Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2576/13 (D. i P. R.)
Odluka donesena 24. 04. 2014.
- Apelacija preuranjena
- Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2576/13
Apelacija
Odluka o dopustivosti
24. 04. 2014.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić, Mirsad Ćeman i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 24. aprila 2014. godine u predmetu broj AP-2576/13, rješavajući apelaciju Dušana i Perke Rajić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (1) i stav (3) tač. l) i m), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 22/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Dušana i Perke Rajić podnesena protiv Zaključka Općinskog načelnika Općine Bihać broj 054-31-4-2231 od 31. marta 2011. godine, odnosno zbog dužine trajanja postupaka koji se vode pred Općinskim sudom u Bihaću po prijedlogu za određivanje naknade za eksproprisanu nekretninu i tužbi za povrat svojine i naknadu štete, zato što je preuranjena.
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Dušana i Perke Rajić podnesena protiv Zaključaka Općinskog načelnika Općine Bihać, broj 054-31-4-2231 od 31. marta 2011. godine i broj 04/1-31-4-7189 od 31. marta 2011. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.
OBRAZLOŽENJE
1. Dušan i Perka Rajić (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Kruševca, Republika Srbija, podnijeli su 12. juna 2013. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja upravnog postupka za utvrđenje prava korištenja zemljišta, preuzimanja neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta i naknadu štete po osnovu eksporprijacije pred nadležnim organima Općine Bihać, te protiv Zaključaka Općinskog načelnika Općine Bihać (u daljnjem tekstu: Načelnik), broj 054-31-4-2231 od 31. marta 2011. godine i broj 04/1-31-4-7189 od 31. marta 2011. godine. Apelanti su 12. avgusta 2013. godine i 13. januara 2014. godine dostavili Ustavnom sudu dopune apelacije, uz obavijest da su pred Općinskim sudom u Bihaću (u daljnjem tekstu: Općinski sud) pokrenuli vanparnični postupak za određivanje pravične naknade za eksproprijaciju nekretnine i parnični postupak za povrat svojine, vsp. 70.000,00 KM, te dostavili kopiju prijedloga od 8. jula 2013. godine i tužbe od 24. decembra 2013. godine.
2. Općina Bihać, Služba prostornog uređenja, resursa i zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: Služba) je donijela rješenje, broj 04-362-67 od 14. avgusta 1996. godine, kojim je određeno rušenje dotrajalog napuštenog objekta u ulici Saliha Mušanovića broj 2, u Bihaću, izgrađenog na zemljištu označenom kao k.č. 3777 k.o. Bihać-grad, vlasništvo apelanata, iz Bihaća, sa nepoznatom adresom stanovanja. Prema stanju spisa slijedi da je navedeno rješenje provedeno i predmetni objekat srušen i uklonjen.
Upravni postupak za utvrđivanje prava korištenja zemljišta
3. Nakon rušenja i uklanjanja predmetne nekretnine, apelanti su i dalje u zemljišno-knjižnim evidencijama imali upisano pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini i korištenja zemljišta na kojem je ista bila izgrađena. S tim u vezi, Općinsko pravobranilaštvo Bihać (u daljnjem tekstu: Pravobranilaštvo) je podnijelo prijedlog broj R.6/09 od 24. septembra 2010. godine za pokretanje postupka gubitka prava korištenja zemljišta označenog kao k.č. broj 2/181 A I kućište i dvorište A II porodična stambena zgrada, površine 190 m² i k.č. broj 2/60 vrt sa šljivama kod kuće površine 96 m² upisane u zk. ul. broj 1304 k.o. SP-Bihać, po starom katastarskom operatu, odnosno k.č. broj 3777/1 dvorište zv. Kuća sa dvorištem površine 146 m² i k.č. broj 3777/2 gradilište zv. Kuća sa dvorištem površine 96 m² upisane u pl. br. 667 k.o. Bihać-grad, po novom katastarskom operatu.
4. Zaključkom Načelnika, broj 054-31-4-2231 od 31. marta 2011. godine, pokrenut je postupak, po službenoj dužnosti, u cilju utvrđivanja da li su ispunjeni zakonom propisani uslovi za gubitak prava korištenja predmetnog zemljišta. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak, utvrđeno je da je na navedenim nekretninama upisano državno vlasništvo sa uknjiženim pravom korištenja u korist apelanata. Teretnim listom uknjiženo je pravo korištenja u korist sopstvenika zgrade kao zemljišnoknjižno tijelo II dok na tom zemljištu postoji zgrada i pravo korištenja zemljišta u korist apelanata dok nadležni organ ne donese rješenje o predaji u posjed općini ili drugom licu.
