaje cjelokupne nepokretnosti, u skladu sa stavom 4. člana 69. ovog zakona. (6) Odredbe st. 1. do 4. ovog člana neće se primjenjivati ukoliko stranke i druga lica koja se u izvršnom postupku namiruju postignu sporazum o vrijednosti nepokretnosti.

VI.Dopustivost

27. U skladu sa članom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

28. U skladu sa članom 16 stav 1 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

29. U skladu s članom 16 stav 3 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koja štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodna dokumenta koja se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.

30. Apelant se obratio Ustavnom sudu zbog činjenice da izvršni postupak povodom njegovog prijedloga za izvršenje pravosnažne presude, u smislu člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije, traje nerazumno dugo.

31. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da je apelacija u ovom dijelu, u smislu člana 16 stav 3 Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije. Konačno, apelacija u ovom dijelu ispunjava i uslove iz člana 16 st. 2 i 4 Pravila Ustavnog suda, zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

VII.Meritum

32. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja izvršnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije.

Pravo na pravično suđenje

33. Član II/3 Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

34. Član 6 stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. […]

35. Ustavni sud prvenstveno smatra da je neophodno podsjetiti da su apelanti, u smislu člana 19 stav 5 Pravila Ustavnog suda, dužni obavijestiti Ustavni sud o svim promjenama pravnog i činjeničnog stanja u vezi s apelacijom koje su se desile nakon podnošenja apelacije. Međutim, Ustavni sud ukazuje da u konkretnom slučaju apelant nije obavijestio Ustavni sud da li je u međuvremenu Osnovni sud okončao predmetni izvršni postupak. S obzirom na navedeno, Ustavni sud će, rukovodeći se odredbom člana 32 Pravila Ustavnog suda, dužinu postupka ocijeniti isključivo prema apelantovim navodima i raspoloživim dokazima iz spisa.

Period koji se uzima u obzir

36. Ustavni sud zapaža da je apelant prijedlogom koji je u Osnovnom sudu zaprimljen 5. marta 2007. godine pokrenuo predmetni izvršni postupak, a postupak, prema stanju spisa, još uvijek nije okončan. Dakle, relevantni period koji Ustavni sud treba uzeti pri razmatranju dužine predmetnog postupka jeste šest godina i 11 mjeseci.

b) Analiza dužine trajanja postupka

37. U konkretnom slučaju se radi o izvršnom postupku koji je apelant pokrenuo radi izvršenja pravosnažne presude. S obzirom na vrstu i prirodu konkretne pravne stvari (izvršenje na nekretnini izvršenika kao suvlasnika), Ustavni sud smatra da se u konkretnom slučaju može govoriti o nešto složenijem predmetu.

38. Što se tiče ponašanja redovnog suda, Ustavni sud zapaža da Osnovni sud izvršni postupak nije okončao ni nakon šest godina i 11 mjeseci. U vezi s tim, Ustavni sud ponavlja da u izvršnom postupku, zbog same njegove prirode, treba postupati hitno (vidi, Evropski sud, Comingersoll S.A. protiv Portugalije, stav 23, 2000. godina), što je i regulisano članom 5 ZIP-a.

39. Ocjenjujući postupanje Osnovnog suda, Ustavni sud primjećuje da, nakon što je u relativno kratkom roku donio rješenje o izvršenju (18. juna 2007. godine), Osnovni sud još uvijek nije utvrdio vrijednost spornih nekretnina, niti je okončao predmetni postupak u skladu sa članom 64 ZIP-a. Dalje, Ustavni sud zapaža da je Osnovni sud, smatrajući apelantove podneske od 21. decembra 2007. godine i 8. februara 2012. godine kao nove prijedloge za izvršenje, donio rješenje o izvršenju od 25. decembra 2007. godine i 15. marta 2012. godine (predmetna rješenja nisu u spisu predmeta). U odgovoru na apelaciju Osnovni sud je, između ostalog, naveo je apelant nepotrebnim višestrukim podnošenjem novih prijedloga za izvršenje uticao na tok postupka umjesto da je jednostavnim podneskom precizirao koje nekretnine čine predmet izvršenja i u kom obimu. Takođe, Ustavni sud zapaža da Osnovni sud nije dostavio odgovor na traženje Ustavnog suda od 3. oktobra 2013. godine, odnosno nije izvijestio Ustavni sud da li je postupak pred tim sudom okončan, niti je ponudio razloge koji bi opravdali dužinu predmetnog postupka. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud, prije svega, ističe da apelantovi podnesci od 21. decembra 2007. godine i 8. februara 2012. godine nisu usmjereni na odugovlačenje postupka, nego je apelant predmetnim podnescima tražio od suda da postupi u skladu sa članom 40 stav 3 ZIP-a (sud će o donošenju rješenja o izvršenju obavijestiti sve suvlasnike, odnosno nosioce prava zajedničke svojine), odnosno, na traženje Osnovnog suda, precizirao prijedlog za izvršenje u skladu sa dostavljenim nalazima i mišljenjima vještaka geodetske i građevinske struke. Takođe, Ustavni sud smatra da apelant nije doprinio dužini postupka u konretnom slučaju, već je, naprotiv, urgencijama (4. novembra 2008. godine, 23. decembra 2009. godine i 29. novembra 2010. godine) pokušao da ostvari što hitnije rješavanje predmeta. Uzimajući u obzir navedeno, Ustavni sud podsjeća na to da se, u skladu sa članom 64 ZIP-a, izvršni postupak smatra dovršenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, sprovođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja. Ustavni sud smatra da iz dostavljene dokumentacije nije vidljivo da je izvršenje dovršeno sprovođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava, niti da je Osnovni sud obavijestio apelanta da nije moguće sprovesti odobreno izvršenje, tj. da postoji bilo koji razlog za obustavu izvršenja. U konkretnom slučaju, a na osnovu svega predočenog Ustavnom sudu, očigledno je da odluka čijom bi se pravosnažnošću izvršni postupak smatrao dovršenim u smislu navedene zakonske odredbe nije donesena.

40. Uzimajući u obzir navedeno, Ustavni sud smatra da nije nužno upuštati se u daljnju analizu razumnosti trajanja postupka, jer je očigledno da se period od šest godina i 11 mjeseci u kojem nije okončan izvršni postupak ne može smatrati razumnim sa aspekta standarda prava na pravično suđenje.

41. Ustavni sud zaključuje da je u ovom slučaju, zbog dužine trajanja izvršnog postupka, povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije.

Pitanje naknade nematerijalne štete

42. U smislu člana 76 stav 2 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud izuzetno, na zahtjev apelanata, može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud, shodno svojoj praksi, kao i praksi Evropskog suda za ljudska prava, uzimajući u obzir predmet postupka, njegov značaj za apelanta i trajanje, smatra da je u u okolnostima konkretnog slučaja utvrđivanje kršenja ustavnih prava, kao i izdavanje naloga Osnovnom sudu da bez daljnjeg odgađanja okonča postupak u smislu relevantnih odredaba Zakona o izvršnom postupku odgovarajuća satisfakcija za apelanta.

VIII.Zaključak

43. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije kada izvršni postupak po apelantovom prijedlogu za izvršenje pravosnažne presude traje duže od šest godina i 11 mjeseci i kada još uvijek nije okončan iako se, i prema domaćem zakonu i prema Evropskoj konvenciji, izvršni postupak smatra postupkom hitne prirode, pri čemu se dužina postupka u cijelosti može staviti na teret redovnim sudovima.

44. Na osnovu člana 61 st. 1 i 2 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

45. Prema članu VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjedica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o meritumu u predmetu AP-1054/12 („Brazda produkt“ d.o.o. Srbac) | Sudska praksa | Aktio