5. Prema stanju spisa predmetni postupak je u toku.
Upravni postupak za preuzimanje neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta
6. Zaključkom načelnika, broj 04/1-31-4-7189 od 31. marta 2011. godine, obustavljen je postupak po prijedlogu Pravobranilaštva, za preuzimanje neizgrađenog gradskog zemljišta u svrhu realizacije projekta „Rekonstrukcija Mušanovića mosta“, prema Regulacionom planu „Repušine“, koji je ovom organu podnesen 18. juna 2010. godine, pod poslovnim brojem 04-1-31-4-7189/09. U obrazloženju zaključka se navodi da je predmetna nekretnina, označena kao k.č. broj 3777/2 gradilište zv. Kuća sa dvorištem, površine 96 m² upisana u pl. broj 667 k.o. Bihać-grad, po novom katastarskom operatu, posjed apelanata, kojoj po starom katastarskom operatu odgovara k.č. broj 2/60 vrt sa šljivama površine 96 m², državno vlasništvo sa uknjiženim suvlasništvom na nekretninama u korist apelanata i uknjiženim pravom korištenja zemljišta u korist apelanata. Nadalje, u obrazloženju se navodi da je Pravobranilaštvo podneskom broj R.6/09 od 24. septembra 2010. godine povuklo podneseni prijedlog za preuzimanje zemljišta, broj R.6/09 od 17. juna 2010. godine, radi privođenja zemljišta trajnoj namjeni prema Regulacionom planu „Repušine“. U pouci o pravnom lijeku navedeno je da je protiv ovog zaključka, dozvoljena posebna žalba Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove Sarajevo, u roku od 15 dana od dana prijema. Vanarnični i parnični postupak pred Općinskim sudom
7. Budući da apelanti nisu uspjeli ostvariti svoja prava pred organima uprave, 8. jula 2013. godine su na Općinskom sudu podnijeli prijedlog protiv Općine Bihać i JU „Zavod za prostorno uređenje“ za utvrđivanje visine i isplatu naknade za eksproprisane nekrentine.
8. Apelanti su 24. decembra 2013. godine pred Općinskim sudom pokrenuli parnični postupak tužbom protiv Općine Bihać, za povrat svojine, vsp. 70.000,00 KM. Također, apelanti su u tužbenom zahtjevu naveli da im je nekretnina faktički eksproprisana, te su tražili povrat u posjed iste, pobliže naznačene u tužbi, odnosno naknadu utvrđenu Zakonom o eksproprijaciji, u slučaju da povrat iste nije moguć. Apelanti su ocijenili da im je zbog toga nanesena šteta u iznosu od 70.000,00 KM. Prema stanju spisa, postupci po prijedlogu i tužbi su u toku pred Općinskim sudom.
9. Apelanti smatraju da im je zbog dužine postupaka koji se tiču povrata imovine i naknade za eksporprisane nekretnine povrijeđeno pravo na pravičan postupak iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije, pravo na nediskriminaciju iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelanti smatraju da je do povrede njihovih prava došlo zbog toga što nisu više u mogućnosti koristiti svoju imovinu, koja im je eksproprisana, a da pri tome nisu dobili naknadu, na način na koji se ista utvrđuje Zakonom o eksproprijaciji, što je za njih prouzrokovalo štetu u iznosu od 70.000,00 KM. Apelanti navode da im kuća, zajedno sa dvorištem nije nikad vraćena u posjed, iako su imali Odluku Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica, broj 531-1552-1/1 od 12. septembra 2000. godine, a za nekretninu im nije isplaćena nikakva naknada, jer je kuća srušena, voće posječeno, a u tom dijelu je proširena i ulica Saliha Mušanovića, na način određen regulacionim planom „Repušine“. Apelanti dalje ističu kako im kuća nije ni mogla biti vraćena, budući da je srušena na osnovu Rješenja Službe, broj 04-362-67 od 14. avgusta 1996. godine, ali da je oduzimanje imovine od strane države, ukoliko je bilo u javnom interesu, trebalo biti provedeno u skladu sa zakonom i da je apelantima trebala biti dodijeljena naknada za izuzetu imovinu, što su nadležni organi propustili da urade.
10. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (1) i stav (3) tač. l) i m) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
«Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini».
Član 18. stav (1) i stav (3) tač. l) i m) Pravila Ustavnog suda glasi:
«(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
l) apelacija je preuranjena;
m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu»
a) Preuranjenost apelacije
11. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
12. U konkretnom slučaju vanparnični i parnični postupak u predmetu apelacije u dijelu koji se odnosi na utvrđenje visine i isplatu naknade po osnovu eksproprijacije nekretnine i tužbu podnesenu protiv Općine Bihać za povrat svojine i naknadu štete, kao i postupak za utvrđenje postojanja prava korištenja gradskog građevinskog zemljišta pokrenut po službenoj dužnosti zaključkom Načelnika broj 054-31-4-2231 od 31. marta 2011. godine su u toku pred Općinskim sudom, odnosno nadležnim organom Općine Bihać, pa slijedi da je apelacija u ovom dijelu preuranjena.
b) Neiscrpljivanje pravnih lijekova U odnosu na Zaključak načelnika broj 04/1-31-4-7189 od 31. marta 2011. godine,
13. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uvjeta) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 18. stav 1. Pravila Ustavnog suda (vidi odluke Ustavnog suda broj AP 283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP 106/04 od 18. januara 2005. godine).
14. U skladu sa poukom o pravnom lijeku Zaključka Načelnika, broj 04/1-31-4-7189 od 31. marta 2011. godine, apelanti su imali mogućnost da protiv istog podnesu žalbu Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove Sarajevo, u roku od 15 dana od dana prijema, što su apelanti propustili da učine. Prema tome, pošto nije ispunjen uvjet iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih prema zakonu, apelacija se, ni u ovom dijelu, ne može razmatrati.
15. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (1) i stav (3) tač. l) i m) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, odnosno, ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
16. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić